Z a k lj u č c i

XXXII. Savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu pod nazivom “Jačanje učinkovitosti kaznenog postupka primjenom standarda Europskog suda za ljudska prava“ održanog u Opatiji od 5. do 7. prosinca 2019.,

u želji da aktivno pridonesu postupku donošenja Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona, temeljnih zakona hrvatskog pravnog poretka i izraza primijenjenih ustavnih načela o odnosu državne vlasti prema temeljnim pravima i slobodama građana u ostvarivanju funkcije legitimnog javnog kažnjavanja, a nakon svestrane rasprave o Nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (nadalje: Konačan prijedlog ZIDZKP) i Nacrtu Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (nadalje: Konačan prijedlog ZIDKZ) iz prosinca 2019.

upozoravaju na sljedeće nedostatke Konačnih prijedloga izmjena i dopuna
Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona

1.  Kršenje odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima, Ustava RH i Direktive o pravu na besplatnu pravnu pomoć

Odredba čl. 72.a st. 2. ZKP (čl. 14. Konačnog prijedloga ZIDZKP) – ograničenje prava na pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava samo za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina

Prijedlog krši pravo na besplatnu pravnu pomoć iz čl. 6. st. 3. toč. c. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i Direktivu Europske unije 2016/1919 o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku koju odredba implementira. Europska konvencija i Direktiva obvezuje države da osiguraju okrivljeniku koji nema dovoljno sredstava platiti branitelja pravo na besplatnog branitelja, kad to nalažu interesi pravde. Radi se o pravu kojim se osigurava načelo jednakosti oružja i pravični kazneni postupak jer osigurava okrivljeniku ostvarivanje drugih procesnih prava. Europski sud za ljudska prava je odlučio u nizu presuda da okrivljenik uvijek ima ovo pravo kada mu prijeti kazna zatvora (Benham v. UK od 10. lipnja 1996, toč. 61). Prijedlog ukida ovo pravo svim okrivljenicima kojima prijeti kazna zatvora od pet godina zatvora ili manje.

Ističemo da je istu pogrešku zakonodavac napravio u Zakonu o kaznenom postupku iz 2008. godine kada je ograničio, do tada neograničeno pravo siromašnog okrivljenika na besplatnog branitelja, samo na kaznena djela zaprijećena kaznom zatvora od pet godina. Međutim, ova neustavna odredba je ispravljena prije nego što se mogla primijeniti novelom ZKP iz 2011. godine. 

2. Kazneno djelo okrivljenika zbog kršenja mjera opreza krši pretpostavku nedužnosti i pravo žrtve na učinkoviti kazneni postupak 

Odredba čl. 98.a st. 1. ZKP (čl. 17. Konačnog prijedloga ZIDZKP) – uvođenje kaznenog djela za okrivljenika zbog nepridržavanja samostalne mjere opreza

Po prvi puta se u hrvatski kazneni postupak uvodi kazneno djelo protiv okrivljenika koji se ne pridržava procesnih obveza u tijeku kaznenog postupka. Radi se o rješenju koji je prisutan u pravu Sjedinjenih Američkih Država ali stran hrvatskom kao i drugim europskim kontinentalnim kaznenim postupcima. Prijetnja novim kaznenim djelom protiv okrivljenika u tijeku vođenja kaznenog postupka protiv njega zbog kršenja procesne obveze znači primjenu nerazmjerne represije prema okrivljeniku, stavlja ga u neravnopravan položaj te krši pretpostavku nedužnosti kao i privilegij od samooptuživanja. 

Prema prijedlogu, kazneno djelo okrivljenik može počiniti samo nakon što su istekli rokovi trajanja istražnog zatvora, dakle nakon što sud nije proveo kazneni postupak u zakonskim rokovima, ali ne i za kršenje mjera opreza prije isteka ovih rokova. Time se odgovornost za nepridržavanje procesne discipline prebacuje na okrivljenika.

Rješenje je protivno i načelu učinkovitosti kaznenog postupka kao i pravu žrtve na učinkoviti kazneni postupak u kojem su određene mjere opreza prema njoj jer vođenje novog kaznenog postupka neće rezultirati otklanjanjem opasnosti zbog kojeg je istražni zatvor odnosno mjere opreza određene.

Predlažemo da se protiv okrivljenika u slučaju kršenja samostalnih mjera opreza odredi “disciplinski“ istražni zatvor u trajanju do 2 mjeseca, koji neće biti vezan istekom maksimalnog trajanja istražnog zatvora a osigurati će otklanjanje opasnosti okrivljenika te ispunjenje pozitivne obveze države iz čl. 2.,3.,4., 5. i 8. Konvencije.

3. Neograničeno trajanje obligatornog istražnog zatvora krši pretpostavku nedužnosti, načelo razmjernosti  i obvezu vođenja žurnog kaznenog postupka iz čl. 5. st. 3. Konvencije

Odredba čl. 123. st. 2. i čl. 133.a ZKP (čl. 20. i 21. Konačnog prijedloga ZIDZKP) – ukidanje rokova trajanja istražnog zatvora u postupku pred drugostupanjskim sudom kada je izrečena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.

Konačnim prijedlogom predviđa se da se za okrivljenika kojem je izrečena nepravomoćnom presudom kazna od pet godina ili teža kazna ukidaju rokovi za istražni zatvor i da on može trajati najdulje do isteka trajanja izrečene kazne. Ovo rješenje krši sljedeća prava okrivljenika kao i ustavna i konvencijska načela kaznenog postupka:

a) Pretpostavku nedužnosti – Europski sud za ljudska prava stalno ističe da istražni zatvor ne može biti kazna za kazneno djelo i da se njegovim produljenjem ne može anticipirati kazna (Peša v. Hrvatske, Šoš v. Hrvatske). Prijedlog izričito izjednačuje istražni zatvor i kaznu.

b) Načelo razmjernosti i pravo na osobnu slobodu iz čl. 5. Konvencije – Prijedlog predviđa da istražni zatvor može trajati pet i više godina, a maksimalno trajanje istražnog zatvora tijekom kaznenog postupka koji je Europski sud za ljudska prava do sada prihvatio je 5 godina i 6 mjeseci.

c) Pravo na žurni kazneni postupak iz čl. 5. st. 3. Konvencije, pravo na razumno trajanje kaznenog postupka iz čl. 6. Konvencije i pravo na učinkoviti kazneni postupak

Sud je dužan voditi kazneni postupak žurno kada je okrivljenik u istražnom zatvoru, a ovo rješenje omogućuje duže vođenje kaznenog postupka i pred prvostupanjskim sudom. Ono može dovesti i do kršenja prava na razumno trajanje kaznenog postupka iz čl. 6 Konvencije jer pretpostavlja vođenje kaznenih postupaka u trajanju od pet i više godina. Ono je protivno i pravu na učinkoviti kazneni postupak jer ukida procesne forme koje osiguravaju procesnu disciplinu u odnosu na dužinu trajanja kaznenog postupka protiv okrivljenika koji je u istražnom zatvoru. 

