Profesorice su još 2020. godine pokrenule inicijativu „Pravo svakog djeteta na školski obrok“, polazeći od jednostavnog načela: dijete koje je obvezno biti u školi mora ondje imati pravo na obrok, neovisno o prihodima roditelja, mjestu stanovanja ili kapacitetima škole.

Njihova je tadašnja inicijativa prerasla u nacionalnu javnu politiku. Vlada Republike Hrvatske prihvatila je model državnog financiranja jednog besplatnog školskog obroka dnevno za svako dijete u osnovnoj školi. Mjera je uvedena od drugog polugodišta školske godine 2022./2023. i obuhvatila je oko 311.000 učenika.

Za profesorice je to bila važna potvrda da Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije samo mjesto stvaranja akademskog znanja, već i institucija koja ima odgovornost to znanje pretvarati u društvenu promjenu.

Njihova je inicijativa prepoznata i unutar akademske zajednice te im je dodijeljena nagrada za najbolju inovaciju u akademskoj godini 2022./2023., upravo zato što je pokazala kako istraživanje, stručnost i javno zagovaranje mogu dovesti do konkretne promjene javne politike i svakodnevnog života građana.

Profesorice sada pokreću novu zagovaračku inicijativu za pravo svakog srednjoškolca i srednjoškolke na kvalitetan besplatan obrok.

Cijeli intervju dostupan je putem poveznice.

„U godini u kojoj ovaj Fakultet slavi četvrt tisućljeća svog postojanja, s ponosom gledamo u prošlost, i okrećemo se budućnosti. Svijet u kojem živimo mijenja se nevjerojatnom brzinom. Razgovaramo danas o izazovima umjetne inteligencije, transformaciji obrazovanja, padu povjerenja u institucije i pravni sustav. Pitamo se što to znači biti čovjek, je li ono što čitamo i vidimo stvarno, kakav će biti svijet u kojem ćemo živjeti za nekoliko godina. Put koji je pred nama je težak, ali naša misija ostaje nepromijenjena: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu nastaviti će obrazovati elitu pravnog i društvenog života ove države, i svojim znanstvenim radom i znanjem davati ključan doprinos razvoju javnih politika. Mi smo institucija koja ima posebnu odgovornost za razvoj i boljitak našeg društva, i tu odgovornost prihvaćamo. Naših 250 godina tradicije daje nam čvrste temelje na kojima ćemo nastaviti graditi budućnost.“

S današnjim danom, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković stupila je na dužnost dekanice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to kao treća žena na čelu Fakulteta u 250 godina njegove povijesti. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu osnovan je 1776. godine i najstarija je visokoškolska pravna institucija u Hrvatskoj, a s više od pet tisuća studenata jedan je od najvećih fakulteta u zemlji. Središnja je nacionalna institucija za obrazovanje pravnika i stručnjaka u socijalnom radu i politici te javnoj upravi i javnim financijama.

Dekanica će Fakultet voditi s četvero prodekana:

Prof. dr. sc. Aleksandra Maganić stručnjakinja je za parnično procesno pravo. U mandatu nove uprave bit će zadužena je znanost i doktorske studije te za unaprjeđenje suradnje s pravosudnim tijelima.

Izv. prof. dr. sc. Marko Jurić, stručnjak za pravo informacijskih tehnologija i zaštitu osobnih podataka, zadužen je za financije i upravljanje kvalitetom. Uz to preuzima i transfer znanja kroz programe cjeloživotnog obrazovanja, te modernizaciju poslovnih procesa.

Izv. prof. dr. sc. Dora Zgrabljić Rotar, stručnjakinja za međunarodno privatno pravo i trgovačku arbitražu. Godinama vodi jedno od najprestižnijih studentskih natjecanja u simuliranom suđenju iz međunarodne trgovačke arbitraže. U mandatu ove uprave zadužena je za nastavu i studente.

Izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, znanstvenica iz područja socijalnog rada, zadužena je za međunarodnu i međusektorsku suradnju, i projekte. Iznimno je uspješna u znanstvenom izdavaštvu i projektima.

Nova Uprava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Mandat nove uprave traje tri godine, do 30. rujna 2029., a dužnost preuzimaju i predstojnica Studijskog centra socijalnog rada prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina te predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica.

Novo vodstvo u mandat ulazi s programom usmjerenim na modernizaciju studijskih programa i unaprjeđenje cjelokupnog iskustva studiranja, snažnije pozicioniranje Fakulteta u nacionalnom i međunarodnom znanstvenom prostoru te bolju povezanost s pravosuđem, alumnijima i širom zajednicom. Među prioritetima su i obnova povijesne zgrade na Trgu Republike Hrvatske 14, po kojoj je Fakultet prepoznatljiv, te daljnje jačanje suradnje sa Sveučilištem u Zagrebu.

