U okviru vježbi iz Teorije prava, studenti analiziraju konkretne normativne tekstove (Ustav, zakoni, uredbe, pravilnici), identificiraju različite vrste pravnih normi i određuju hijerarhijski rang pojedinih normi s obzirom na različite vrste hijerarhijskih odnosa među normama (formalna, materijalna, logička/jezična i vrijednosna hijerarhija). Nadalje, studenti, na temelju analize konkretnih normativnih tekstova, utvrđuju sadržaj pojedinih subjektivnih prava (osobito ustavnih i stvarnih) te ih, primjenom Hohfeldove analitičke sheme, raščlanjuju na osnovne subjektivne pravne položaje (sloboda, zahtjev, otpornost, vlast). Studenti analiziraju praksu Ustavnog suda RH i hrvatskih redovnih sudova i procjenjuju stupanj poustavljenosti hrvatskog pravnog poretka s obzirom na različite aspekte poustavljenja (obvezujuća snaga ustava, prilagođujuće tumačenje zakona, nadtumačenje ustava, neposredna primjena ustavnih normi, utjecaj ustava na političke odnose). Studenti na konkretnim primjerima prepoznaju slučajeve sukoba među normama i pravnih praznina te predlažu rješenja za te sukobe i načine izbjegavanja, stvaranja i popunjavanja praznina. Također, studenti utvrđuju tzv. okvir norme (Kelsen) primjenom općeprihvaćenih tehnika tumačenja u hrvatskoj pravnoj praksi, jezičnih pravila i doktrinarnih teza, te opravdavaju izbor određenog značenja i vježbaju pripisivanje tekstu novog (“izvanokvirnog”) značenja. Najzad, primjenom analitičkih kriterija specijaliziranosti funkcija i neovisnosti organa na relevantne ustavne norme, studenti prosuđuju stupanj specijaliziranosti i neovisnosti zakonodavne, sudske i izvršno-uprave vlasti u Republici Hrvatskoj.