4. Ovlast policije da određuje tjelesne preglede, psihijatrijsko vještačenje i druga vještačenja prema okrivljeniku, žrtvi i trećim osobama

Odredba čl. 214. st. 1. i čl. 326. st. 8. ZKP (čl. 26. i 30. Konačnog prijedloga ZIDZKP)

Prijedlogom se daje ovlast policiji da samostalno odredi potrebna vještačenja, izuzev obdukcije, ekshumacije i molekularno-genetske analize uzoraka biološkog materijala kada je počinitelj nepoznat (čl. 26. Konačnog prijedloga) te da određuje tjelesne preglede okrivljenika tijekom izvida (čl. 30. Konačnog prijedloga). 

Rješenje pozitivnog zakona da samo sud može odrediti radnje koje predstavljaju znatnija zadiranja u temeljna ljudska prava temelji se i na odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 19. srpnja 2012. godine koji je ukinuo odredbe čl. 326. st. 1., 2. i 3 ZKP-a iz 2008. o tjelesnim pregledima jer nisu bile sukladne zahtjevu za rigoroznom provjerom koja uključuje kontrolu razmjernosti i njezine stroge nužnosti (toč. 154.2. ustavne odluke).

Prijedlogom se krši Ustavna odluka kao i pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života zajamčena čl. 8. Europske konvencije o ljudskim pravima. 

5. Pripremno ročište u kaznenom postupku za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do petnaest godina treba ostaviti u ovlasti predsjednika raspravnog vijeća

Odredba čl. 371. st. 2. ZKP (čl. 36. Konačnog prijedloga ZIDZKP) – ukidanje pripremnog ročišta u kaznenom postupku za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do petnaest godina

Održavanje pripremnog ročišta u ovom slučaju, kako je i predviđeno u pozitivnom zakonu, treba ostaviti na odluku predsjednika vijeća radi provođenja radnji koje će mu omogućiti učinkovitije vođenje i upravljanje raspravom kao i sklapanje sporazuma stranaka prije rasprave.

6. Kršenje načela neposredne ocjene dokaza na raspravi vodi kršenju načela pravičnog postupka

Odredba čl. 431. st. 1. (Prijedlog čl. 40 ZIDZKP) – uvođenje toč. 8) ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka.

Temeljno načelo kaznenog postupka je načelo neposrednosti koje određuje da sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na raspravi (čl. 450. st. 1. ZKP). Raspravni sud mora ocijeniti dokaze u izvornom obliku, samostalno provesti logičku i psihološku ocjenu dokaza te imati mogućnost samostalno postavljati pitanja prema svojim spoznajnim potrebama te samostalno utvrditi činjenično stanje za donošenje odluke o krivnji i kazni. Njime se garantira provođenje načela slobodne ocjene dokaza. Radi se o temeljnom ustavnom i konvencijskom načelu kojim se jamči pravo na pravični postupak.

Prijedlog u cijelosti ukida načelo neposrednosti propisujući da se zapisnici o iskazima svjedoka i vještaka mogu čitati ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka.

Prihvaćanjem rješenja prema kojem se dokazi mogu izvoditi pred jednim sudskim vijećem, a presudu može donijeti posve drugo sudsko vijeće pada i zadnja brana načela neposrednosti kao garanta pravičnog postupka i obveze sudaca da utvrde istinito činjenično stanje, što je obveza koja proizlazi iz prava na vođenje pravičnog i učinkovitog kaznenog postupka.

Odredba je i nerazumljiva u odnosu i na čl. 431. st. 1. toč. 7., kao i druge odredbe ZKP-a.

7. Otežavanje i usporavanje donošenja zakonite drugostupanjske odluke

Odredba čl. 475. st. 3. ZKP  (čl. 46 Konačnog prijedloga ZIDZKP) – ispuštanje izlaganja sadržaja predmeta na sjednicama drugostupanjskih sudova od strane suca izvjestitelja.

Takvim tijekom sjednice isključeno je upoznavanje članova vijeća sa sadržajem pobijane odluke a istovremeno strankama u postupku omogućuje se prepoznavanje što je žalbenom sudu – sucu izvjestitelju sporno u pobijanoj odluci, kao i ocjenu je li pravilno izložio stanje predmeta. 

8. Neprimjenjiva i nejasna odredba

Prijedlog odredba čl. 487. st. 4. ZKP (čl. 47. Konačnog prijedloga ZIDZKP) – nalaže bez iznimke ispitivanje činjeničnog stanja kod svakog ukidanja prvostupanjske odluke zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka pa i kada priroda utvrđene povrede to onemogućuje (povreda čl. 468. st. 1. toč. 11. zbog koje se presuda ne može ispitati). Razumljivije ovu mogućnost ostaviti kada priroda povrede to omogućava. 

9. Brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja narušava kaznenopravnu zaštitu časti i ugleda te privatnog i obiteljskog života

Odredbe čl. 148 i 148.a KZ (čl. 11. i 12. Konačnog prijedloga ZIDKZ) – intervencija Predlagatelja kojom se briše kazneno djelo teškog sramoćenja se ne uklapa u opću svrhu predmetne novele Kaznenog zakona („osnaživanje kaznenopravne zaštite od nasilja u obitelji“). Radi se o značajnoj intervenciji koja nije prošla savjetovanje za stručnom javnošću. Člankom 148. KZ štiti se ne samo čast i ugled pojedinca, nego i njegov privatni i obiteljski život. Zaštita prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života jedno je od temeljnih ljudskih prava zaštićeno u čl. 35. Ustava RH i čl. 8. Konvencije.

Brisanjem teškog sramoćenja neće se ojačati, već će se oslabiti zaštita novinara jer povrede slobode izražavanja iz čl. 38. Ustava i čl. 10. Konvencije primarno su uočene u građanskim parnicama (npr. Narodni list protiv Hrvatske, br. zahtjeva 2782/12), a ne u kaznenim postupcima. Posebice je problematično da se ova intervencija vrši u vrijeme predsjedničkih izbora kada postoji pojačana opasnost od „lažnih vijesti“ kako bi se određeni kandidati diskreditirali. Okolnost da se teško sramoćenje rjeđe pojavljuje u praksi, ne znači da se treba brisati jer su npr. kaznena djela protiv biračkog prava još rjeđa pa ih se ne dovodi u pitanje. Većina EU zemalja poznaje slično kazneno djelo, a isto kazneno djelo poznaju Njemačka, Austrija, Švicarska i Slovenija.

Konačno, brisanje teškog sramoćenja dovelo bi do disbalansa u KZ-u, jer bi uvreda kao blaža inkriminacija ostala kazneno djelo, a teško sramoćenje kao teža inkriminacija više ne bi bila kažnjiva. Stoga valja odustati od čl. 11. i čl. 12. Konačnog prijedloga ZIDKZ.

10. Neupućivanje Konačnih prijedloga Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona iz prosinca 2019. u savjetovanje sa stručnom i zainteresiranom javnošću

Upozoravamo da Ministarstvo pravosuđa nije uputilo do danas Konačne prijedloge Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona iz prosinca 2019. u savjetovanje sa stručnom i zainteresiranom javnošću. S obzirom na planirani rok za slanje konačnih prijedloga u drugo čitanje u Sabor RH čini se da se savjetovanje neće provesti iako se radi o organskim zakonima i temeljnim državnim aktima koji uređuju primjenu represije prema pojedincu. Također ističemo da su se u konačnim prijedlozima pojavila nova zakonska rješenja koja nisu bila raspravljena u e-savjetovanju o prijedlogu tih zakona. Time se krši ustavna i zakonska obveza predlagatelja zakona, a osobito čl. 10. i 11. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U Opatiji, 7. prosinca 2019.