O dekanici

Romana Matanovac Vučković redovita je profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo na Sveučilištu u Zagrebu, gdje predaje i na Muzičkoj akademiji te Akademiji dramske umjetnosti. Područja djelovanja su joj građansko pravo, pravo intelektualnog vlasništva i europsko privatno pravo. Napisala je više od 70 znanstvenih radova. Redovito izlaže na znanstvenim i stručnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Specijalizirana je u području intelektualnog vlasništva te je pozvana međunarodna ekspertica koja surađuje s Europskom komisijom, Svjetskom organizacijom za intelektualno vlasništvo, Europskim uredom za intelektualno vlasništvo, Europskim patentnim uredom i brojnim drugim subjektima u privatnom i javnom sektoru. Sudjelovala je u izradi brojnih propisa u zemlji i regiji.

Bila je zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, predsjednica Vijeća stručnjaka za autorsko pravo, predsjednica Žalbenih vijeća u području industrijskog vlasništva. Sudjelovala je u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji za područje intelektualnog vlasništva, obrazovanja i kulture te je bila predsjednica radnog Odbora u području audiovizualnih politika i medija za vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom. Godinama je posebna savjetnica ministrice kulture i medija. Predsjednica je Hrvatskog glazbenog zavoda kao prva žena u 200 godina njegovog neprekinutog djelovanja.

Nova i dosadašnja uprava Fakulteta 

Romana Matanovac Vučković i Mirela Krešić

Dani orijentacije organizirani su za studentice i studente koji su u akademskoj godini 2026./2027. prvi put upisali studij, a programi su održani za sva tri studijska područja Fakulteta – studij Pravo, studij Socijalni rad te studije Javna uprava i Porezni studij.

Cilj Dana orijentacije bio je novim studentima olakšati početak studiranja, približiti im život i organizaciju Fakulteta te ih upoznati s nastavnicima, stručnim službama, mogućnostima studentske podrške i različitim prilikama koje im se tijekom studiranja pružaju.

Studij Pravo

Za studentice i studente prve godine studija Pravo program je održan 29. i 30. rujna u Trgu Republike Hrvatske 3.

Program je započeo pozdravnim govorom novoizabrane prodekanice za nastavu, izv. prof. dr. sc. Dore Zgrabljić Rotar, nakon čega su predstavljeni različiti oblici podrške studentima, Studentska služba i Sveučilišni računski centar – SRCE.

Poseban dio programa bio je posvećen predstavljanju nastavnika kroz program „Upoznaj svoje profesore – Pravo“. Studentima su se predstavili prof. dr. sc. Irena Horvat Bilić, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, izv. prof. dr. sc. Mario Krešić, doc. dr. sc. Ivan Obadić, doc. dr. sc. Miran Marelja i asistent Svan Relac.

U programu su sudjelovali i koordinatori za studente s invaliditetom, predstavnici Savjetovališta za studente, Studentske službe te Sveučilišnog računskog centra – SRCE.

Cjelokupni program moderirala je studentica Monika Medved, koja je sudjelovala i u pripremi pitanja za predstavljanje nastavnika.

Studij Socijalni rad

Studentice i studenti prve godine studija Socijalni rad svoje su prve fakultetske dane započeli 30. rujna 2026. godine u Nazorovoj 51. Dobrodošlicu su im poželjele dosadašnja predstojnica Studijskog centra socijalnog rada, prof. dr. sc. Gordana Berc te novoizabrana predstojnica prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina.

Program je bio organiziran za dvije skupine studenata, a obuhvatio je predstavljanje studija, upoznavanje s nastavnicima i fakultetskim službama, predstavljanje knjižnice Studijskog centra socijalnog rada, kao i informacije o različitim oblicima studentske podrške.

U uvodnom dijelu studenti su upoznali nastavnike prve godine studija čiji su predstavnici bili izv. prof. dr. sc. Dario Čepo, izv. prof. dr. sc. Mario Krešić, izv. prof. dr. sc. Ana Tokić Milaković, izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, izv. prof. dr. sc. Ana Opačić, asistent dr. sc. Luka Stanić te asistent Marko Horvat.

Studente je o radu knjižnice Studijskog centra socijalnog rada informirala voditeljica knjižnice dr. sc. Ksenija Švenda Radeljak, o radu Studentske službe voditeljica Milena Mikulić te je predstavnik Sveučilišnog računalnog centra (Srce) studente upoznao os informacijskom podrškom studentima.

