TEORIJE I SUSTAVI SOCIJALNE POLITIKE:
Teorije i sustavi socijalne politike
Teorije i sustavi socijalne politike
Studij: Socijalna politika - 3. semestar
Šifra: 166866
ECTS: 8.0
Nositelji: prof. dr. sc. Gojko Bežovan
prof. dr. sc. Zoran Šućur
prof. dr. sc. Siniša Zrinščak
prof. dr. sc. Vlado Puljiz
Osnovni podaci
Teorije i sustavi socijalne politike Socijalna politika - 3. semestar
8.0 166866
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Gojko Bežovan

utorkom u 10 sati

Nazorova 51, soba 11
prof. dr. sc. Zoran Šućur

 ponedjeljkom od 13-14 i četvrtkom od 12-13 sati

Nazorova 51, soba 1
prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Utorkom u 11

Trg Republike Hrvatske 3, soba 25
prof. dr. sc. Vlado Puljiz
Literatura
Hasz, R., Serrano-Velarde, K; When doing good becomes a state affair: Voluntary Service in Germany,; Voluntas, 26: (2015), str. 1718-1738
C. Ranci, T. Brandsen, S. Sabatinelli; Local Welfare Systems in Europe in Age of Austerity, u: C. Ranci, T. Brandsen, S. Sabatinelli (eds) Social Vulnerability in European Cities- The Role of Local Welfare in This of Crisis; Palgrave Macmillan (2014), str. 273-298
Morel, N. Palier, B., Palme, J. (ur); Towards a social investment welfare state? Ideas, policies and challenges,; Bristol: The Policy Press. (2012)
Hemerjick, A.; Two or three ways of welfare state transformation. U: Towards a social investment welfare state? Ideas, policies and challenges. Morel N., Palier B., Palme, J. (ur.); Bristol: The Policy Press. (2012), str. 1-33
Morel N., Palier B., Palme, J.; Social investment: a paradigm in search of a new economic model and political mobilization. U: Towards a social investment welfare state? Ideas, policies and challenges. Morel N., Palier B., Palme, J. (ur.); Bristol: The Policy Press. (2012), str. 353-374
Ottmann, J.; Social Exclusion in the Welfare State: The Implications of Welfare Reforms for Social Solidarity and Social Citizenship. Distinktion:; Scandinavian Journal of Social Theory, 20 (2010), str. 23-37
O Brien, M., Penna, S; Social exclusion in Europe: some conceptual issues.; International Journal of Social Welfare, 17 (2008), str. 84-92
Esping-Andersen, G.; Social Foundations of Postindustrial Economies.; Oxford: Oxford University Press. (1999)
Palier, B.; Ordering change: Understanding the "Bismarckian" Welfare Reform Trajectory. u: u: B. Palier (ed.) A Long Goodbye to Bismarck? The Politics of Welfare Reforms in Continental Europe.; Amsterdam: Amsterdam University Press (2010)
Esping-Andersen, G; Socijalna država za XXI: stoljeće? u: S. Zrinščak (ur.) Socijalna država u 21. stoljeću- privid ili stvarnost?; Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu. (2006), str. 29-60
Esping-Andersen, G.; Ka dobrome društvu, još jednom. u: S. Zrinščak (ur.) Socijalna država u 21. stoljeću- privid ili stvarnost?; Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu. (2006)
B. Palier (ed.); A Long Goodbye to Bismarck? The Politics of Welfare Reforms in Continental Europe.; Amsterdam: Amsterdam University Press. (2010)
Opis predmeta
Ciljevi:
1. Doktorandi (studenti) stječu relevantna znanja glede razumijevanja teorija i istraživanja u različitim sustavima socijalne politike.
2. Doktorandi stječu sposobnosti analize i provedbe suvremenih empirijskih istraživanja o socijalnom državi.
3. Doktorandi imaju sposobnost argumentiranog vrednovanja koncepata i istraživanja u području socijalne politike.

Kolegij ima četiri široke tematske cjeline:
1. Teorije razvoja socijalne države, empirijska utemeljenost tipologija socijalne države, podsustavi socijalne države
2. Uloga socijalne i ekonomske politike u socijalnom razvoju te u oblikovanju suvremenih sustava socijalne politike.
3. Teme socijalne isključenosti, socijalne kohezije, siromaštva, suvremena empirijska istraživanja i kriza socijalnih država.
4. Civilno društvo, kombinirana socijalna politika, novi socijalni rizici, socijalne inovacije, lokalni socijalni sustavi, europeizacija i socijalna država, koncept dobre vladavine.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:
  • Doktorandi stječu konkurentna znanja o suvremenim teorijama, analizama i istraživanjima socijalne politike kao interdisciplinarnog područja razvoja. Time su doktorandi pripremljeni i osposobljeni za samostalni znanstveno-istraživački rad. Kako bi mogli proizvoditi nova znanja ovim kolegijem stječu sposobnost povezivanja činjenica i teorija.
  • Ovaj kolegij je važan korak za stjecanje kompetencija vrednovanja sustava socijalne politike te kreiranje novih ideja i istraživačkih problema i koncepata koji mogu imati i praktičnu relevantnost.
  • Ovi ishodi provjeravaju se pisanjem eseja i razgovorom s doktorandom u kojima se treba pokazati primjerena razina analitičnosti utemeljene na znanjima i razumijevanju procesa u suvremenim socijalnim državama. Time se doktorande uvodi o proces pripreme, planiranja i provođenja istraživanja za doktorski rada.

 

Praktične i generičke vještine:
  • Znanstveno argumentirati svoja stajališta
  • Kritički koristiti znanstvenu literaturu
  • Koristiti formu eseja u obradi relevantnih tema iz ovog područja kao uvod u izradu doktorske disertacije

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Polaznici imaju intenzivnu konzultativnu nastavu u kojoj ih se potiče na samostalan istraživački rad i uvide u suvremena istraživanja i literaturu.

Doktorandi ispit polažu obradom triju temeljnih tema, odnosno razgovorom o tim temama s pojedinim nastavnikom. Doktorandi (uz prethodnu konzultativnu nastavu, opsežne konzultacije s nastavnikom) svaku od tema obrađuju pisanjem kratkog eseja (6-8 kartica). Nakon toga, kad je esej prihvatljiv nastavniku, organizira se ispit. Tematski okvir ispita je esej i obrađena literatura, posebno novija istraživanja iz tog područja. Nakon tri eseja i tri ispita, smatra se da je doktorand/ica položio/la ispit, a nastavnici potom zajedno donose odluku o konačnoj ocjeni.

 

Obavijesti