                                                                               Predsjednica

                                                                                 Prof. dr. sc. Zlata Đurđević

 

---------------------------------------------------------------------------------------------------

 

 

O D R Ž A N O

XXXII. redovno savjetovanje Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

U suradnji s Vijećem Europe

JAČANJE UČINKOVITOSTI KAZNENOG POSTUPKA PRIMJENOM STANDARDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

(VIII novela ZKP i VI. novela KZ)

Opatija, 5. do 7. prosinca 2019.

Remisens Premium HOTEL KVARNER****

P R O G R A M

U prijepodnevnim satima dolazak i registracija sudionika

            11,30    Sjednica Upravnog odbora Udruženja s                                                                referentima savjetovanja – Žuti salon hotela Kvarner

             14,00    Otvaranje savjetovanja

                           Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predsjednica Udruženja

    Pozdravni govori

Dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske

Andrea Šurina Marton, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika RH    

Juro Martinović, Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske

         

Učinkoviti kazneni postupak u praksi ESLJP: zaštita od nasilja i diskriminacije

14,15 - 15,45

Standardi učinkovitog kaznenog postupka u praksi Europskog suda za ljudska prava - prof. dr. sc. Ksenija Turković, sutkinja Europskog suda za ljudska prava

Odgovornost države za policijsko nasilje u konvencijskom pravu –prof. dr. sc. Ivana Jelić, sutkinja Europskog suda za ljudska prava

Zločin iz mržnje u praksi Europskog suda za ljudska prava s posebnim naglaskom na učinkovitosti kaznenog postupka– prof. dr. sc. Marko Bošnjak, sudac Europskog suda za ljudska prava

Rasprava

15,45 – 16,15        PAUZA ZA KAVU

Učinkoviti kazneni postupak u praksi Ustavnog suda RH i kaznenog pravosuđa RH: zaštita od nasilja i diskriminacije

16,15 – 17,30

Standardi učinkovite istrage/kaznenog postupka Ustavnog suda RH  – dr. sc. Snježana Bagić, zamjenica predsjednika Ustavnog suda RH

Neučinkovita istraga zlostavljanja od policije i zatvorskog osoblja - izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i hrvatska praksa

doc. dr. sc. Ante Novokmet, Pravni fakultet  Sveučilišta u Osijeku, Ivana Kolesarić, Općinska državna odvjetnica u Osijeku i Damir Livaja, zamjenik općinske državne odvjetnice u Osijeku

Zločini iz mržnje u Republici Hrvatskoj – neki teorijski i praktični prijepori – izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana Vajda, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Andrea Šurina Marton, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika  

Rasprava

18,00 – 20,00 Okrugli stol:

Strategija implementacije učinkovitog kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj

Sudionici:

Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, moderatorica;

Lovorka Kušan, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske

Lora Vidović, Pučka pravobraniteljica

Dražen Jelenić, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, tbc

Ana Garačić, predsjednica kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Štefica Stažnik, zastupnica Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava

Juro Martinović, Državni tajnik, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, tbc

Prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Laura Valković, odvjetnica

 

VIII. novela Zakona o kaznenom postupku

9,00 – 10,30

Na putu ka transponiranju Direktive o besplatnoj pravnoj pomoći u hrvatski kazneni postupak? Osvrt na Nacrt prijedloga osme novele ZKP-a  – prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas i doc. dr. sc. Zoran Burić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Praktična implementacija Direktiva o pravu na pristup branitelju i pravnoj pomoći u hrvatskom odvjetništvu – dr. sc. Laura Valković, odvjetnica i Marijana Konforta, stručna suradnica, Hrvatska odvjetnička komora

Istraživanje socioekonomskog statusa osumnjičenika i njegovog prava na branitelja u svjetlu Direktive EU 2016/1919. - doc. dr. sc. Stjepan Gluščić  i dr. sc.  Mirjana Kondor- Langer, Visoka policijska škola, MUP RH

Predmet Taricco II i pitanja na vagi: Ustavno načelo zakonitosti u kaznenom pravu i djelotvornost prava Europske unije - Gordana Materljan, LL.M. i mr. sc. Igor Materljan i M, pravnici Europske komisije, bivši suci općinskog suda u RH

Rasprava

10,30 -11,00 PAUZA ZA KAVU

VI. novela Kaznenog zakona i druga aktualna pitanja kaznenog pravosuđa

11,00 – 12,30

Kritička analiza Novele Kaznenog zakona iz 2019. u kontekstu pooštravanja kaznene politike za kaznena djela s elementima nasilja – doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Damir Juras, MUP Republike Hrvatske

Šest godina primjene novog Kaznenog zakona i praksa sudova u utvrđivanju kontinuiteta kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju (čl. 292/97) – doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Renata Pražetina Kaleb, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

Načelo ne bis in idem nakon presude A. i B. protiv Norveške: pretpostavke za kazneni progon počinitelja koji je za isto djelo već osuđen u prekršajnom postupku - doc. dr. sc. Igor Martinović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Prekršajna ili kaznena odgovornost u slučaju nasilja u obitelji - dr. sc. Davorka Martinjak i dr. sc. Hrvoje Filipović, Visoka policijska škola, MUP RH

Rasprava

12,30  Skupština Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

13,00 -15,00 PAUZA ZA RUČAK

Učinkoviti kazneni postupak: rad u paralelnim radionicama

15,00 – 16,15

I. radionica: Učinkoviti kazneni postupak u slučajevima navoda o zlostavljanju od strane državnih službenika

Moderatori: Darko Klier, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika RH i dr. sc. Krešimir Kamber, pravnik u Tajništvu Europskog suda za ljudska prava

II. radionica: Učinkoviti kazneni postupak u slučajevima zločina iz mržnje od strane privatnih osoba (diskriminacija, rasno i etničko profiliranje i ulaženje u privatni život)

Moderatori: Dražen Tripalo, sudac Vrhovnog suda RH i Aida Grgić Bouleis, LL.M, pravnica u Tajništvu Europskog suda za ljudska prava 

III. radionica: Učinkoviti kazneni postupak u slučajevima ratnih zločina

Moderatori: prof. dr. sc. Ksenija Turković,  sutkinja Europskog suda za ljudska prava i mr. sc. Franka Viljac Herceg, pravnica u Tajništvu Europskog suda za ljudska prava

16,15 – 16,30  Predstavljanje zaključka radionica i identificirani problemi-moderatori

16,30 – 17,00 PAUZA ZA KAVU

Učinkoviti kazneni postupak – poredbena perspektiva

17,00 – 18,00

Dr. Elena Jovanovska-Brezoska, Vijeće Europe, Suradnja u području ljudskih prava, moderatorica

Specijalizirani nacionalni mehanizmi za istragu i progon – pravi put?