U okviru teme Podrška studentima predstavljena su prava studenata s invaliditetom i Udruga ZA Pravo od strane koordinatorice za studente s invaliditetom prof.dr.sc. Kristine Urbanc. Mogućnosti podrške koje pruža Savjetovalište za studente predstavila je jedna od voditeljica Savjetovališta izv. prof. dr. sc. Marina Milić, dok je studente s etičkim standardima u obrazovanju upoznala prof. dr. sc. Marijana Majdak. Studenti su upoznati i s radom Centra HOME – Centra za socijalnu podršku i inovacije koji je predstavila prof. dr. sc. Slavica Blažeka Kokorić.

U dijelu programa Studenti za studente predstavljeni su studentski pravobranitelj, Studentski zbor i udruga SOCIUS, dok su studentice Lea Slavica i Leona Zvrtnik podijelile svoja iskustva studiranja.

U dijelu pod nazivom Upoznaj struku socijalne radnice Meri Gatin i Sanja Helfrih s dugogodišnjim iskustvom rada u praksi približile su studentima praktične aspekte profesije socijalnog rada.

Program je obogaćen predstavom Gubitnici, a i oni drugi!, u izvedbi učenika Privatne umjetničke gimnazije pod vodstvom profesora Lovre Krsnika, višegodišnjeg vanjskog suradnika Studija. Tema predstave vrlo ja aktualna, a odnosila se na  ovisnost mladih o igrama na sreću. O odličnom odazivu publike – budućih socijalnih radnica i radnika, svjedočila je prepuna dvorana i veliki pljesak kojim je popraćeno ovo događanje. Bio je to vrlo kreativan  završetak Dana orijentacije ali ujedno i inspirativan početak studija kojim smo poželjeli dobrodošlicu našim novim kolegicama i kolegama.

Cijeli događaj su moderirale asistentice na Studijskom centru socijalnog rada Mirna Varga i Jelena Češljar.

Studij Javna uprava i Porezni studij

Dani orijentacije za studentice i studente Javne uprave i Poreznog studija održani su 30. rujna u Ćirilometodskoj 4, u dvorani VII.

Studentima je na početku dobrodošlicu uputio izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica, predstojnik Studijskog centra za Javnu upravu i javne financije, nakon čega su predstavljene Studentska služba, mogućnosti studentske podrške te važne informacije o početku studiranja.

Program je obuhvatio i predstavljanje različitih oblika podrške studentima, uključujući koordinatore za studente s invaliditetom i Savjetovalište za studente, kao i temu etičkih standarda u visokom obrazovanju.

Dobrodošli na Fakultet!

Dani orijentacije bili su prilika da se nove studentice i studenti prije početka nastave upoznaju sa svojim studijem, nastavnicima, fakultetskim službama i kolegama, ali i da dobiju odgovore na pitanja koja će im pomoći u prvim koracima akademskog života.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu svojim novim studenticama i studentima želi srdačnu dobrodošlicu u fakultetsku zajednicu te puno uspjeha, znanja, novih iskustava i lijepih trenutaka tijekom studiranja.

Sretno u novoj akademskoj godini!

Putovanje je osmišljeno sa svrhom upoznavanja s načinom rada i mogućnostima zaposlenja u institucijama Europske unije. Na putovanju su sudjelovala 32 studenta koji su u ovoj akademskoj godini redovito pohađali nastavu i položili ispit iz predmeta Engleski jezik pravne struke IV, a čiji je ovo studijsko putovanje sastavni dio.

Program smo započeli u Strasbourgu posjetom Europskom sudu za ljudska prava, sudbenom tijelu Vijeća Europe. Imali smo čast slušati online predavanje suca Davora Derenčinovića, koji nam je objasnio način rada Suda, njegov sastav te kako se provodi sudski postupak. Pri kraju izlaganja osvrnuo se na svoju prvotnu ulogu na našem Fakultetu i spomenuo određene predmete ESLJP-a koji su mu posebice ostali u sjećanju.

Nadalje, Josipa Kovačević, pravnica u uredu suca Derenčinovića, objasnila nam je svoju ulogu u hrvatskom timu pravnika na ESLJP-u te svoj akademski i karijerni put.

Upoznali smo i Ivanu Jelić, sutkinju odabranu ispred Crne Gore, te predsjednicu sekcije i potpredsjednicu Suda. Sutkinja je bila spremna odgovoriti na sva pitanja uz vrlo ugodnu i opuštenu atmosferu, uključujući i pitanja o svom akademskom putu i stručnom usavršavanju. Objasnila nam je kako izgleda radno mjesto na Sudu te koje su prednosti i izazovi u obnašanju njezinih dužnosti.

Kako je razgovor tekao, pri kraju se obratila samo nama studenticama i studentima. U sjećanju nam je ostao njezin savjet, kojega ovdje želimo istaknuti jer često zaboravimo na to zbog raznih životnih i studentskih briga, a taj je da budemo ambiciozni u našoj budućoj karijeri te da je sve moguće ostvariti radom i upornošću. Nadodala je da učimo jezike, pri čemu je istaknula francuski jezik, ali i njemački jezik pravne struke.

