{"id":3188,"date":"2023-02-24T10:00:05","date_gmt":"2023-02-24T09:00:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pravo.unizg.hr\/?page_id=3188"},"modified":"2025-10-21T17:49:30","modified_gmt":"2025-10-21T16:49:30","slug":"zajednice-u-vrijeme-krize","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.pravo.unizg.hr\/en\/studiji\/cjelozivotno-obrazovanje\/zajednice-u-vrijeme-krize\/","title":{"rendered":"Zajednice u vrijeme krize"},"content":{"rendered":"

9. Ljetna \u0161kola SOCIJALNI RAD I RAZVOJ ZAJEDNICE<\/strong><\/p>\n

12. \u2013 16. rujna 2022., Zagreb, Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51<\/strong><\/p>\n

\u201eZajednice u vrijeme krize: utjecaji i otpornost\u201c<\/p>\n

Utjecaji kriza na dru\u0161tvo i \u017eivot zajednice istra\u017eivani su kontinuirano tijekom povijesti, a nalazi ukazuju na brojne, uglavnom negativne no ponekad i pozitivne aspekte kriznih doga\u0111aja. Pri tome se zajednice razlikuju u tome na koji su na\u010din zahva\u0107ene krizom, o kojoj se vrsti kriznih doga\u0111aja radi, na koji su na\u010din pripremljene na krizne doga\u0111aje, koji su mehanizmi suo\u010davanja uspostavljeni odnosno kakva je razina otpornosti zajednice. Sukladno Frankenbergeru i sur. (2013) koncept otpornosti zajednice mo\u017ee se odnositi na sposobnost oporavka nakon izlo\u017eenosti nekom doga\u0111aju koji je \u0161ok ili stresor za sustav, zatim na sposobnost u\u010denja, planiranja i komuniciranja uslijed nastalih disrupcija u sustavu, na sposobnost samo-organiziranja i samo-dostatnosti u vremenu krize te na sna\u017enu socijalnu povezanost koja je pokreta\u010d pru\u017eanja odgovora zajednice na krizu, \u0161ok ili stresor.<\/p>\n

Tijekom posljednjih nekoliko desetaka godina Hrvatska je bila suo\u010dena s vi\u0161e velikih kriza. Po\u010detkom devedesetih godina bila je to ratna kriza povezana s masivnim stradanjem ljudi, razaranjem fizi\u010dke infrastrukture te brojnim utjecajima na dru\u0161tvenu koheziju i op\u0107enito razvoj socijalnog kapitala.
\nSlijedila je globalna ekonomska kriza koja je zna\u010dajno usporila oporavak u poslijeratnom razdoblju te je otvorila brojne nove izazove u podru\u010dju ekonomije, obrazovanja, socijalne politike, zdravstva, regionalnog i lokalnog razvoja itd.
\nUsprkos ove dvije goleme krize Hrvatska se 2013. godine uspje\u0161no pridru\u017euje Europskoj uniji te se naziru pretpostavke ubrzanog oporavka.<\/p>\n

Me\u0111utim po\u010detkom 2020. godine pojavljuje se pandemija uzrokovana korona virusom i bole\u0161\u0107u Covid-19. Ova globalna zdravstvena kriza otvorila je brojne izazove u gotovo svim segmentima \u017eivota dru\u0161tva i zajednica i ostavila duboke posljedice na sigurnost i kvalitetu \u017eivota ljudi. Ubrzo nakon izbijanja pandemije gotovo sve zemlje svijeta uvode ciljane mjere na planu ubla\u017eavanja negativnih posljedica po \u017eivot stanovni\u0161tva. Mjere se odnose kako na medicinske tako i na ekonomske, obrazovne, socijalne i brojne druge. Iz poduzetih aktivnosti u zajednicama diljem svijeta mogu se vidjeti brojni kreativni, uspje\u0161ni ili manje uspje\u0161ni primjeri suo\u010davanja s posljedicama i utjecajima pandemije koji se uglavnom usmjeravaju upravo ja\u010danju otpornosti zajednice, o\u010duvanju zdravlja ljudi i za\u0161titi kvalitete \u017eivota gra\u0111ana. U tome je u brojnim zemljama osobito vidljiv doprinos profesije socijalnog rada.<\/p>\n

Kona\u010dno, po\u010detkom 2022. godine svijet je suo\u010den s novom ratnom krizom prouzro\u010denom agresijom Rusije na Ukrajinu. Ova najnovija ratna kriza ubrzo poprima globalne razmjere koji se reflektiraju prvenstveno u rastu globalne napetosti, ja\u010danju osje\u0107aja nesigurnosti, a vrlo brzo uo\u010davaju se i razli\u010dite ekonomske posljedice koje ova kriza ostavlja diljem svijeta.<\/p>\n

Socijalni rad je prakti\u010dno utemeljena profesija i akademska disciplina koja promi\u010de socijalnu promjenu i razvoj, socijalnu koheziju i osna\u017eivanje te osloba\u0111anje ljudi. \u00a0Me\u0111u klju\u010dne principe kojim se socijalni rad rukovodi u svojim aktivnostima spadaju principi socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti i po\u0161tivanja razli\u010ditosti (IASSW, IFSW, 2014). Iako je profesija socijalnog rada \u010desto suo\u010dena s tendencijom reduciranja vlastitog opsega djelovanja, a socijalni radnici previ\u0161e gurnuti u prostor administrativnog, socijalno-za\u0161titnog ili psiho-socijalnog djelovanja ipak se u profesionalnim krugovima kontinuirano zagovara potreba zaokreta prema radu zasnovanom na principima socijalnog rada u zajednici. Socijalni radnici sve vi\u0161e postaju svjesni svoje potencijalno vrlo zna\u010dajne uloge u procesima mobiliziranja i razvoja zajednice, u procesima mobiliziranja postoje\u0107ih i razvoja novih resursa u zajednici te op\u0107enito u razvoju otpornosti zajednice na krize i utjecaje povezane s njima.<\/p>\n

