Naziv projekta
Praćenje provedbe Akta o digitalnim uslugama i njegova utjecaja na medije u Republici Hrvatskoj

Akronim
Mon-ADU

Trajanje projekta
48 mjeseci

Voditelj projekta
prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar

Članice/članovi istraživačkog tima
prof. dr. sc. Siniša Petrović,
Katedra za trgovačko pravo i pravo društava, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković,
Katedra za građansko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Marko Jurić,
Katedra za pravo informacijskih tehnologija i informatiku, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Istraživači suradnici
Robert Tomljenović,
Vijeće za elektroničke medije,
Perica Norac-Kevo,
Županijski sud u Velikoj Gorici
dr. sc. Nikola Popović,
Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti

 

Sažetak projekta

Projekt prati i istražuje implementaciju Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act, DSA) u Hrvatskoj, s naglaskom na njegov utjecaj na medijski sektor. DSA, koji je Europska unija usvojila 2022. godine, predstavlja revolucionarni regulatorni okvir za internetske posredničke usluge i online platforme. Njegov glavni cilj je smanjenje nezakonitih sadržaja, povećanje transparentnosti algoritama i zaštita korisničkih prava u digitalnom okruženju. Istodobno, primjena DSA će imati značajne učinke na ostvarivanje i zaštitu temeljnih prava, u prvom redu slobodu izražavanja. Riječ je o pravnom instrumentu čija primjena ima izravne i mjerljive učinke na slobodu izražavanja u digitalnom okruženju i posredno utječe na javni diskurs i integritet izbornih procesa.

Cilj ovog projekta je istražiti i analizirati primjenu DSA iz perspektive utjecaja na medije u RH. Ključni aspekti projekta uključuju evaluaciju uloge HAKOM-a kao nacionalnog koordinatora, praćenje suradnje platformi s provjeravateljima informacija i medijskim platformama te utjecaj DSA na medijsku praksu, posebno u kontekstu dezinformacija, oglašavanja i pluralizma medija. Također će se obuhvatiti istraživanje nadzora nad “vrlo velikim platformama” (npr. Meta, Google), ali i izazove vezane uz regulaciju “deep fakeova” i lažnih profila na društvenim mrežama.

Metodologija uključuje analizu pravnih dokumenata, intervjue s regulatorima (HAKOM, Vijeće za elektroničke medije, ostala nadležna tijela za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja i naloga za davanje informacija) i medijskim dionicima te praćenje slučajeva uklanjanja sadržaja. Očekivani rezultati uključuju identificiranje nesklada između DSA zahtjeva i postojeće prakse te predlaganje mehanizama za jačanje kapaciteta nadzornih tijela. Projekt je od značaja za razumijevanje kako hrvatski medijski ekosustav može prilagoditi DSA standarde, osiguravajući ravnotežu između slobode izražavanja i očuvanja demokratskih vrijednosti.