Ovaj kolegij nudi spoznaje u vezi povijesnih, filozofskih i pravno-teorijskih korijena suvremenih političkih institucija koje čine osnovnu strukturu vladavine – kako hrvatske, tako i komparativne. Analiziraju se pozadinske strukture državne organizacijske sheme, međudjelovanja tri grane vlasti, kao i njihove funkcije i ograničenja, među kojima je najvažnija zaštita temeljnih ljudskih prava i sloboda. Studenti bi trebali postati sposobni analizirati modalitete sudbenog razmišljanja i argumentacije, kao i artikulirati informirana mišljenja u pogledu važnih i kontroverznih ustavnih pitanja.

Struktura predavanja je:

1. Temeljna načela, opće teme i predmet izučavanja ustavnog prava. Metode u učenju ustavnog prava. Izvori ustavnog prava.
2. Razvoj ustavnosti. Ustavnost u 19. i 20. stoljeću. Izmjena ustava. Razvoj hrvatske ustavnosti.
3. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda: osobnih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih. Zaštita ljudskih prava temeljem Ustava Republike Hrvatske te prava Vijeća Europe.
4. Načelo ustavnosti i zakonitosti, njegova zaštita i nadzor. Američki i europski sustav nadzora ustavnosti. Ustavni sud Republike Hrvatske.
5. Temelji državne vlasti i izbornog sustava. Teorije suvereniteta. Izborni sustav, teorija i praksa predstavljanja. Izborno pravo u Republici Hrvatskoj.
6. Sustav vlasti. Dioba vlasti. Struktura i djelovanje izvršne, sudbene i zakonodavne vlasti. Predsjednički sustav vlasti. Koncentracija moći i skupštinski sustav.
7. Sustav vlasti u Republici Hrvatskoj temeljem Ustava iz 1990. godine – polupredsjednički sustav. Sustav vlasti u Republici Hrvatskoj nakon izmjena Ustava 2000. i 2001. godine – parlamentarni sustav.
8. Složene države i državne zajednice.
9. Ustavno uređenje međunarodnih odnosa.