Prof. dr. Gordan Kalajdziev, Pravni fakultet Justinijan I, Skoplje i Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Sjeverne Makedonije

Mojca Gruden, Viša državna odvjetnica, Voditeljica Odjela za istragu i progon službenih osoba sa posebnom ovlasti, Slovenija

Andrej Jug, policijski službenik Odjela za istragu i progon službenih osoba sa posebnom ovlasti, Slovenija

Rasprava

18,00 – 20,00 Promocije knjiga

“Liber amicorum  Petar Novoselec - Kazneno pravo: sinergija teorije i prakse“

Mirjan Damaška “Domovina - sjećanja“

 

9,30 – 10,00

Implementacija Europskog javnog tužitelja u hrvatsko kazneno pravosuđe – doc. dr. sc. Marin Bonačić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Materijalna nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja – hrvatska perspektiva – doc. dr. sc. Lucija Sokanović, Pravni fakultet Sveučilišta u Split

10,00 – 10,30 - Istraživanje i praksa u kaznenim znanostima: prikaz znanstvenoistraživačkih projekata

CoCoCrim: Croatian Judicial Cooperation in Criminal Matters in the EU and the Region: Heritage of the Past and Challenges of the Future, HRZZ - prof. dr.sc. Zlata Đurđević

10,30 – 12,00     Tribina: Pitanja, odgovori i rasprava o praktičnim aspektima primjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku

12,00 – 12,15     Zaključci, sažetak i zatvaranje savjetovanja 

*Pitanja za Tribinu sudionici mogu pripremiti unaprijed ili na savjetovanju te ih u pisanom obliku ubaciti u za to predviđenu kutiju u predvorju dvorane.

                   

Završetak Savjetovanja

U prijepodnevnim satima dolazak i registracija sudionika

            11,30    Sjednica Upravnog odbora Udruženja s                                                       

                         referentima savjetovanja – Žuti salon hotela Kvarner

     

        14,00    Otvaranje savjetovanja

                           Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predsjednica Udruženja

                    Pozdravni govori

Dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske

Andrea Šurina Marton, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske    

Juro Martinović, Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske          

Učinkoviti kazneni postupak u praksi ESLJP: zaštita od nasilja i diskriminacije

14,15 - 15,45

Standardi učinkovitog kaznenog postupka u praksi Europskog suda za ljudska prava - prof. dr. sc. Ksenija Turković, sutkinja Europskog suda za ljudska prava

Odgovornost države za policijsko nasilje u konvencijskom pravu –prof. dr. sc. Ivana Jelić, sutkinja Europskog suda za ljudska prava

Zločin iz mržnje u praksi Europskog suda za ljudska prava s posebnim naglaskom na učinkovitosti kaznenog postupka– prof. dr. sc. Marko Bošnjak, sudac Europskog suda za ljudska prava

Rasprava

15,45 – 16,15        PAUZA ZA KAVU

Učinkoviti kazneni postupak u praksi Ustavnog suda RH i kaznenog pravosuđa RH: zaštita od nasilja i diskriminacije

16,15 – 17,30

Standardi učinkovite istrage/kaznenog postupka Ustavnog suda RH  – dr. sc. Snježana Bagić, zamjenica predsjednika Ustavnog suda RH

Neučinkovita istraga zlostavljanja od policije i zatvorskog osoblja - izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i hrvatska praksa

doc. dr. sc. Ante Novokmet, Pravni fakultet  Sveučilišta u Osijeku, Ivana Kolesarić, Općinska državna odvjetnica u Osijeku i Damir Livaja, zamjenik općinske državne odvjetnice u Osijeku

Zločini iz mržnje u Republici Hrvatskoj – neki teorijski i praktični prijepori – izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana Vajda, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Andrea Šurina Marton, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika  

Rasprava

18,00 – 20,00 Okrugli stol:

Strategija implementacije učinkovitog kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj

Sudionici:

Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, moderatorica;

Lovorka Kušan, sutkinja Ustavnog suda Republike Hrvatske

Lora Vidović, Pučka pravobraniteljica

Dražen Jelenić, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, tbc

Ana Garačić, predsjednica kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Štefica Stažnik, zastupnica Vlade Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava

Juro Martinović, Državni tajnik, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, tbc

Prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Laura Valković, odvjetnica

 

VIII. novela Zakona o kaznenom postupku

9,00 – 10,30

Na putu ka transponiranju Direktive o besplatnoj pravnoj pomoći u hrvatski kazneni postupak? Osvrt na Nacrt prijedloga osme novele ZKP-a  – prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas i doc. dr. sc. Zoran Burić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Praktična implementacija Direktiva o pravu na pristup branitelju i pravnoj pomoći u hrvatskom odvjetništvu – dr. sc. Laura Valković, odvjetnica i Marijana Konforta, stručna suradnica, Hrvatska odvjetnička komora

Istraživanje socioekonomskog statusa osumnjičenika i njegovog prava na branitelja u svjetlu Direktive EU 2016/1919. - doc. dr. sc. Stjepan Gluščić  i dr. sc.  Mirjana Kondor- Langer, Visoka policijska škola, MUP RH

Predmet Taricco II i pitanja na vagi: Ustavno načelo zakonitosti u kaznenom pravu i djelotvornost prava Europske unije - Gordana Materljan, LL.M. i mr. sc. Igor Materljan i M, pravnici Europske komisije, bivši suci općinskog suda u RH

Rasprava

10,30 -11,00 PAUZA ZA KAVU

VI. novela Kaznenog zakona i druga aktualna pitanja kaznenog pravosuđa

11,00 – 12,30

Kritička analiza Novele Kaznenog zakona iz 2019. u kontekstu pooštravanja kaznene politike za kaznena djela s elementima nasilja – doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Damir Juras, MUP Republike Hrvatske

Šest godina primjene novog Kaznenog zakona i praksa sudova u utvrđivanju kontinuiteta kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju (čl. 292/97) – doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Renata Pražetina Kaleb, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

Načelo ne bis in idem nakon presude A. i B. protiv Norveške: pretpostavke za kazneni progon počinitelja koji je za isto djelo već osuđen u prekršajnom postupku - doc. dr. sc. Igor Martinović, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Prekršajna ili kaznena odgovornost u slučaju nasilja u obitelji - dr. sc. Davorka Martinjak i dr. sc. Hrvoje Filipović, Visoka policijska škola, MUP RH

Rasprava

12,30  Skupština Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

13,00 -15,00 PAUZA ZA RUČAK

Učinkoviti kazneni postupak: rad u paralelnim radionicama

15,00 – 16,15

I. radionica: Učinkoviti kazneni postupak u slučajevima navoda o zlostavljanju od strane državnih službenika

Moderatori: Darko Klier, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika RH i dr. sc. Krešimir Kamber, pravnik u Tajništvu Europskog suda za ljudska prava

II. radionica: Učinkoviti kazneni postupak u slučajevima zločina iz mržnje od strane privatnih osoba (diskriminacija, rasno i etničko profiliranje i ulaženje u privatni život)

Moderatori: Dražen Tripalo, sudac Vrhovnog suda RH i Aida Grgić Bouleis, LL.M, pravnica u Tajništvu Europskog suda za ljudska prava 

III. radionica: Učinkoviti kazneni postupak u slučajevima ratnih zločina

Moderatori: prof. dr. sc. Ksenija Turković,  sutkinja Europskog suda za ljudska prava i mr. sc. Franka Viljac Herceg, pravnica u Tajništvu Europskog suda za ljudska prava

16,15 – 16,30  Predstavljanje zaključka radionica i identificirani problemi-moderatori

16,30 – 17,00 PAUZA ZA KAVU

Učinkoviti kazneni postupak – poredbena perspektiva

17,00 – 18,00

Dr. Elena Jovanovska-Brezoska, Vijeće Europe, Suradnja u području ljudskih prava, moderatorica

Specijalizirani nacionalni mehanizmi za istragu i progon – pravi put?