Budu\u0107i da su potencijalni utjecaji kriza na \u017eivot ljudi u zajednici veoma raznoliki ja\u010danje otpornosti zajednice mora tako\u0111er biti sveobuhvatno kako bi se uspostavili dovoljno sna\u017eni mehanizmi za\u0161tite i onemogu\u0107ilo negativnim utjecajima krize da previ\u0161e ugroze kvalitetu \u017eivota ljudi. U tom smislu elementi otpornosti zajednice, kako ih definiraju Patel i sur. (2017) mogu se povezati s 9 razli\u010ditih aspekata i to s: lokalnim znanjem, mre\u017eama i vezama u zajednici, komunikacijom u zajednici, zdravljem, sustavom upravljanja odnosno vodstvom, resursima (npr. materijalnim, tehni\u010dkim, ljudskim), ekonomskim ulaganjima, op\u0107enitom pripremljeno\u0161\u0107u zajednice na krizu te kona\u010dno svojevrsnom perspektivom i na\u010dinom gledanja na krizu (npr. kriza kao opasnost ili kriza kao prilika za razvoj). Koncept otpornosti stoga omogu\u0107uje da koliko god krize bile nepredvidljive, na njih se mogu\u0107e pripremiti strukturiranim odgovorom.<\/p>\n

Ljetna \u0161kola Socijalni rad i razvoj zajednice u svojem \u0107e 9. izdanju biti usmjerena propitivanju utjecaja razli\u010ditih kriza na \u017eivot i razvoj zajednica te \u0107e se osobito pozabaviti pitanjima ja\u010danja otpornosti zajednica na mogu\u0107e krize u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Kroz seriju predavanja, vje\u017ebi, vo\u0111enih rasprava, prezentacije primjera dobre prakse i terenskim posjetom polaznici ljetne \u0161kole ste\u0107i \u0107e va\u017ene informacije, znanja i kompetencije za svoj budu\u0107i rad sa zajednicama i u zajednicama u kojima \u0107e djelovati.<\/p>\n

Klju\u010dni ciljevi ovogodi\u0161nje ljetne \u0161kole su:<\/p>\n

–\u00a0\u00a0 \u00a0omogu\u0107iti polaznicima stjecanja znanja o utjecajima razli\u010ditih vrsta kriza na \u017eivot zajednice
\n–\u00a0\u00a0 \u00a0pripremiti stru\u010dnjake za rad sa zajednicama pogo\u0111enim krizama u dijelu organiziranja, razvoja i mobiliziranja zajednica
\n–\u00a0\u00a0 \u00a0upoznati sudionike ljetne \u0161kole s konceptom i elementima otpornosti zajednice te im omogu\u0107iti da aktivno pridonose njihovom ja\u010danju
\n–\u00a0\u00a0 \u00a0prikazati polaznicima neke primjere dobre prakse u radu sa zajednicama pogo\u0111enim krizom
\n–\u00a0\u00a0 \u00a0potaknuti stvaranje mre\u017ee suradnika izme\u0111u polaznika koji \u0107e biti u stanju kontinuirano pridonositi razvoju i ja\u010danju zajednica u kojima \u017eive i rade<\/p>\n

Sudjelovanje je mogu\u0107e bez izlaganja ili s izlaganjem. Polaznici ljetne \u0161kole koji sudjeluju bez izlaganja ostvaruju pravo na 2 ECTS-a. Polaznici koji sudjeluju s izlaganjem ostvaruju pravo na 4 ECTS-a. Ljetna \u0161kola biti \u0107e prijavljena strukovnim komorama radi bodovanja.
\nBroj polaznika 9. ljetne \u0161kole Socijalni rad i razvoj zajednice je do 20.<\/strong><\/p>\n

Ljetna \u0161kola odr\u017eava se u prostorijama Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Nazorova 51.<\/strong><\/p>\n

Cijena sudjelovanja je 2.000 Kn, a iznos je potrebno uplatiti na \u017eiro ra\u010dun Pravnog fakulteta broj 2360000-1101264729 s pozivom na broj: 7117 prije po\u010detka odr\u017eavanja ljetne \u0161kole.<\/strong><\/p>\n

Za eventualne daljnje informacije, mo\u017eete se obratiti na sljede\u0107e kontakte:\u00a0mirela@cci.hr<\/a>\u00a0ili\u00a0ana.opacic@pravo.hr<\/a>\u00a0ili\u00a0nzganec@pravo.hr<\/a><\/p>\n

Rok za prijavu sudjelovanja na 9. ljetnoj \u0161koli:<\/strong><\/p>\n

– bez izlaganja – do 5. 9. 2022<\/strong><\/p>\n

– sa izlaganjem – do 20. 8. 2022.<\/strong><\/p>\n

Prijaviti se mo\u017eete\u00a0putem poveznice\u00a0https:\/\/forms.gle\/PcUnKP9BzDTgPze26<\/a>\u00a0ili ispunjavanjem obrasca u nastavku:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n