Na okruglom stolu sudjelovali su Tea Radović, socijalna radnica i sindikalna organizatorica RIS-a, prof. dr. sc. Kristina Urbanc s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studijskog centra socijalnog rada, Viktor Jozić iz Udruge osoba s invaliditetom Sinergija Samobor te Željka Tkalčević, osobna asistentica i članica sindikata RIS-a.

Tijekom skupa predstavljeni su rezultati istraživanja koje je proveo RIS, a koji upućuju na to da u sustavu osobne asistencije nedostaju temeljni podaci potrebni za kvalitetno planiranje i oblikovanje javnih politika.

Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između različitih dionika o dostupnosti i kvaliteti usluge osobne asistencije, primjerenim uvjetima rada osobnih asistenata te o tome u kojoj mjeri postojeći sustav omogućuje osobama s invaliditetom ostvarivanje prava na samostalan život.

Govoreći o potrebnim promjenama, prof. dr. sc. Kristina Urbanc istaknula je važnost profesionalizacije osobne asistencije kao regulirane profesije i njezina uključivanja u Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO), što je jedan od preduvjeta za sustavno uređenje ovog područja.

1. Webinar o korištenju e-baza putem platforme EBSCOhost

Webinar o korištenju elektroničkih baza podataka putem platforme EBSCOhost održat će se u srijedu, 11. studenoga 2026. u 10:30 sati.

Prijava je dostupna putem poveznice za registraciju.

Snimka webinara i popratni materijali bit će poslani svim registriranim sudionicima nakon završetka izlaganja. Stoga se prijava preporučuje i onima koji nisu u mogućnosti sudjelovati uživo.

2. Dostupni APC vaučeri za objavu radova u otvorenom pristupu

Istraživačima su dostupni APC vaučeri za objavu znanstvenih radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova objave, u skladu s uvjetima pojedinih izdavača i dostupnim vaučerima.

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama portala Baze NSK.

3. Probni pristup platformi Ovid Discovery AI

Tvrtka Wolters Kluwer omogućila je hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici probni pristup platformi Ovid Discovery AI, koja objedinjuje pretraživanje znanstvene literature i alate umjetne inteligencije.

Probni pristup dostupan je do 18. prosinca 2026. godine.

Platformi možete pristupiti putem poveznice Ovid Discovery AI, a više informacija o probnom pristupu pronaći na portalu Baze NSK.

4. Online radionica Statista: alati umjetne inteligencije u znanstvenom i akademskom radu

Tvrtka Statista održat će 5. studenoga 2026. od 10:00 do 11:00 sati online radionicu posvećenu korištenju alata umjetne inteligencije u znanstvenom i akademskom radu.

Detalji o radionici i načinu prijave dostupni su na mrežnim stranicama portala Baze NSK.

Najstariji pravni fakultet u Hrvatskoj jučer je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu proslavio 250 godina od osnutka. Koncertu, održanom pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, prisustvovali su predsjednik Vlade Andrej Plenković s ministrom znanosti, obrazovanja i mladih Radovanom Fuchsom te ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek. Uz njih su bili predstavnici Ustavnog i Vrhovnog suda, Hrvatskoga sabora, Grada Zagreba i Sveučilišta, suci Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava te drugih hrvatskih sudova, kao i državni odvjetnici, odvjetnici, državni službenici i znanstvenici. Mnogi od njih alumni su Fakulteta, kao i tri od dosadašnjih pet predsjednika Republike Hrvatske, osam od dvanaest predsjednika Vlade te sadašnji predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda te hrvatski suci na europskim sudovima.