Prof. dr. Gordan Kalajdziev, Pravni fakultet Justinijan I, Skoplje i Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Sjeverne Makedonije

Mojca Gruden, Viša državna odvjetnica, Voditeljica Odjela za istragu i progon službenih osoba sa posebnom ovlasti, Slovenija

Andrej Jug, policijski službenik Odjela za istragu i progon službenih osoba sa posebnom ovlasti, Slovenija

Rasprava

18,00 – 20,00 Promocije knjiga

“Liber amicorum  Petar Novoselec - Kazneno pravo: sinergija teorije i prakse“

Mirjan Damaška “Domovina - sjećanja“

 

9,30 – 10,00

Implementacija Europskog javnog tužitelja u hrvatsko kazneno pravosuđe – doc. dr. sc. Marin Bonačić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Materijalna nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja – hrvatska perspektiva – doc. dr. sc. Lucija Sokanović, Pravni fakultet Sveučilišta u Split

10,00 – 10,30 - Istraživanje i praksa u kaznenim znanostima: prikaz znanstvenoistraživačkih projekata

CoCoCrim: Croatian Judicial Cooperation in Criminal Matters in the EU and the Region: Heritage of the Past and Challenges of the Future, HRZZ - prof. dr.sc. Zlata Đurđević

10,30 – 12,00     Tribina: Pitanja, odgovori i rasprava o praktičnim aspektima primjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku

12,00 – 12,15     Zaključci, sažetak i zatvaranje savjetovanja

 

*Pitanja za Tribinu sudionici mogu pripremiti unaprijed ili na savjetovanju te ih u pisanom obliku ubaciti u za to predviđenu kutiju u predvorju dvorane.

                   

Završetak Savjetovanja

 

-------------------------------------------------------------------------------------------------

 

 

 

 

P O Z I V

Poštovani članovi Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu,

u ime predsjednice Udruženja i Zamjenice Glavnog tajnika AIDP, Prof. dr. sc. Zlata Đurđević želimo Vas obavijestiti da će se od 13. do 16. studenog 2019. u Rimu održati XX. međunarodni kongres kaznenog prava pod nazivom “Kazneno pravosuđe i gospodarsko poslovanje“ (Criminal Justice and Corporate Business) koji organizira Međunarodno udruženje za kazneno pravo (L’Association Internationale de Droit Pénal: AIDP), najznačajnije svjetsko udruženje kaznenopravnih stručnjaka (www.penal.org) u suradnji s talijanskom grupom AIDP i Sveučilištem Luiss Guido Carli.

U prilogu su linkovi na kojima možete saznati sve o kongresu, program, smještaj i registraciju (kotizaciji).

Malo upozorenje, da je kotizacija za prijavu sudionika jeftinija do 30. lipnja a nakon toga datuma je skuplja.

Kada otvorite www.aidpcongress2019.com   predložen je i smještaj u hotelima sa izraženim cijenama. 

 

Važno: Za sve sudionike AIDP kongresa biti će privatna audijencija kod  Pape Franje u Vatikanu.

www.aidpcongress2019.com

http://www.aidpcongress2019.com/social-programme/

http://www.aidpcongress2019.com/registration/

 

 

 

 

________________________________________________________________________________________

 

 

 

 

POZIV NA GODIŠNJU SKUPŠTINU

HRVATSKOG UDRUŽENJA ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU

KOJA ĆE SE ODRŽATI U PETAK, 12. travnja 2019.,

U 15,15 sati, U HOTELU WESTIN ZAGREB (u sklopu međunarodne konferencije)

-Upravnom odboru Udruženja

-Nadzornom odboru Udruženja

-Svim članovima Udruženja

-Sudionicima međunarodne konferencije

-Gostima

Dnevni red:

1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tjela

2. Prijedlog izmjene Statuta: Način rješavanja sporova unutar udruge (Članak 13., točka 15.)

3. Razno

                               Prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predsjednica v.r.

 ______________________________________________________________________________________ 

 

HRVATSKO UDRUŽENJE ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU

O L A F

Međunarodna konferencija 

 Integracija Ureda Europskog javnog tužitelja u nacionalna kaznena pravosuđa: institucionalni, procesni i izazovi suradnje

Zagreb, Hrvatska, 11.-12. travanj 2019. 

Jezici konferencije: hrvatski – engleski

 

 P R O G R A M

CoCoCrim

Dan dolaska: srijeda, 10. travnja

19,30-22,00  Večera                            

 

Četvrtak, 11. travnja

8,30-9,00           Prijava

9,00-9,30           Otvaranje savjetovanja i pozdravni govori

prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predsjednica Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

doc. dr. sc. Mato Palić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske

Dražen Bošnjaković, Ministar pravosuđa Republike Hrvatske

Dražen Jelenić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske

Dražen Tripalo, sudac, Vrhovni sud Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Igor Gliha, dekan Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

I. dio: Europeizacija kaznenog progona: institucionalni izazovi na nacionalnoj i EU razini

Moderator:           doc. dr. sc. Marin Bonačić, Sveučilište u Zagrebu

Izvjestitelji

9,30-9,45 Sani Ljubičić, zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

9,45-10,00              prof. dr. sc. Katalin Ligeti, dekanica Sveučilišta u Luksemburg

10,00-10,15            izv. prof. dr. sc. Anže Erbežnik, Europski parlament, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE)

10,15-10,30            prof. dr. sc. Valsamis Mitsilegas, Queen Mary, Sveučilište u Londonu

 10,30-11,00            Pauza za kavu

Reakcije i komentari

11,00-12,00            Dražen Tripalo, sudac, Vrhovni sud Republike Hrvatske

prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, Sveučilište u Zagrebu

dr. sc. Christoffer Wong, Sveučilište u Lundu, Švedska

doc. dr. sc. Matko Pajčić, Sveučilište u Splitu

Richard Atkins, odvjetnik, Ujedinjeno kraljevstvo

12,00-12,30            Rasprava

12,30-14,00            Stanka za ručak

 II. dio:  Integracija EJT-a u nacionalna pravosuđa: procesni izazovi

 

Moderatorica:        prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, Sveučilište u Zagrebu

Izvjestitelji:

14,00-14,15            prof. dr. sc. Zlata Đurđević, Sveučilište u Zagrebu

14,15-14,30            dr. sc. Hans-Holger Herrnfeld, posebni savjetnik za EJT u upravi za kazneno pravo, Njemačko ministarstvo pravosuđa, bivši njemački nacionalni član Eurojust-a

14,30-14,45            prof. dr. sc. Primož Gorkič, Sveučilište u Ljubljani 14,45-15,00            Sofie Vanden Borre, Belgijsko ministarstvo pravosuđa                                              

15,00-15,30            Pauza za kavu

 

15,30-16,30            Reakcije i komentari

prof. dr. Miranda E. de Meijer, Sveučilište u Amsterdamu i Javno tužiteljstvo Nizozemske

           prof. dr. sc. Gordana Lažetić, Sveučilište u Skoplju

dr. sc. Laura Valković, odvjetnica iz Zagreba

doc. dr. sc. Zoran Burić, Sveučilište u Zagrebu

doc. dr. sc. Ante Novokmet, Sveučilište u Osijeku

16,30-17,00            Rasprava

 