Nakon toga program smo nastavili obilaskom Europskog parlamenta i saznali mnogo o njegovoj povijesti, radu i arhitektonskim obilježjima zgrade.

Drugog smo dana posjetili Vijeće Europe i razgledali dvoranu u kojoj zasjeda Parlamentarna skupština. Zatim smo sudjelovali u interaktivnom predavanju o ulozi Vijeća Europe na europskoj političkoj sceni.

Slijedilo je predavanje koje je održala Zrinka Spretnjak-Horvat, pravna savjetnica u Vijeću Europe, koja nam je pojasnila rad te institucije i približila njegovu ulogu na svjetskoj razini. Naša je grupa vrlo aktivno sudjelovala u diskusiji o izazovima s kojima se suočava Vijeće Europe te smo imali mnogo pitanja o funkcioniranju međunarodnog prava i povezanosti politike i prava u praksi.

Putovanje smo nastavili posjetom Sudu Europske unije u Luksemburgu, čija je dužnost osigurati poštovanje prava EU-a prilikom njegova tumačenja i primjene. Njegov sastav čine dva suda, Court of Justice (Sud) i General Court (Opći sud), a naša je grupa imala privilegiju susresti se s hrvatskim sucima s oba suda.

Boravak na ovom Sudu bio je jedan od najzanimljivijih dijelova putovanja, jer smo prisustvovali sudskoj raspravi u predmetu između Europske komisije i Ujedinjenog Kraljevstva.

S predmetom nas je prvo upoznao Luca Prete, pravnik iz ureda nezavisne odvjetnice Laulhé Shaelou, kako bismo lakše mogli pratiti raspravu. Naša je grupa zatim posjetila sudnicu i pratila raspravu u trajanju od sat i pol.

Riječ je o infrakcijskom postupku koji je Komisija pokrenula protiv Ujedinjenog Kraljevstva zbog neprovođenja direktive o slobodi kretanja na temelju članka 21. Ugovora o funkcioniranju EU-a. Suđenje je bilo od velike važnosti jer je, prema informacijama predstavljenima grupi, riječ o zadnjem slučaju u kojem je UK imao obvezu sudjelovati kao tužena stranka protiv druge institucije EU-a nakon Brexita.

Nakon suđenja dočekao nas je Erik Kamenjašević, referendaire u uredu nezavisne odvjetnice Tamare Ćapete. Pobliže nam je objasnio proces od pisanja mišljenja u timu nezavisne odvjetnice Tamare Ćapete do toga što se događa s istim u prevoditeljskim odjelima. Spomenuo je važnost rokova te količinu posla, kao i dinamičnost ovog posla, što nas je doista iznenadilo, ali i motiviralo za rad u institucijama EU-a.

Nakon ukusnog ručka koji nam je osigurao hrvatski tim na Sudu EU-a, a na kojem su nam se pridružili svi hrvatski domaćini koje smo tijekom dana slušali, slijedilo je izlaganje suca Siniše Rodina na temu kako Sud prihvaća zahtjeve za prethodnu odluku i pokreće postupke za poništenje akta EU-a.

Potom smo imali vrlo ugodan susret sa sutkinjom Općeg suda Tamarom Perišin, koja je govorila o kompleksnosti predmeta koji dolaze pred Opći sud te o tome tko sve mogu biti stranke u postupku.

Helena Kumpar Zidanić, referendaire u uredu sutkinje Tamare Perišin, održala je kratko izlaganje o vježbeništvu na Sudu. Spomenula je i svoj karijerni put, od Pravnog fakulteta u Zagrebu i pobjede na European Moot Courtu do samog Suda. Govorila je i o životu u Luksemburgu te dala prijedloge za mjesta za izlaske koja su nam u tom trenutku bila važna zbog slobodnog vremena koje nam je preostalo nakon posjete Sudu.

Program je završen predavanjem o višejezičnosti Suda i radu prevoditelja, koje su održale Ivana Božac, voditeljica hrvatskog odjela za prevođenje, i Marina Lipovšćak, pravna lingvistica iz hrvatskog odjela.

Naš je cjelokupni akademski program zaključen u petak, 25. rujna, simulacijom zakonodavnog postupka u Europskom parlamentu. Bili smo podijeljeni u četiri političke grupe: Eco, Tradition, Liberty i Solidarity Group.