„Čestitam Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 250. obljetnicu, tijekom kojih su generacije profesora i pravnika oblikovale hrvatsku pravnu misao i tradiciju te dale važan doprinos stvaranju temelja hrvatske države, izradi ključnih državnih akata i usklađivanju našeg pravnog sustava s pravnom stečevinom EU. Zahvaljujem svima koji su svojim radom pridonijeli razvoju hrvatskog pravosuđa, gospodarstva i politike, kao i dekanici Romani Matanovac Vučković na organizaciji ove svečanosti. Ugled zagrebačkog Pravnog fakulteta prepoznat je i u međunarodnim organizacijama, institucijama i sudovima, a njegovi su profesori pridonijeli i razvoju pravnih fakulteta u Splitu, Rijeci i Osijeku. Posebno me veseli me što smo u proteklih mjesec dana otvorili obnovljene zgrade dvaju fakulteta, a nastavljamo s obnovom i preostalih zgrada Pravnog fakulteta kako bi i buduće generacije studenata imale kvalitetne uvjete za studij i stečeno znanje primjenjivale u svojim karijerama“, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Zagrebačka filharmonija, Muški zbor HNK-a i solisti Valentina Fijačko Kobić, Roko Radovan i Ljubomir Puškarić pod ravnanjem Ive Lipanovića izveli su program hrvatskih skladatelja, od Dore Pejačević do Ivana pl. Zajca, koji je završio finalom „U boj, u boj!“ iz opere Nikola Šubić Zrinjski.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je 1776. godine odlukom carice Marije Terezije, kao dio Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu, a nastava je započela 4. studenoga 1776., na dan koji se i danas obilježava kao Dan Fakulteta. Kao Kraljevska pravoslovna akademija dugo je bio jedina visokoškolska ustanova na hrvatskim prostorima, a 1874. bio je jedan od triju fakulteta s kojima je osnovano Sveučilište u Zagrebu. Jedini je fakultet zagrebačkog Sveučilišta s neprekinutim kontinuitetom rada te najstariji i najveći pravni fakultet u Hrvatskoj. Danas, uz studij prava, obrazuje i studente socijalnog rada, socijalne politike, javne uprave i poreznog studija.

📸 Galerija fotografija dostupna je na poveznici – https://www.pravo.unizg.hr/250godina/foto-galerije/svecani-koncert/.

Kako pamtite svoje studentske dane na Pravnom fakultetu?

Pamtim ih kao vrijeme intelektualnog i osobnog formiranja, kada su se uz znanja stvarali interesi, prijateljstva i uvjerenja koja su me poslije pratila kroz život. Posebno me privlačilo međunarodno javno pravo, a jedno od najupečatljivijih iskustava bile su pripreme za moot court u Nizozemskoj. Više od šest mjeseci radili smo s profesorima Vukasom, Vajić i Vidasom, čija je posvećenost daleko nadilazila uobičajene nastavne obveze. Znali smo se šaliti da su nas gotovo posvojili. Danas taj odnos prepoznajem kao najvrjedniji oblik obrazovanja: trenutak u kojem profesor u studentu prepozna potencijal i odluči u njega uložiti svoje vrijeme i povjerenje.

Važan dio studentskog života bila mi je i ELSA, koja nam je omogućavala susrete s kolegama iz drugih zemalja i pravnu praksu u Europi. Ondje sam upoznao i suprugu, pa je utjecaj Fakulteta na moj život doista teško svesti samo na profesionalni put.

Jeste li već tijekom studija imali ideju čime biste se željeli baviti?

Znao sam da me privlače međunarodno pravo i rad u međunarodnom okruženju pa sam se već tijekom studija relativno rano opredijelio za diplomatsku karijeru. Činilo mi se da je to posao u kojem bih mogao povezati svoje interese, upoznavati druge sredine i stjecati nova iskustva.

Gledajući unatrag, u mojem profesionalnom putu postoji određeni kontinuitet, iako na prvi pogled diplomacija i upravljanje kompanijom mogu djelovati kao različiti svjetovi. U oba su važni razumijevanje interesa, sposobnost pregovaranja i izgradnja povjerenja. Studij mi je dao osnovu za sve to, a iskustvo je postupno pokazivalo gdje je mogu najbolje primijeniti.

