OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Međunarodni socijalni rad
Međunarodni socijalni rad
Studij: Socijalna politika - 1. semestar
Socijalni rad - 1. semestar
Šifra: 94429
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Nino Žganec
doc. dr. sc. Ana Opačić
Ispitni rokovi:
  • 04. 02. 2020.
  • 18. 02. 2020.
  • 21. 04. 2020.
  • 09. 06. 2020.
  • 23. 06. 2020.
  • 07. 07. 2020.
  • 08. 09. 2020.
  • 22. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Međunarodni socijalni rad Socijalna politika - 1. semestar
Socijalni rad - 1. semestar
5.0 94429
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Nino Žganec

Zimski semestar: utorkom od 9:00 do 11:00 sati

Ljetni semestar: petkom od 11:15 do 13:15 sati

Nazorova 51, soba 12
doc. dr. sc. Ana Opačić

Ponedjeljkom od 10:00 do 12:00 sati

Nazorova 51, soba Nazorova 51, soba 11a
Literatura
Žganec, N.; Međunarodni socijalni rad. Interna skripta; (2011)
Lyons, K.H.; Hokenstad, T.; Pawar, M.; Huegler, N. i Hall, N. Ed.; The SAGE Handbook of International Social Work; SAGE Publications Ltd (2012)
Cox, D. R., Pawar, M.S. i Pawar, M.; International social work: issues, strategies, and programs; Sage publications (2006), str. 1-25 i 49-77
Dominelli, L.; Social Work in a Globalizing World; Polity Press (2010), str. 101-125 i 127-150
Healy, L. M.; International social work: professional action in an interdependent world; Oxford Univeristy Press (2008), str. 3-134
Xu, Q.; Defining international social work: A social service agency; International Social Work, 49 (6) (2006), str. 679-692
Trygged, S.; Balancing the global and the local: Some normative reflections on international social work; International Social Work, 53 (5) (2010), str. 644-655
Opis predmeta
Međunarodni socijalni rad ponuditi studentima proradu sljedećih sadržaja:

Suvremeni procesi kao kontekst pojavljivanja i razvoja međunarodnog socijalnog rada: globalizacija, lokalizacija, univerzalizam, indigenizacija i imperijalizam
Suvremena kretanja u području socijalnog, ekonomskog i ekološkog razvoja
Međunarodni socijalni rad: značenje, mogućnosti, potreba i prepreke razvoju
Međunarodna praksa socijalnih radnika u kontekstu suvremenih socijalnih problema
Preduvjeti odvijanja međunarodne prakse socijalnih radnika: organizacije, ideologija, politički procesi, teorijska podloga
Vještine socijalnih radnika uključenih u međunarodnu praksu
Obrazovanje socijalnih radnika na međunarodnoj razini
Međunarodna znanstvena istraživanja u socijalnom radu
Implementacija inozemne prakse na nacionalnom nivou: primjer Hrvatske

Kolegij je namijenjen studentima diplomskog studija koji su u mogućnosti integrirati brojna ranije stečena znanja, upoznati obilježja suvremenih globalnih procesa te promišljati socijalni rad iz globalne i komparativne perspektive.
Ispitni rokovi
04. 02. 2020.
18. 02. 2020.
21. 04. 2020.
09. 06. 2020.
23. 06. 2020.
07. 07. 2020.
08. 09. 2020.
22. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Uspješnim svladavanjem kolegija, očekuje se da će studenti biti u mogućnosti:

  1. Opisati suvremene procese kao kontekst pojavljivanja i razvoja međunarodnog socijalnog rada: globalizacija, lokalizacija, univerzalizam, indigenizacija i imperijalizam
  2. Prepoznati, analizirati i prikazati suvremene trendove u području socijalnog, ekonomskog i ekološkog razvoja
  3. Definirati međunarodni socijalni rad te identificirati mogućnosti, potrebe i prepreke njegovu razvoju
  4. Usporediti međunarodnu praksa socijalnih radnika u kontekstu suvremenih socijalnih problema
  5. Povezati preduvjete odvijanja međunarodne prakse socijalnih radnika (organizacije, ideologija, politički procesi, teorijska podloga) s aktualnim stupnjem razvijenosti međunarodne prakse
  6. Prepoznati vještine socijalnih radnika uključenih u međunarodnu praksu
  7. Vrednovati programe obrazovanja socijalnih radnika diljem svijeta u svjetlu zahtjeva međunarodne prakse
  8. Isplanirati znanstveno istraživanje u socijalnom radu s međunarodnim karakterom
  9. Izdvojiti doprinos i prisutnost međunarodne prakse socijalnog rada u Hrvatskoj
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će imati:

  1. sposobnost korištenja međunarodnih baza podataka na integrativan način
  2. sposobnost uspostavljanja komunikacije s kolegama u međunarodnoj profesionalnoj zajednici
  3. sposobnost organiziranja kritičke diskusije u studijskoj grupi o aktualnim međunarodnim trendovima
  4. sposobnost integriranja raznovrsnih znanja i iskustava (ranija znanja o socijalnom radu, znanja iz ekonomije, prava, političkih znanosti, ekologije, filozofije i dr.)
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblik provjere znanja

 

Razina znanja (Zakon o HKO, NN, 22/2013)

 

1.1. Pismeni ispit / 2 kolokvija

 

Razina 1.-3.

 

1.2. Usmeni ispit: izvještavanje o nekom međunarodnom socijalnom problemu ili obilježjima međunarodne prakse socijalnog rada

 

 

 

Razina 2.-5.

 

Pismeni ispit studenti mogu položiti putem 2 kolokvija gdje svaki čini jednu polovicu gradiva. Kolokvij može nositi ukupno 10 bodova, a sustav bodovanja je sljedeći:

0-4 boda: nedovoljan (1)

5 bodova: dovoljan (2)

6 i 7 bodova: dobar (3)

8 i 9 bodova: vrlo dobar (4)

10 bodova: izvrstan (5)

Pismeni ispit (za studente koji nisu položili putem kolokvija) se sastoji od 10 pitanja gdje svako pitanje nosi najviše jedan bod, i ocjena se izračunava prema sustavu bodovanja:

0-4 boda: nedovoljan (1)

5 bodova: dovoljan (2)

6 i 7 bodova: dobar (3)

8 i 9 bodova: vrlo dobar (4)

10 bodova: izvrstan (5)

 

Usmeni dio ispita čini izvještavanje o nekom odabranom međunarodnom socijalnom problemu ili obilježjima međunarodne prakse socijalnog rada. Pritom, vrednovat će se razina pripremljenosti studenata, vještina integriranja znanja iz raznovrsnih izvora kao i način izražavanja i korištenja stručnih termina uz iznošenje vlastitog kritičkog stava. Završna ocjena na kolegiju izračunava se kao aritmetička sredina ocjene iz pismenog i usmenog dijela ispita.

Obavijesti