Petak, 12. travnja

III. dio: Vanjski odnosi EJT-a: izazovi suradnje s državama i agencijama EU

Moderator: Francesco de Angelis,  Počasni generalni direktor Europske komisije

Izvjestitelji:

9,30-9,45               prof. dr. sc. John Vervaele, Sveučilište u Utrechtu

9,45-10,00            Nicholas Franssen, Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti, Nizozemska

10,00-10,15            prof. dr. sc. Anne Weyembergh, ULB (Institut za europske studije) i koordinator ECLAN-a  

10,15-10,30            dr. sc. Oliver Landwehr, OLAF

10,30-11,00            Pauza za kavu

11,00-12,00            Reakcije i komentari

Boštjan Škrlec, EUROJUST, nacionalni član za Sloveniju

Rajka Vlahović, bivša nacionalna članica za UK u EUROJUSTU

Marijo Rošić, EUROPOL, časnik za vezu RH 

prof. dr. sc. Celine Nowak, Institut pravnih studija, Poljska akademija znanosti

prof. dr. sc. Pedro Caeiro, Sveučilište u Coimbri

 12,00-12,30  Rasprava

12,30-14,00  Stanka za ručak

 

IV. dio: Integracija EJT-a u hrvatsko kazneno pravosuđe: institucionalni i procesni izazovi

Moderatorica:        prof. dr. sc. Zlata Đurđević, Sveučilište u Zagrebu

 

14,00-15,30  Panel

Ivan Crnčec, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske

Integracija Ureda EJT-a u kaznenopravno zakonodavstvo RH: Izazovi i mogućnosti

prof. dr. sc. Ivo Josipović, Sveučilište u Zagrebu

Pravni i politički izazovi implementacije Ureda EJT-a u hrvatsko pravosuđe

prof. dr. sc. Petar Novoselec, Sveučilište u Zagrebu

Stvarna nadležnost Ureda Europskog javnog tužitelja

izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana Vajda, Sveučilište u Zagrebu

Sporna pitanja nadležnosti Ureda Europskog javnog tužitelja

mr. sc. Danka Hržina, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Pravosudna suradnja de lege ferenda: pomoćni delegirani europski tužitelj i kontaktne točke

Rasprava

SKUPŠTINA Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

15,30-15,45            Pauza za kavu

 

15,45-17,15  Panel (nastavak)

doc. dr. sc. Marin Bonačić, Sveučilište u Zagrebu

Integracija istražnih ovlasti Ureda Europskog javnog tužitelja u hrvatski kazneni postupak

doc. dr. sc. Stjepan Gluščić, Visoka policijska škola u Zagrebu

Organizacijski i drugi izazovi za policiju u postupku koji vodi Ured Europskog javnog tužitelja

izv. prof. dr. sc. Željko Karas, Visoka policijska škola, Zagreb

Procesni izazovi uz zakonitost i mobilnost dokaza u postupku koji vodi EJT

doc. dr. sc. Marija Pleić, Sveučilište u Splitu

Prava osumnjičenika i okrivljenika u postupcima koje vodi Europski javni tužitelj

Marijana Konforta, istraživačica na CoCoCrim projektu HRZZ

Ured Europskog javnog tužitelja iz perspektive Europskog suda za ljudska prava

Rasprava

17,00-17,15  Zaključna razmatranja

 

______________________________________________________________________

 

 

U Opatiji od 6. do  8. 12. 2018.

u Remisens Premium HOTEL KVARNER

 održano je XXXI. redovno savajetovanje

AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 

 

-----------------------------------------------------------------------------------------------

10:00 - 10:30	Registracija i pozdravne riječi
10:30 – 10:50	Europski pravni standardi prava obrane i njihova implementacija u Hrvatskoj izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas
10:50 – 11:10	Pravo na tumačenje i prevođenje u kaznenom postupku u Hrvatskoj – rezultati istraživanja prakse doc. dr. sc. Marin Bonačić
11:10 – 11:30	Pravo na obavještavanje i pravo na branitelja u kaznenom postupku u Hrvatskoj – rezultati istraživanja prakse doc. dr. sc. Zoran Burić
11:30 – 12:00	Pauza za kavu
12:00 – 12:20	Preporuke za unapređenje normativnog okvira i prakse izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas
12:20 – 13:00	Rasprava

 

OBAVIJEST:

DANA 2. PROSINCA 2016., NA IZBORNOJ SKUPŠTINI ODRŽANOJ U OPATIJI IZABRANA JE NOVA PREDSJEDNICA HRVATSKOG UDRUŽENJA ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU PROF. DR. SC. ZLATA ĐURĐEVIĆ, PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU I DOPREDSJEDNICA DR. SC. LAURA VALKOVIĆ, ODVJETNICA

-------------------------------------------------------------------------------------------------

U Opatiji, od 1. do 3. prosinca 2016. ODRŽANO

XXIX. REDOVNO SAVJETOVANJE

Petak,  2. prosinca 2016.  – prijepodne

Petak,  2. prosinca 2016. - poslijepodne

10,00           Tribina: Rasprava i odgovori na pitanja    -  Sažetak savjetovanja

 

 

 

P R O G R A M

VEČERNJE PREDAVANJE

Godišnja skupština Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

Petak, 4. prosinca 2015. - poslijepodne

Subota, 5. prosinca 2015.

10,00           Tribina: Rasprava i odgovori na pitanja    -  Sažetak savjetovanja

------------------------------------------------------------------

 

VAŽNO:  Molimo članove Udruženja da nam temeljem Zakona o udrugama pošalju OIB (koji neće biti javno objavljen i služiti će isključivo za evidenciju članstva).

Radi lakše (ali i jeftinije) komunikacije ljubazno molimo da OIB pošaljete  e-mailom kako bismo imali i Vašu e-mail adresu.

OIB molimo poslati na e-mail  adresu tajnice Udruženja gđe. Andree Kazesović

andrea.kazesovic@zg.t-com.hr

----------------------------------------------------------------------------------------

Poziv

za sudjelovanje u istraživanju za državne odvjetnike kaznenih odjela, suce kaznenih odjela, istražne suce i probacijske službenike

Naziv istraživanja: Iskustvo / rad s probacijskom službom, stavovi o kriminalu i otpornost stručnjaka Nositelji istraživanja: Hrvatsko udruženje za kazneno pravo i praksu, Odsjek za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Uprava za kazneno pravo i probaciju Ministarstva pravosuđa RH.

Cilj istraživanja: stjecanje uvida u dosadašnji razvoj probacijske službe kroz frekventnost i kvalitetu stručne komunikacije s relevantnim dionicima te stavove stručnjaka kaznenog pravosuđa prema kažnjavanju i njihovu otpornost.

Sudjelovanje u istraživanju je anonimno i dobrovoljno, a rezultati će biti korišteni u skupnom obliku u svrhu statističkih analiza.

Rezultati istraživanja će biti prezentirani na XXVIII. savjetovanju Hrvatskog udruženja za kazneno pravo i praksu od 3. do 5. prosinca 2015. godine.

Link na upitnik:         http://limesurvey.srce.hr/61511/lang-hr

Svima koji će (ili već jesu) sudjelovati u istraživanju popunjavanjem upitnika, srdačno zahvaljujemo.