Profesionalni put i prvi koraci nakon diplome

Kako je izgledao prijelaz s Fakulteta na tržište rada?

U mojem slučaju taj je prijelaz bio snažno obilježen ljudima koji su mi ukazali povjerenje, ali i povijesnim okolnostima u kojima se Hrvatska tada nalazila. Profesor Zvonimir Šeparović preporučio me za poslijediplomski studij u Washingtonu, uz svojevrsni usputni uvjet da pomognem prvom hrvatskom veleposlaniku. Ta se pomoć pretvorila u gotovo šest godina rada u našem veleposlanstvu u Washingtonu.

Bio sam među prva tri zaposlenika hrvatskog predstavništva, a kada sam odlazio, veleposlanstvo je imalo gotovo četrdesetak ljudi. Za mladog pravnika bilo je iznimno iskustvo sudjelovati u stvaranju institucije koja predstavlja vlastitu državu, osobito u tako važnom i zahtjevnom razdoblju.

Rad u pravnom odjelu Bergen Banke u Norveškoj, a poslije u diplomaciji u Washingtonu i Beogradu, bio mi je prilika da ono što sam učio na Fakultetu primijenim u praksi. Puno sam učio od kolega i postupno postajao sigurniji u poslu.

Trenutačno područje rada

Čime se danas profesionalno bavite i što Vam je u Vašem poslu posebno zanimljivo?

Potpredsjednik sam Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti. Kompaniji sam se pridružio 1998. godine i imao privilegij sudjelovati u njezinu razvoju od relativno malog distributera do međunarodne poslovne grupe.

Posebno me zanima prostor u kojem se susreću pravo, poslovna strategija i odnosi među ljudima. U takvom okruženju pravna stručnost dobiva punu vrijednost kada pridonosi kvaliteti odluke: kada omogućuje da se jasno sagledaju rizici, zaštite legitimni interesi i stvore pretpostavke za daljnji razvoj.

Važan dio zadovoljstva proizlazi i iz kontinuiteta. Kada ste dugo u jednoj organizaciji, možete pratiti kako odluke u kojima ste sudjelovali dobivaju svoj stvarni oblik i dugoročne posljedice. To donosi poseban osjećaj odgovornosti, ali i smisla. Za mene je upravo mogućnost da zajedno s kolegama gradim nešto trajno jedan od najvažnijih motiva u poslu.

Izazovi, odluke i balans

Koji su Vam bili najveći profesionalni izazovi?

Najzahtjevnija su bila razdoblja u kojima je trebalo donositi odluke s dugoročnim posljedicama, uz ograničene informacije i znatnu neizvjesnost. To je na različite načine obilježilo i moje diplomatsko iskustvo i sudjelovanje u razvoju Atlantica.

Velike akvizicije, poput Cedevite i Droge Kolinske, posebno su složene jer se njihov uspjeh potvrđuje tek kroz ono što slijedi nakon potpisivanja ugovora. Treba povezati organizacije, pridobiti povjerenje ljudi i omogućiti da zajedničko poslovanje ostvari ono zbog čega je transakcija poduzeta. Pravno i financijski dobro postavljena transakcija važan je početak, ali njezina se puna vrijednost ostvaruje svakodnevnim radom.

S vremenom sam naučio i koliko je važno sačuvati širinu pogleda. Velika odgovornost traži osobnu angažiranost, ali i sposobnost da se oslonite na druge, saslušate drukčije mišljenje i ne dopustite da vas trenutačni pritisak udalji od dugoročnog cilja.

Postoji li odluka koja se pokazala posebno važnom za Vaš daljnji profesionalni put?

Prelazak iz diplomacije u Atlantic Grupu svakako je bio jedna od takvih odluka. Promijenio sam profesionalno okruženje i ušao u kompaniju čiji je potencijal tada u velikoj mjeri tek trebalo ostvariti. Privukla me mogućnost da s Emilom Tedeschijem i kolegama sudjelujem u njezinu razvoju i preuzmem neposrednu odgovornost za rezultate.