Bila nam je zadana hipotetska situacija u kojoj smo morali komentirati prijedloge dviju direktiva – Climate Friendly Food Directive i Online Participation Directive. Debata je premašila naša očekivanja te smo morali aktivno sudjelovati kako bismo uspjeli postići sporazum oko navedenih članaka i pronaći rješenja koja bi odgovarala građanima Europske unije, što je u nekim trenutcima bilo vrlo teško s obzirom na podijeljene političke grupacije s različitim idejnim vrijednostima.

Cilj ovog studijskog putovanja bio je proširiti naše znanje, razviti nove interese u pravnoj struci i upoznati nas s različitim mogućnostima zaposlenja u institucijama Europske unije.

No, svakako je potrebno istaknuti koliko nas je ovo putovanje međusobno zbližilo i koliko smo se zabavili. Ovim putem posebno zahvaljujemo našim profesorima što su organizirali iznimno bogat i zanimljiv akademski program te uz to ostavili dovoljno slobodnog vremena za razgledavanje gradova, povijesnih znamenitosti i druženje.

Lana Hrenović i Lorena Popović

„Naša je uloga dvostruka – obrazovati nove generacije pravnika i razvijati pravnu znanost te istodobno biti mjesto stručnog i otvorenog dijaloga između akademske zajednice i institucija koje svakodnevno stvaraju i primjenjuju građansko procesno pravo. Upravo zato Pravni fakultet posebno cijeni suradnju s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske i Pravosudnom akademijom. Ovaj susret suradnju pokazuje na najbolji mogući način jer akademska zajednica dobiva neposredan uvid u svakodnevne probleme primjene prava, dok suci dobivaju prostor za razgovor s akademskom zajednicom i za sagledavanje postojećih rješenja iz šire sustavne perspektive“, naglasila je prodekanica Pravnog fakulteta Iris Goldner Lang.

Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić istaknula je značaj susreta, prvog ovakve vrste, te naglasila nužnost suradnje pravne znanosti i prakse.

„Nijedan od aktera pravosudne zajednice, a posebno Pravni fakultet i Vrhovni sud, ne smiju biti izolirani skupovi, nego skupovi koji se u određenim dijelovima preklapaju zato što imamo jednu zajedničku dužnost, a to je dužnost u razvoju prava. Drago mi je da su profesori i suci suglasni u tome da znanstvena dostignuća ne smiju ostati zatvorena i zaključana u profesorskim kabinetima i da znanost mora imati svoj susret s praksom, točno kao što sudska praksa ne može ostati samo u sudnicama, već se i prilikom svog kreiranja mora susresti s teorijom znanosti. Ovi susreti su prilika da najviše institucije pravosudne zajednice međusobnim dijalogom pokušaju dostići najviše pravne standarde, a sve kako bi se osigurala pravna sigurnost“, poručila je Matić.

Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naglasio je nužnost izvansudskog rješavanja sporova i najavio Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći.

„Ono što građanima zapravo želimo ponuditi je jači naglasak na izvansudsko rješavanje sporova. Zato smo mi ove godine i predložili novi Zakon o medijaciji kojim želimo rasteretiti sudove, ali i osigurati brže rješavanje njihovih problema koji inače pred redovnim sudovima dulje traju. I treće pitanje – Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji će uskoro biti u proceduri, nadam se i do kraja godine, gdje uvodimo svojevrsnu novinu – dostupnost besplatne pravne pomoći putem sustava e-Građani“, rekao je Habijan.

Skup je u prvom redu bio namijenjen sucima i državnim odvjetnicima. Svrha susreta bila je u većoj mjeri povezati suce odnosno državne odvjetnike kao praktičare te profesore Katedre za građansko procesno pravo kao teoretičare građanskog procesnog prava, kako bi se razmijenila razmišljanja o nekim od najaktualnijih tema građanskog parničnog postupka te potaknule eventualno potrebne izmjene Zakona o parničnom postupku.

U okviru četiri panela, suci Vrhovnog suda, Visokog trgovačkog suda, županijskih i općinskih sudova te profesori Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspravljali su o troškovima parničnog postupka, otuđenju stvari ili prava tijekom parnice, žalbama protiv presude u parničnom postupku, kao i oglednom postupku.

Odaziv je bio iznimno velik – uživo je prisustvovalo oko 150 sudionika, dok je online sudjelovalo 75 sudionika sa sudova iz čitave Hrvatske. Takav odaziv sudaca posvjedočio je o aktualnosti izabranih tema panela, ali i pokazao da postoji vrlo izražena potreba za ovakvim povezivanjem sudaca i profesora građanskog procesnog prava i ubuduće.

Susret je završio prijedlogom da se takvi susreti nastave održavati barem jednom godišnje i da budu dvodnevni, kako bi se unutar njih mogle obraditi i teme vezane za stečajni postupak, ovršni postupak te druge vrste izvanparničnih postupaka.