 

----------------------------------------------------------------------------------------

Održana izvanredna skupštinu Hrvatskog  udruženja za kaznene znanosti i praksu u utorak, 22. rujna 2015.,  u 16,00   sati, na kojoj su usvojene djelomične izmjene i dopune Statuta Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu 

     IZMJENA I DOPUNA STATUTA
HRVATSKOG UDRUŽENJA ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU OD 28. KOLOVOZA

Na temelju članka 18. stavka 1. alineje 1. i članka 55. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14.) te članka 19. stavka 2. alineje 1. i članka 36. stavka 1. Statuta Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu od 13. prosinca 1997., Skupština Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu na sjednici održanoj 22.rujna 2015. donosi sljedeće

IZMJENE I DOPUNE STATUTA
HRVATSKOG UDRUŽENJA ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU

                                                    Članak 1.

U Statutu Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu kojega je Skupština Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu donijela 13. prosinca 1997. na sjednici održanoj u Opatiji, u članku 1. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Ovaj Statut, kao temeljni opći akt Udruženja, sadrži odredbe o:

– nazivu i sjedištu Udruženja,

– zastupanju Udruženja,

– izgledu pečata Udruženja,

– područjima djelovanja sukladno ciljevima Udruženja,

– ciljevima Udruženja,

– djelatnostima kojima se ostvaruju ti ciljevi,

– načinu osiguranja javnosti djelovanja Udruženja,

–uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj  odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova,

– tijelima Udruženja, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata,

– izboru i opozivu likvidatora Udruženja,

– prestanku postojanja Udruženja,

– imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom,

– postupku s imovinom u slučaju prestanka Udruženja,

– načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar Udruženja te

– drugim pitanjima od značaj za Udruženje.“

Članak 2.

Iza članka 2. dodaje se članak 2.a koji glasi:

„Izrazi koji se koriste u ovome Statutu i aktima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.“

Članak 3.

U članku 9. stavku 2. alineja 1. mijenja se i glasi:

„– državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora“

Članak 4.

U članku 12. stavku 2. riječi „i pridruženo“ brišu se.

U stavku 3. riječi „stavka 1.“ zamjenjuju se riječima „stavka 2.“.

Članak 5.

U članku 21. stavku 2. iza riječi „pismeno“ dodaju se riječi „ili telekomunikacijskim sredstvom“, a riječi „u sredstvima javnog informiranja“ zamjenjuju se riječima „na mrežnoj stranici Udruženja“.

Članak 6.

U članku 25. stavku 3. riječi „telefaxom“ zamjenjuju se riječima „drugim telekomunikacijskim sredstvom“.

Članak 7

Iza članka 28. dodaje se članak 28.a koji glasi:

„(1) Skupština može, na prijedlog Upravnog odbora, za počasnog predsjednika Udruženja imenovati osobu koja je tijekom duljeg djelovanja u Upravnom odboru ili drugim tijelima Udruženja značajno pridonijela ostvarivanju ciljeva postojanja i radu Udruženja, a posebice na:

– okupljanju pravnika koji se bave kaznenom znanošću i praksom,

– suradnju Udruženja s nadležnim državnim tijelima i drugim za problematiku kaznenog prava zainteresiranim organizacijama i pojedincima i

– izdavanju publikacija Udruženja.

(2) Počasni predsjednik svojim djelovanjem potiče obavljanje zadaća i djelatnosti te podupire odnose Udruženja s javnošću. Može pribivati sjednicama Upravnog odbora i drugih tijela Udruženja.

(3) Počasni predsjednik obnaša svoju dužnost bez ograničenja mandata.

(4) Skupština Udruženja može dvotrećinskom većinom glasova opozvati svoju odluku o izboru počasnog predsjednika u slučaju stegovnog prijestupa iz članka 18. stavka 2. Statuta.“

Članak 8.

U članku 30. stavku 2. iza riječi „Udruženja“ dodaju se riječi „i na mrežnoj stranici Udruženja“.

Članak 9.

U članku 34. stavku 1. brišu se zarez i riječi „ali ne s manje od 20 glasova“.

Članak 10.

Iza članka 36. dodaje se glava „XII.a Likvidator Udruženja“ i članak 36.a koji glasi:

(1) Likvidatora Udruženja bira  i razrješuje Skupština.

(2) Likvidator se upisuje u registar udruga.

(3) Likvidator zastupa Udruženje u postupku likvidacije kao osoba ovlaštena za zastupanje Udruženja do okončanja postupka likvidacije i brisanja Udruženja  iz registra udruga.

Za Likvidatora Udruženja izabrana je prof. dr. sc. Irma Kovčo Vukadin koja obnaša dužnost predsjednice NO Udruženja.

Članak 11.

U članku 37. stavku 1. brišu se zarez i riječi „ali ne s manje od 40 glasova“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

(1) Opći akti Udruženja uskladit će se s izmijenjenim i dopunjenim Statutom u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna Statuta.

(2) Ove Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom njihovog upisa u registar udruga.

 

-------------------------------------------------

U Opatiji je od 4. - 6. XII. 2014.,održano

XXVII. REDOVNO SAVJETOVANJE

ISKORACI HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA

I PRAKSE U EUROPSKO KAZNENO PRAVO

 

-------------------------------------------------------------------------------------------------

 

U Opatiji je od 5. do 7. prosinca 2013. održano

XXVI. REDOVNO SAVJETOVANJE

POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Prof. dr. sc. Ive Josipovića

V. NOVELA ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU:USKLAĐIVANJE SA USTAVOM I EUROPSKIM STANDARDIMA?

        ------------------------------------------------------------------------------------