Ta mi je odluka otvorila područja koja nisu bila dio mojih prvotnih profesionalnih planova, od akvizicija do korporativnog upravljanja. Istodobno mi je omogućila da na drukčiji način primijenim ono što sam naučio u pravu i diplomaciji.

Danas je doživljavam kao potvrdu da profesionalni put ne mora biti unaprijed iscrtan da bi imao jasnu logiku. Ponekad je dovoljno prepoznati ljude, vrijednosti i ambiciju uz koje se i sami možete dalje razvijati.

Promjene u struci i pogled unaprijed

Kako vidite promjene u struci danas, osobito u institucionalnom, društvenom i tehnološkom kontekstu?

Pravna struka danas djeluje u sve složenijem okruženju, u kojem gospodarske, tehnološke i društvene promjene često nadilaze brzinu institucionalne prilagodbe. Zato se od pravnika, uz visoku razinu stručnosti, sve više očekuje sposobnost razumijevanja šireg konteksta, prepoznavanja mogućih posljedica i sagledavanja praktičnih učinaka savjeta koje daje.

U poslovnom svijetu sve je važnije povezivati različita područja znanja. Pitanja upravljanja kompanijama, održivosti, zaštite podataka ili primjene umjetne inteligencije traže suradnju pravnika s drugim strukama i sposobnost da se složenost pretoči u jasno obrazloženu, provedivu odluku.

Umjetna inteligencija otvara velik prostor za kvalitetniji i učinkovitiji rad. Istodobno dodatno naglašava vrijednost samostalne prosudbe: potrebno je znati postaviti pitanje, kritički provjeriti odgovor i razumjeti njegove implikacije. Odgovornost za profesionalni zaključak ostaje na čovjeku.

U institucionalnom i društvenom smislu posebno važnom smatram ulogu pravnika u očuvanju pravne sigurnosti i povjerenja. Stručna kompetentnost i integritet moraju ostati nerazdvojni, neovisno o tome koliko se alati i način rada mijenjaju.

Mentorstvo

Jeste li upoznati s digitalnom platformom Mentorstvo Pravnog fakulteta? Biste li je preporučili studentima i zašto?

Platformu Mentorstvo vidim kao vrijedan način povezivanja akademskog obrazovanja s iskustvom iz prakse i svakako bih je preporučio studentima. U razdoblju kada tek oblikujete profesionalne interese, razgovor s nekim tko poznaje struku iznutra može vam pomoći da jasnije prepoznate vlastite mogućnosti i donesete informiranije odluke.

Osobno sam imao sreću susresti profesore i starije kolege koji su bili spremni uložiti vrijeme u moj razvoj. Njihov doprinos osjećam i danas. Mentor često ne daje gotov odgovor, nego vam pomogne postaviti bolje pitanje, ohrabri vas da napravite sljedeći korak ili prepozna sposobnost u koju sami još niste dovoljno sigurni.

Zato mentorstvo smatram važnim dijelom odnosa između Fakulteta i njegovih bivših studenata. Iskustvo koje smo stekli dobiva dodatnu vrijednost kada ga možemo učiniti korisnim nekome tko je tek na početku.

Pravni fakultet u povodu 250. obljetnice

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ove godine obilježava 250 godina postojanja. Što Vama danas znači činjenica da ste i sami dio njegove povijesti kao bivši student?

Prije svega osjećaj pripadnosti instituciji koja je bitno oblikovala moj način razmišljanja i moj život. Dvjesto pedeset godina znači izniman kontinuitet znanja i utjecaja na društvo, a svaka generacija toj povijesti dodaje vlastito iskustvo i doprinos.

Za mene ta tradicija ima i vrlo osobno značenje. Vežem je uz konkretne profesore, kolege i prilike koje sam dobio. Na Fakultetu sam učio kako raščlaniti složen problem, odgovorno zastupati stav i ozbiljno razmotriti argument s kojim se možda ne slažem. Vrijednost takvog obrazovanja ostaje i kada se profesionalno udaljite od klasičnih pravničkih zanimanja.