Konferencija je okupila 69 sudionika – znanstvenike, nastavnike, istraživače, stručnjake, studente te predstavnike institucija i organizacija povezanih s poreznim pravom iz Hrvatske, Austrije, Italije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Češke i Izraela. Cilj skupa bio je potaknuti razmjenu znanja i iskustava te otvoriti prostor za raspravu o aktualnim pitanjima i budućim smjerovima razvoja javnih financija i poreznog prava.

Program konferencije obuhvatio je uvodno predstavljanje knjige, dva pozvana predavanja i četiri tematske sesije. Tijekom konferencije predstavljeno je 16 znanstvenih radova i pet istraživanja poslijediplomanata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čime je dodatno istaknuta važnost uključivanja mladih istraživača u međunarodnu znanstvenu suradnju.

Pozvana predavanja održali su prof. Pasquale Pistone i prof. emeritus Yoseph Moses Edrey, ugledni stručnjaci iz područja međunarodnog poreznog prava, javnih financija i fiskalne politike. U prvoj sesiji, održanoj na engleskom jeziku, svoja su istraživanja predstavili međunarodni i domaći stručnjaci, dok su se u nastavku konferencije rasprave usmjerile na različite aktualne teme iz područja poreznog prava i fiskalne politike.

Poseban dio programa bio je posvećen radovima studenata poslijediplomskog studija Fiskalni sustav i fiskalna politika, koji su imali priliku predstaviti rezultate svojih istraživanja pred međunarodnom i domaćom akademskom i stručnom zajednicom.

U središtu rasprava bila su pitanja međunarodnog oporezivanja u vremenu brzih promjena globalnog gospodarstva i geopolitičkih okolnosti, kao i šira pitanja fiskalne politike, pojedinih poreznih oblika i poreznopravnih instituta. Program je pritom povezao znanstvena i stručna izlaganja s raspravama i razmjenom iskustava, stvarajući prostor za nova povezivanja i buduće oblike međunarodne suradnje.

Konferencija je bila i prilika za isticanje znanstvenog i stručnog doprinosa prof. Hrvoja Arbutine razvoju poreznog prava u Hrvatskoj, kao i njegova nastavnog i mentorskog rada. U zaključcima konferencije posebno je naglašena važnost daljnjeg istraživanja poreznopravnih instituta i fiskalne politike te međunarodne suradnje znanstvene zajednice i institucija.

Konferenciju su organizirale doc. dr. sc. Irena Klemenčić i izv. prof. dr. sc. Jasna Bogovac s Katedre za financijsko pravo i financijsku znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz sudjelovanje međunarodnih članova programskog i organizacijskog odbora. U organizaciji i provedbi konferencije pomoglo je i osam studenata – volontera Pravnog i Poreznog studija.

Održavanje konferencije dodatno je pridonijelo međunarodnoj vidljivosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njegovu povezivanju s akademskom i stručnom zajednicom u području financijskog prava, poreznog prava i fiskalne politike.

Program konferencije Arbutina_FINAL

Dodjelom potvrda službeno je zaokružen ciklus programa u kojem su sudjelovali, abecednim redom, doc. dr. sc. Iva Bjelinski Radić, dr. sc. Juraj Brozović, g. Marko Horvat, univ. mag. oecol., izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, g. Karlo Kožina, spec. iur., g. Miljen Matijašević, univ. spec., prof. dr. sc. Marina Milić, izv. prof. dr. sc. Koraljka Modić Stanke, doc. dr. sc. Stjepka Popović, g. Svan Relac, mag. iur., prof. dr. sc. Silvia Rusac, izv. prof. dr. sc. Iva Savić, prof. dr. sc. Ivan Šimović, prof. dr. sc. Kristina Urbanc i g. Nikša Vojvoda, mag. iur.

U uvodnom obraćanju prof. dr. sc. Iris Goldner Lang, prodekanica, zahvalila je sudionicama i sudionicima na vremenu, angažmanu i spremnosti na razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te istaknula važnost njihova doprinosa razvoju kulture međusobnog učenja, podrške i kontinuiranog unaprjeđenja nastavnog procesa na Fakultetu.
Voditeljice programa prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić i prof. dr. sc. Željka Kamenov osvrnule su se na iskustva provedbe programa te istaknule njegove prednosti, osobito mogućnost razmjene iskustava, dobivanja povratnih informacija o vlastitoj nastavi, unapređenja nastavničkih kompetencija te razvoja međusobnog povjerenja i suradnje među nastavnicima.
Sudionici g. Svan Relac i g. Miljen Matijašević podijelili su svoje iskustvo sudjelovanja u programu, osvrnuli su se na ono što im je program donio te istaknuli njegovu vrijednosti iz perspektive sudionika u programu. Također su se, u ime svih sudionika, zahvalili voditeljicama programa za njihov angažman, trud, podršku i uspješnu provedbu programa.
Svim sudionicima potom su uručene potvrde o sudjelovanju u programu, uz čestitke i zahvalu na njihovu doprinosu. Dodjela je završila zajedničkim fotografiranjem sudionika programa s uručenim potvrdama.