Poštovane članice, poštovani članovi Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu,
izvješćujemo Vas da je, usprkos financijskim teškoćama, u Opatiji od 6. do 8. prosinca 2012. uspješno održano XXV. redovno Savjetovanje Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu pod naslovom „Novo Hrvatsko kazneno pravo i pravosuđe pred vratima europske Unije - novi izazovi i stari problemi u kontekstu dovršenih pregovora i (još uvijek) nedovršene reforme“.
Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu neprofitna je organizacija koja se financira isključivo članarinama i kotizacijama za savjetovanja. Tako pribavljena sredstva troše se za tiskanje Hrvatskog ljetopisa za kazneno pravo i praksu, troškove njegovog slanja članovima, troškove organizacije savjetovanja i seminara, troškove tajništva i računovodstva, troškove članarine u Međunarodnoj udruzi za kazneno pravo (AIDP) i troškove ostalih djelatnosti Udruženja. Financijsko poslovanje Udruženja je transparentno. Nadzorni odbor na Godišnjoj skupštini podnosi financijsko izvješće o radu Udruženja i svaki član može u svakom trenutku imati uvid u prihode i troškove.
Zbog općepoznate situacije u društvu, nedostatak sredstava već nekoliko godina ugrožava kontinuitet djelovanja Udruženja koje, samo zahvaljujući izuzetnim naporima dosadašnjeg predsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora, kao i izlagača na savjetovanjima te autora radova objavljivanih u Ljetopisu koji za te aktivnosti ne primaju nikakve naknade, nastavlja s radom. Upravni odbor godinama je odgađao donošenje odluke o povećanju članarine, pokušavajući – i sve teže uspijevajući – osigurati pokrivanje troškova poslovanja Udruženja iz drugih izvora. Problemi u financiranju XXV. savjetovanja i tiskanju posljednjeg broja Ljetopisa ukazali su na nemogućnost daljnjeg djelovanja udruženja bez takvog povećanja, pa je Upravni odbor Skupštini Udruženja (koja je ove godine bila i izborna, a koja je održana je 7. prosinca 2012. tijekom Savjetovanja u Opatiji) predložio, a Skupština je jednoglasno i donijela odluku da članarina, kako bi Udruženje moglo nastaviti s radom, umjesto dosadašnjih 15,00 kuna, iznosi 30,00 kn.
Bez ovakvog povećanja članarine bili bi ugroženi opstanak Udruženja, tiskanje i slanje Ljetopisa, održavanje redovnih savjetovanja i sve ostale djelatnosti koje su Vam poznate. Udruga koja sada broji 417 članova, nakon toliko godina i uspjeha u radu, nije zaslužila ugasiti se, pa vjerujemo će i oni članovi koji, zbog nemogućnosti sudjelovanja na Skupštini nisu mogli izraziti svoj stav o povećanju članarine, prihvatiti takvu odluku.
 Molimo Vas da ovaj dopis (informaciju) proslijedite Vašem računovodstvu (osobni dohoci) kako bi se članarina od 30,00 kn počela uplaćivati Udruženju od Vaše plaće za siječanj 2013. (u veljači 2013. godine).
Za članove koji uplaćuju godišnju članarinu u jednom iznosu, članarina iznosi 360,00 kn. Ovaj dopis je i podsjetnik za uplatu članarine za 2017.g.

Uplata na:
Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu,Trg m. Tita 14, 10000 Zagreb, IBAN  HR7423600001101221317.
Uplatu molimo izvršite do 30. 4. 2017.

Ako želite istupiti iz Udruženja, molimo Vas da to javite tajnici udruženja, gospođi Andrei Kazesović, putem e-maila andrea.kazesovic@zg.t-com.hr ili putem telefona 091 222 0987.
Uz želje za uspjeh u životu i radu u Novoj 2013. godini
s osobitim poštovanjem,

Predsjednik Udruženja
Dražen Tripalo

IZ STATUTA
HRVATSKOG UDRUŽENJA ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU

Članak 1.
(1) Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu je udruga u koju su učlanjuju pravnici i drugi građani radi unapređivanja i razvijanja kaznenog prava te kaznene znanosti i prakse.

Članak 8.
U okviru cilja radi kojeg je Udruženje osnovano, ono posebno obavlja sljedeće zadaće i djelatnosti:
 okuplja pravnike i druge građane koji se bave kaznenom znanošću, praksom ili srodnim disciplinama;
 surađuje s nadležnim državnim tijelima, stručnim i znanstvenim organizacijama i pojedincima koji se bave problematikom kaznenog prava;
 daje stručna mišljenja i savjete, objavljuje znanstvene i stručne radove, organizira seminare, simpozije i druge stručne i znanstvene skupove, kao i različite oblike stručnog usavršavanja;
 surađuje s domaćim i inozemnim stručnim organizacijama;
 sudjeluje u međunarodnoj stručnoj razmjeni i pomaže svojim članovima pri njihovu sudjelovanju na savjetovanjima, kongresima, simpozijima i drugim znanstvenim i stručnim skupovima;
 izdaje znanstvene i stručne publikacije, te
 obavlja druge poslove koji doprinose ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Udruženje osnovano.

--------------------------------------------------------------------------------------
 

xxv. REDOVITO SAVJETOVANJE

Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu

Opatija,  6. - 8. 12.  2012.

 

U Opatiji je od 6. do 8. prosinca 2012., pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića održano XXV. redovito savjetovanje pod nazivom

NOVO HRVATSKO KAZNENO PRAVO I PRAVOSUĐE PRED VRATIMA EUROPSKE UNIJE - NOVI IZAZOVI I STARI PROBLEMI U KONTEKSTU DOVRŠENIH PREGOVORA I (JOŠ UVIJEK) NEDOVRŠENE REFORME
 

U petak 7. prosinca 2012. godine održana je izborna Skupština Udruženja na kojoj je izabran novi  predsjednik, dopredsjednica, Upravni i Nadzorni odbor Udruženja s mandatom od 4 godine.

Novi predsjednik Udruženja je

Dražen Tripalo, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Potpredsjednica, prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predstojnica katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

--------------------------------------------------------------

XXIV. REDOVITO SAVJETOVANJE  2011.

HRVATSKOG UDRUŽENJA ZA KAZNENE ZNANOSTI I PRAKSU,

OPATIJA 1.-3.12.2011. GODINE

 

U Opatiji je od 1.-3.12.2011. godine pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića održano XXIV. redovito savjetovanje pod nazivom "Zatvorena i još uvijek otvorena poglavlja reforme hrvatskog kaznenog zakonodavstva". VIŠE...

 

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA "OSOBNA KAZNENA ODGOVORNOST U PRAKSI MEĐUNARODNOG KAZNENOG TRIBUNALA ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU", ZAGREB, 28. STUDENOG 2011. GODINE

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu u suradnji s Akademijom pravnih znanosti Hrvatske povodom 10 godina od njezina osnivanja organiziralo je međunarodnu konferenciju "Osobna kaznena odgovornost u praksi "Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju". Konferencija je održana u ponedjeljak 28. studenog 2011. godine u vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s početkom u 10 sati. Na konferenciji je predstavljena i monografija "Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - izazovi i kontroverze". Nakon izlaganja autora monografije i recenzenta Stevena Beckera iz SAD, provedena je zanimljiva rasprava u kojoj je istaknuta neprihvatljivost konstrukcije zajedničkog zločinačkog pothvata za razvitak međunarodnog kaznenog prava i sudovanja. Program konferencije dostupan je OVDJE.

 

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu je udruga u koju se učlanjuju pravnici i drugi građani radi unapređivanja i razvijanja kaznenog prava te kaznene znanosti i prakse.

U okviru cilja radi kojeg je Udruženje osnovano, ono posebno obavlja sljedeće zadaće i djelatnosti:

- okuplja pravnike i druge građane koji se bave kaznenom znanošću, praksom ili srodnim disciplinama;

- surađuje s nadležnim državnim tijelima, stručnim i znanstvenim organizacijama i pojedincima koj se bave problematikom kaznenog prava;

- daje stručna mišljenja i savjete, objavljuje znanstvene i stručne radove, organizira seminare, simpozije i druge stručne i znanstvene skupove, kao i različite oblike stručnog usavršavanja;

- surađuje s domaćim i inozemnim stručnim organizacijama;

- sudjeluje u međunarodnoj stručnoj razmjeni i pomaže svojim članovima pri njihovu sudjelovanju na savjetovanjima, kongresima, simpozijima i drugim znanstvenim i stručnim skupovima;

- izdaje znanstvene i stručne publikacije, te

- obavlja druge poslove koji doprinose ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Udruženje osnovano.

Sjedište Udruženja je u Zagrebu, Trg maršala Tita 14. Za sve informacije u vezi učlanjenja možete se obratiti tajnici Udruženja gospođi Andrei Kazesović na e-mail:

andrea.kazesovic@zg.t-com.hr