Pripadnost toj povijesti doživljavam i kao obvezu da ostanemo povezani s Fakultetom. Vjerujem da njegovu tradiciju najbolje nastavljamo kada novim generacijama pomognemo otvoriti prostor za vlastiti razvoj i doprinos društvu.

Poruka studentima

Koji biste savjet, misao ili iskustvo voljeli da ste i sami čuli za vrijeme studija?

Rekao bih im da ne moraju prerano definirati konačan oblik svoje karijere. Važnije je izgraditi kvalitetne temelje, razvijati vlastite interese i biti dovoljno otvoren da prepoznaju prilike koje nisu unaprijed planirali.

Uz studij, vrijedi ulagati u jezike, međunarodna iskustva, studentske udruge i susrete s ljudima drukčijih pogleda. Takva iskustva razvijaju samostalnost i pomažu vam razumjeti gdje možete najviše pridonijeti. U mojem su životu upravo ona često prethodila važnim profesionalnim odlukama.

Savjetovao bih im i da pažljivo biraju ljude od kojih će učiti. Na početku karijere kvaliteta okruženja i povjerenje koje vam netko pruži mogu imati dugoročniju vrijednost od naziva radnog mjesta.

Naposljetku, neka čuvaju znatiželju i vlastiti integritet. Znanje će tijekom života stalno nadograđivati, a vjerodostojnost će graditi svakom odlukom koju donesu.

Od 19. do 21. listopada 2026. održan je trodnevni međunarodni online skup UNIC Lightning Bites „Housing for All: Building Inclusive and Resilient Cities“, posvećen izazovima isporuke dostupnog, priuštivog i održivog stanovanja u gradovima.

Na skupu su istraživači i stručnjaci iz europske sveučilišne mreže UNIC predstavili različite aspekte stambene problematike, uključujući stambenu nejednakost, stambenu nesigurnost, prostornu pravdu i mogućnosti razvoja uključivih gradova.

Na skupu je 21. listopada sudjelovao i doktorand i asistent Marko Horvat koji je održao izlaganje pod naslovom „Making Private Renting Work: Housing Affordability and Rental Security in Croatia“ (Funkcioniranje privatnog tržišta najma: priuštivost stanovanja i sigurnost najma u Hrvatskoj).

Izlaganje je održano u okviru aktivnosti institucionalnog istraživačkog projekta „Reforme i inovacije u hrvatskom stambenom pravu: stambeni odnosi između vlasništva i najma“ (SOS-STAN). Projekt je usmjeren na istraživanje i unaprjeđenje hrvatskog stambenog prava, s posebnim naglaskom na uređenje odnosa najmodavaca i najmoprimaca, priuštivost stanovanja te socijalne aspekte stambene politike.

Sudjelovanjem na skupu predstavljene su aktualne teme hrvatske stambene politike u međunarodnom akademskom okruženju te je pridoneseno razmjeni znanja i iskustava o izazovima priuštivog stanovanja u europskim gradovima.

Više informacija:

• Program skupa UNIC Lightning Bites
• Institucionalni istraživački projekt SOS-STAN

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu svečanom je dodjelom nagrada i priznanja obilježio 250 godina neprekinutog rada i djelovanja. Svečanost je održana 20. listopada 2026. u Palači Erdödy-Keglević u Ćirilometodskoj 4, a okupila je umirovljene profesore, nastavnike, zaposlenike i studente čiji su rad, predanost i postignuća pridonijeli razvoju i ugledu Fakulteta.