Program kolegijalnog opažanja nastave oblik je profesionalnog usavršavanja nastavnika koji se temelji na međusobnom opažanju nastave i razmjeni povratnih informacija. Njegova je svrha pridonijeti unapređenju kvalitete nastavnog procesa, kao i razvoju nastavničkih metoda i tehnika na Fakultetu.

Tijekom programa sudionice i sudionici su imali priliku međusobno posjećivati nastavu, razmjenjivati iskustva i promišljati o različitim aspektima nastavnog procesa. Takav oblik stručnog usavršavanja potiče zajedničko učenje, otvorenu komunikaciju i razmjenu primjera dobre prakse, a zaključci i preporuke sadržani u završnom izvještaju predstavljaju vrijedan doprinos daljnjem razvoju kvalitete nastave na Fakultetu.

Program kolegijalnog opažanja nastave nastavlja se provoditi i u akademskoj godini 2026./2027., čime Fakultet nastavlja poticati profesionalni razvoj nastavnika, međusobnu razmjenu iskustava i kontinuirano unapređenje nastavnog procesa.

Zahvaljujemo svim sudionicama i sudionicima na njihovoj predanosti, otvorenosti i spremnosti na suradnju te na doprinosu stvaranju poticajnog okruženja za međusobno učenje i razvoj nastavničkih kompetencija.

Uvrštavanje u ESCI predstavlja važno priznanje kvaliteti časopisa, njegovoj uredničkoj politici, znanstvenoj relevantnosti objavljenih radova te dosljednosti u primjeni međunarodnih izdavačkih i etičkih standarda. Istodobno, indeksiranje u bazi Web of Science povećat će vidljivost i dostupnost radova objavljenih u Zborniku te pridonijeti njihovoj većoj međunarodnoj prepoznatljivosti i citiranosti.

Ovaj uspjeh rezultat je predanog rada sadašnjih i prijašnjih članova uredništva, recenzenata, autora i svih suradnika koji su tijekom godina sudjelovali u razvoju časopisa. Zahvaljujemo im na stručnosti, povjerenju i kontinuiranom doprinosu podizanju kvalitete Zbornika.

Navedeno je ujedno poticaj za daljnje unapređenje časopisa, jačanje međunarodne suradnje te objavljivanje kvalitetnih i aktualnih znanstvenih istraživanja iz područja prava i srodnih disciplina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu nastavit će razvijati svoju ulogu relevantnog mjesta znanstvene rasprave i razmjene ideja, otvorenog domaćim i inozemnim autorima.

]]> https://www.pravo.unizg.hr/novosti/pravni-fakultet-otvorio-dvije-obnovljene-zgrade-investicija-vrijedna-vise-od-23-milijuna-eura/ Wed, 16 Sep 2026 15:44:49 +0000 https://www.pravo.unizg.hr/?post_type=novosti&p=36459 Zagreb, 16. rujna 2026. – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu svečano je otvorio obnovljene povijesne zgrade u Ćirilometodskoj i Nazorovoj ulici, oštećene u razornom potresu 2020. godine. Cjelovita obnova, ukupne vrijednosti veće od 23 milijuna eura s uključenim pratećim troškovima, trajala je dvije godine, a financirana je sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i Državnog proračuna Republike Hrvatske. Prostore od izuzetnog povijesnog značaja, uvrštene na Listu zaštićenih kulturnih dobara, obišli su i predstavnici Vlade RH i rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Prodekanica Pravnog fakulteta prof.dr.sc. Mirela Krešić obratila se u ime dekana prof. dr. sc. Ivana Koprića istaknuvši kako otvaranje novih prostora dolazi uoči nove akademske godine i značajne 250. obljetnice osnutka Fakulteta.

“Fakultet i ova palača gotovo su vršnjaci. Obnova nam je omogućila i da tu povijest upoznamo bolje nego prije. Danas ne slavimo samo obnovljene zidove. Slavimo povratak Fakulteta u prostor koji ponovno može služiti svojoj pravoj svrsi: studentima, nastavi, znanosti i akademskoj zajednici. S nestrpljenjem očekujemo završetak obnove i povratak Pravnog fakulteta u našu glavnu zgradu na Trgu Republike Hrvatske 14. Tek tada će se, nakon godina rada u izvanrednim okolnostima, Pravni fakultet u cijelosti vratiti u svoje povijesne prostore”, rekla je prodekanica Krešić.

Prostore u Ćirilometodskoj ulici obišli su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i drugi visoki uzvanici.

Premijer Plenković, koji je i sam alumni Fakulteta,  naglasio je kako je Fakultet njegova alma mater.

“Posebno sam sretan da smo i ovu zaista prekrasnu, korisnu zgradu dovršili. Ono što nam preostaje je perjanica Fakulteta  i Sveučilišta, a to je ona na Trgu Republike Hrvatske 14, time ćemo zaokružiti ovaj veliki proces obnove Pravnog fakulteta u Zagrebu. Siguran  sam da ćete  se s osmijehom i zadovoljstvom vratiti raditi na vašim katedrama i prenositi vrijedno pravno znanje novim generacijama sljedećeg pravnog naraštaja”, poručio je Plenković.

“Kada govorimo o obnovi zgrada iz sustava kojem pripada i ova zgrada, riječ je o 142 projekta vrijedna oko 750 milijuna eura. Kroz taj proces obnovljene su praktički sve institucije visokog obrazovanja u Zagrebu, kao i zgrade Pravnog fakulteta. Zahvaljujući konzervatorima i restauratorima otkriveni su oslici na cijeloj zgradi, za koje se prije potresa nije znalo, i danas je ovo doista prekrasna palača na Gornjem gradu. Čestitam svima koji su sudjelovali u obnovi, nastavnom osoblju, profesorima i studentima, koji su određeno vrijeme bili iseljeni iz ove zgrade, a sada su se vratili”,  izjavio je ministar Branko Bačić.

“Slaviti 250 godina i u to vrijeme imati otvorenje lijepih prostora u kojima se djeluje i radi, upravo je nešto što će biti i prepoznato i kasnije kad se bude govorilo na koji način je upravo obilježena velika obljetnica koju ima Pravni fakultet. Ako mi nešto djelujemo i radimo, a ne služi ljudima, to nije dobar smjer. Ovaj smjer je upravo za naše ljude, u ovom slučaju zaposlenike Pravnog fakulteta i studente Pravnog fakulteta, stvaramo prostore u kojima oni mogu djelovati na siguran način, to je najbolji iskorak koji smo mogli učiniti i to je upravo dobro djelo”, istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.

Prostore u Nazorovoj ulici u kojima će se odvijati nastava pod vodstvom prof. dr. sc. Gordane Berc, predstojnice  Studijskog centra socijalnog rada, obišli su ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, koji je posebno naglasio kako ovakvi centri izvrsnosti daju zdrave i odgovorne pojedince koji su istinski nositelji ključnih vrijednosti.

“Siguran sam da ćemo već iduće godine u hrvatskom pravu potvrditi socijalne radnike kao respektabilnu struku. Pritom ćemo je graditi na onome čime se oni bave: radu s korisnicima i pružanju podrške. Zato ovo nije samo svečani posjet, nego i preporuka budućim ravnateljima, dekanima i rektorima da ovaj centar prepoznaju kao okosnicu studija socijalnog rada. Vjerujem da će ova suradnja biti u interesu karijera naših studenata i stručnjaka, a posebno u interesu zajednice u kojoj svi zajedno živimo”, rekao je Ružić.

Na objema zgradama Fakulteta provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi kojima su sačuvane njihove vrijedne arhitektonske i povijesne značajke.

PROJEKTGRADNJA plus d.o.o. i VALAKON d.o.o. odnosno konzervator ALTA COLOR j. d. o. o. bili su zaduženi za kompleks u Ćirilometodskoj 51, inače nekadašnju palaču u vlasništvu plemićkih obitelji Erdödy i Keglević, u kojoj je boravio i djelovao Ljudevit Gaj. Pravni fakultet imat će ovdje na raspolaganju 7 novih predavaonica i 58 ureda.

Hedom d.o.o. bio je izvođač radova za zgradu u Nazorovoj ulici, a tvrtka DOK-ART d.o.o. obavila je konzervatorski dio radova. Obnovljeno je 10 predavaonica, 25 uredskih prostora, informatička dvorana, čitaonica i kantina. Inače, zgrada u Nazorovoj ulici služila je 1879. kao samostan s kapelicom i gospodarskim zgradama Konvikta sestara reda svete Magdalene, koji je djelovao  i kao sirotište.

Ovime je svečano dovršena cjelovita obnova triju zgrada Pravnog fakulteta u Zagrebu koju je inicirala i vodila Uprava Fakulteta pod vodstvom dekana prof. dr. sc. Ivana Koprića.

Posebno se ističe doprinos voditelja Službe općih i pomoćnih poslova, g. Davora Baretića, čiji su izniman angažman, odgovornost i predanost doprinijeli uspješnoj realizaciji radova cjelovite obnove.

Foto IPIK