Spomen-medalje umirovljenim profesorima

U znak zahvalnosti za dugogodišnji doprinos radu, razvoju i napretku Fakulteta spomen-medalje dodijeljene su:

• prof. dr. sc. Hrvoju Arbutini
• prof. dr. sc. Dubravki Hrabar
• prof. dr. sc. Maji Seršić

Nagrade nastavnicima

Nagrada za najbolju inovaciju u akademskoj godini 2025./2026. dodijeljena je prof. dr. sc. Goranki Lalić Novak i izv. prof. dr. sc. Teu Giljeviću za „Integrirani BIP model nastave o migracijama i međunarodnoj zaštiti – povezivanje prava, javne uprave, prakse i iskustva integracije”. Model povezuje pravna pravila s institucionalnim okruženjem u kojem se ona provode.

Nagrada za najbolji e-kolegij u akademskoj godini 2025./2026. dodijeljena je prof. dr. sc. Anamariji Musi i prof. dr. sc. Jasmini Džinić za e-kolegij „Osnove teorije organizacije” (ISVU 123665), koji se ističe promišljenom primjenom digitalnog okruženja, povezanošću aktivnosti s ishodima učenja, raznovrsnim alatima i visokim rezultatima studentske evaluacije.

Dekanova nagrada studentima

Pisani rad

• Adelina Karić i Sara Tonković, za rad „Kada algoritam zapošljava: nepristranost, diskriminacija i socioekonomski izazovi primjene umjetne inteligencije na tržištu rada Hrvatske” (mentorica prof. dr. sc. Ružica Šimić Banović).
• Monika Medved, za rad „Problematika (ne)zakonitosti dokaza prikupljenih iz aplikacija za kriptiranu komunikaciju – slučajevi Sky ECC, ANOM i EncroChat” (mentorica prof. dr. sc. Sunčana Roksandić).
• Katarina Graovac, Klara Ivanek i Elodi Tijan, za rad „Pravo na samoodređenje naroda Grenlanda u suvremenom međunarodnom pravu” (mentor dr. sc. Leon Žganec-Brajša).

Timski ili pojedinačni uspjeh u simuliranom suđenju

• Tena Đapić i Mihaela Geber osvojile su prvo mjesto na međunarodnom natjecanju Brown-Mosten International Client Consultation Competition, među 18 nacionalnih pobjednika iz cijeloga svijeta. Riječ je o prvoj pobjedi hrvatskog studentskog tima na ovom natjecanju.
• Frane Nikola Marović, Hrvoje Matić, Anja Polovina i Mihael Šoić osvojili su prvo mjesto u ukupnom poretku natjecanja Central and Eastern European Moot Court Competition (CEEMC), među 14 timova iz Središnje i Istočne Europe.
• Monika Medved i Tin Šoštarić osvojili su treće mjesto na Myers Moot Court Competition te nagradu Best Oralist (Team).
• Nika Dragić, Anamaria Gašpar, Dora Preglej, Klara Radić, Magdalena Zajec, Franjo Dumančić, Mislav Marković i Nikola Mikulić ostvarili su 83. mjesto u usmenom dijelu Willem C. Vis International Commercial Arbitration Moot, među 384 tima, čime su se plasirali među 22 % najboljih timova.
• Anja Polovina osvojila je individualnu nagradu Professor William Cornish Best Speaker Prize na natjecanju Central and Eastern European Moot Court Competition (CEEMC).

Izlaganje autorskog ili suautorskog rada na međunarodnom skupu

• Petar Kljenak, za izlaganje rada „Due Process Rights in EU Sanctioning after Ukraine: A Doctrinal Reassessment of the CJEU’s Evolving Standards of Evidence, Reasoning, and Judicial Review” na skupu ECLIC u Osijeku.
• Blaž Bertol, za rad „The Constitutional Schrödinger’s Cat: A Theoretical Analysis of the (Mis)use of the Rule of Law in a Curious Croatian Constitutional Court Case” na 18th CEE Forum of Young Legal, Political and Social Theorists u Katowicama.
• Laura Horvatin, za rad „The Digital Panopticon: Redefining Privacy and Justice through the CEE Historical Experience” na 18th CEE Forum of Young Legal, Political and Social Theorists u Katowicama.
• Roko Paver, za rad „Epistemic Injustice and Social Polarization in the Post-Yugoslav Croatia” na 18th CEE Forum of Young Legal, Political and Social Theorists u Katowicama.

Društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici

• Ivan Kremljak, Hrvoje Matić, Dominik Milković, Lovre Opačak, Niko Stipić, Mihael Šoić i Tin Šoštarić, za projekt „Unija i ja”, edukaciju srednjoškolaca o Europskoj uniji i mogućnostima koje pruža mladima.
• Marta Belaić, Lucija Didak i Mara Franceschi, za organizaciju konferencije „Law and Tech” o izazovima umjetne inteligencije za pravnu struku.
• Marija Hodalj, za interdisciplinarni projekt „Politička pismenost”, namijenjen uključivanju mladih u rasprave o političkim pitanjima i radu institucija.
• Nikolina Filipović, za doprinos razvoju nastavne aktivnosti Brown-Mosten International Client Consultation Competition, organizaciju međunarodne završnice u Zagrebu i inicijativu za osnivanje alumni zajednice.
• Elena Dević, Valentina Benko, Mirna Ivanković, Marija Dolores Ćosić, Patricija Dlesk, Kaludia Paradžik, Mateo Kaloper Gjermek, Nika Bakula, David Ljubenko i Paula Đurkin, članovi studentske udruge ELSA, za projekt „Rule of Law Education (ROLE) Zagreb 2026”, kojim su srednjoškolcima približili vladavinu prava.
• Lorna Jozinović, Leonarda Lebegner, Enida Pezerović i Pia Puljić, za projekt „Legal Week”, koji mladima približava pravnu znanost i praksu.
• Nika Babić, Zrinka Babić, Nera Furčić, Nora Greidl, Marinela Hrgetić, Krešo Krešo, Lucija Krstić, Lucija Papeša, Leona Pančić, Marijana Tomić i Lucija Vugrin, članovi udruge Meritokrat, za projekt „FIPO #3: Financijsko pravo”, kojim su građanima i mladima približili financijske i pravne pojmove.
• Ana Guiniver Rogina, Luka Knežević, Lucija Krajnik, Paula Mrdeža, Iva Banožić, Marko Vladić, Gabrijela Martinović i Filip Štimac, članovi udruge Pravnik, za organizaciju 17. Kongresa studenata prava „Pravo i sport”.
• Valentina Benko, Marija Čukelj, Hana Gregurinčić, Katarina Srbljinović, Luka Viduka, Bartol Vuković, David Šutić i Marko Šišić, članovi Udruge mladih Lumen, za interdisciplinarni projekt „Scientia” o financijskoj i političkoj pismenosti mladih.
• Ema Kuprešanin, za sudjelovanje u međunarodnom projektu „I know my Rights – a Guide for Women Experiencing Domestic Violence”, posvećenom zaštiti prava žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja.
• Nika Babić, Zrinka Babić, Sara Bogovac, Lucija Jurak, Lucija Krstić, Ivana Maria Uležić, Anesa Seferović i Lucija Vugrin, članice udruge Meritokrat, za organizaciju konferencije „Pravo na recept: AI+” o izazovima umjetne inteligencije i digitalizacije zdravstva.
• Petra Romac, za angažman u aktivnostima Fakulteta i Centra za socijalnu podršku i inovacije HOME te izradu Vodiča za studente s invaliditetom.
• Valentina Benko, Marija Čukelj, Hana Gregurinčić, Jan Ivasović, Katarina Srbljinović, Marija Šeparović, Tin Uzelac i Luka Viduka, članovi Udruge mladih Lumen, za projekt „LumenTalks: Igra moći koja oblikuje svijet”, kojim su mladima približili političke i geopolitičke procese.
• Nika Babić, Zrinka Babić, Lucija Krstić i Zara Mikas, članice udruge Meritokrat, za organizaciju studentskih posjeta institucijama i organizacijama, uključujući Ustavni sud RH, Zatvor Remetinec i Općinski kazneni sud u Zagrebu.

Timski ili pojedinačni natjecateljski uspjeh

Lovre Opačak osvojio je treće mjesto među 14 timova na studentskom natjecanju u okviru Raisina Dialogue u New Delhiju. Bio je jedini hrvatski delegat, a natjecanje je okupilo 84 studenta iz više od 80 sveučilišta u 60 zemalja. Tema 2026. godine bila je upravljanje umjetnom inteligencijom u civilne i vojne svrhe.

Iznimno uspješni studenti u akademskoj godini 2025./2026.

Pravo

• Toma Santica, Lana Zeljko, Tea Zebec, Mislav Tomičić i Nuša Strašek završili su prvu godinu s prosjekom 5,00.
• Hanan Al Issa, Blaž Bertol i Maja Skorić završili su drugu godinu s prosjekom 5,00.
• Iva Smolčić završila je treću godinu s prosjekom 4,953.
• Jure Topić završio je četvrtu godinu s prosjekom 4,964.
• Leon Delić najbolje je diplomirani student integriranog studija Pravo, s prosjekom 4,921.

Socijalni rad

• Nikolina Vuković završila je prvu godinu s prosjekom 4,661.
• Leonarda Pilčik završila je drugu godinu s prosjekom 4,754.
• Lucia Londero završila je treću godinu s prosjekom 4,657.
• Valentina Krklec najbolje je diplomirana studentica prijediplomskog studija Socijalni rad, s prosjekom 4,311.
• Jana Harapin i Nika Oštrek najbolje su diplomirane studentice diplomskog studija Socijalni rad, s prosjekom 4,906.

Porezni studij

• Petra Fištrek najbolje je diplomirana studentica stručnog prijediplomskog studija Porezni studij, s prosjekom 4,672.

Javna uprava

• Ivana Štefanić završila je prvu godinu s prosjekom 4,567.
• Dea Hrnić završila je drugu godinu s prosjekom 4,329.
• Davor Ribar najbolje je diplomirani student stručnog prijediplomskog studija Javna uprava, s prosjekom 4,874.
• Valentina Kokot završila je prvu godinu stručnog diplomskog studija Javna uprava s prosjekom 4,836.
• Maja Junković najbolje je diplomirana studentica stručnog diplomskog studija Javna uprava, s prosjekom 4,383.

Socijalna politika

• Tea Prpić i Renata Udovičić Klopotan najbolje su diplomirane studentice diplomskog studija Socijalna politika, s prosjekom 4,473.

Nagrade zaposlenicima stručnih službi

Za izniman doprinos radu i rezultatima Pravnog fakulteta nagrađeni su zaposlenici stručnih službi:

• Lada Uzorinac
• Relja Bosanac
• Tihana Tolić
• Karmela Pižeta
• Ida Ogulinac
• Ivana Karaman Jurić
• Margareta Pustahija

Fakultet čestita svim dobitnicima nagrada i priznanja te zahvaljuje umirovljenim profesorima, nastavnicima, zaposlenicima i studentima na doprinosu akademskoj zajednici i razvoju Pravnog fakulteta tijekom 250 godina njegova djelovanja.

Prijaviti se mogu studenti, doktorandi, nastavno i nenastavno osoblje čije matično visoko učilište u idućoj akademskoj godini sudjeluje u nekoj CEEPUS mreži.

[Lista CEEPUS koordinatora i odabranih tematskih CEEPUS mreža]

Za dodatne informacije obratite se CEEPUS koordinatoru zaduženom za odabir kandidata na svojem visokom učilištu, u skladu s kvotama za dolaznu i odlaznu mobilnost.

Prijave za CEEPUS mobilnosti podnose se online putem platforme www.ceepus.info, prema uputama – UPUTE.

Krajnji rok za podnošenje prijava za mobilnost u ljetnom semestru akademske godine 2026./2027. je 1. studenoga 2026.