Opće informacije

Nakon stupanja na snagu novog Zakona o upravnim sporovima (dalje u tekstu: ZUS, NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17) 1. siječnja 2012. godine, došlo je to temeljite reorganizacije upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj i do potpune promjene u načinu upravnog sudovanja. Napustilo se sudovanje u jednom stupnju i prešlo na dvostupanjsko upravno sudovanje. Zbog toga su se ustrojila nova četiri prvostupanjska Upravna suda (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), a Upravni sud RH postao je Visoki upravni sud.

 

Prema ranijem ustroju upravnog sudovanja prema tada važećem Zakonu o upravnim sporovima (dalje u tekstu: stari ZUS) nije bilo velike potrebe za educiranjem službenika u tuženim javnopravnim tijelima, budući da je jedina dužnost tuženog tijela bila u zakonskom roku od 8 do 30 dana po primitku tužbe sudu poslati odgovor na tužbu sa spisima predmeta (odgovor je bio fakultativan). Upravni sud je rješavao u nejavnim sjednicama, a usmena se rasprava u pravilu nije provodila. Prema tome, nije bilo naročite potrebe za edukacijom službenika koji rade u javnopravnim tijelima u pogledu pitanja koja su (bila) uređena starim ZUS-om te su im bila dovoljna samo znanja starog Zakona o općem upravnom postupku. 

Donošenjem i stupanjem na snagu ZUS-a, nestaje fakultativnost davanja odgovora na tužbu. Prema tome, već samom ovom činjenicom dolazi do potrebe povećanih znanja službenika u javnopravnim tijelima koji će morati sastavljati odgovore na tužbe protiv svojih rješenja. 

Osim toga, donošenjem ZUS-a, dolazi i do novog uređenja usmene rasprave. Naime, provođenje usmene rasprave je obvezno, točnije, provođenje usmene rasprave postaje načelo upravnog spora, a slučajevi kada se ona ne provodi su iznimka. Ono što je ovdje važno naglasiti jest činjenica da, sukladno čl. 20. st. 3. ZUS-a, za javnopravno tijelo, kao tuženu stranku, radnje u sporu može poduzimati službena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti, odnosno službena osoba javnopravnog tijela čija je odluka potvrđena osporavanom odlukom te druga osoba određena propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela. Za poduzimanje radnji u sporu čelnik tuženika može ovlastiti drugu službenu osobu javnopravnog tijela. Tijela državne uprave i druga državna tijela po punomoći čelnika može zastupati državno odvjetništvo. Prema tome, radnje u sporu, poput davanja odgovora na tužbu, zastupanja u sporu, odlaska na usmenu raspravu itd., u pravilu bi trebali obavljati službenici u javnopravnim tijelima, budući da javnopravna tijela ne mogu zastupati odvjetnici. Eventualno samo tijela državne uprave i druga državna tijela (Vladu, Sabor itd.) može zastupati državno odvjetništvo, po punomoći čelnika. Jasna je, prema tome, intencija ZUS-a da zastupanje u sporu vrše sami službenici u tuženom javnopravnom tijelu. 

Također, važno je napomenuti da je donošenjem novog Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, dalje u tekstu: ZUP) došlo je do velikih promjena i u uređenju upravnog postupka. Između ostalog, navedenim je promjenama primjena ZUP-a proširena na dodatne tri razine: 1) upravne ugovore, 2) postupanja javnopravnih tijela i 3) postupanja pružatelja javnih usluga. Budući da su primjena ZUP-a i ZUS neraskidivo povezani, službenicima u javnopravnim tijelima neophodno su potrebna dodatna znanja i iz primjene ZUP-a, da bi uspješno bili u stanju «obraniti» svoja rješenja protiv kojih su nezadovoljne stranke podigle tužbu. Ovo se posebno odnosi na nove institute koji su uvedeni ZUP-om: upravne ugovore, pravnu zaštitu protiv postupanja javnopravnih tijela (prigovor kao novi redovni pravni lijek – čl. 155. i 156. ZUP-a) i pravnu zaštitu protiv postupanja pružatelja javnih usluga (prigovor – čl. 157. i 158. ZUP-a). Prema tome, možemo sa velikom sigurnošću prognozirati povećani broj upravnih sporova u odnosu na današnje stanje. 

 

Stoga je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu odlučio, u okviru cjeloživotnog obrazovanja, a unutar nastave za stručno usavršavanje koju Fakultet pruža u skladu sa svojim Statutom i Pravilnikom o cjeloživotnom obrazovanju, pružiti Edukaciju za izobrazbu službenika u javnopravnim tijelima u zastupanju javnopravnih tijela u upravnim sporovima pred nadležnim upravnim sudovima i u primjeni ZUP-a. 

 

U održavanju tečaja sudjelovat će, osim članova Katedre za upravno pravo, eminentni nastavnici upravnog prava s drugih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, ali i suci prvostupanjskih upravnih sudova te suci Visokog upravnog suda. Ovakav sastav predavača osigurava sintezu teorije i prakse koja će nedvojbeno ispuniti očekivanja polaznika, ali i predlagatelja Edukacije.

 

Kao pretpostavka za upis programa propisuje se završen diplomski sveučilišni studij. Iznimno, program mogu upisati i polaznici koji nemaju završen diplomski sveučilišni studij ukoliko se profesionalno bave upravnim postupkom i upravnim sporom.  Svi polaznici nastave koji bi uredno ispunili svoje nastavne obveze o tome će dobiti potvrdu (članak 57. stavak 1. Statuta Fakulteta). Polaznicima koji to žele omogućit će se usmeno polaganje ispita. Također, polaznici će ispit moći položiti i pisanjem eseja u kojem će, u skladu s pravilima pisanja znanstvenog rada, morati analizirati pojedine zakonske odredbe ZUS-a i ZUP-a. Takvi bi radovi morali biti pozitivno ocijenjeni te usmeno obranjeni. Polaznicima koji će uz izvršenje nastavnih obveze s uspjehom položili i ispit izdat će se svjedodžba o pohađanju nastave te uspjehu na ispitu (članak 57. stavak 2. Statuta Fakulteta). Sadržaj programa Edukacije, s pripadajućih 5 ECTS bodova, priznaje se kao ispunjenje odgovarajućih studijskih obveza na poslijediplomskom specijalističkom studiju "Javno pravo i javna uprava".

 

Kvaliteta programa pratiti će se anonimnim anketama podijeljenim polaznicima po završetku programa.

 

Nastava će se održavati u prostorijama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dvorana III, Trg Republike Hrvatske 3), u terminu od 11. do 15. lipnja 2018. Nastavna grupa neće brojati više od 50 kandidata. Nastava će se održavati u poslijepodnevnim satima, od 17-21 sat. Predviđeno trajanje nastave je pet radnih dana (od ponedjeljka do petka), u trajanju od 5 nastavnih sati po danu. Prema tome, ukupna satnica iznosi 25 nastavnih sati (5x5).

 

Cijena tečaja po polazniku iznosi 150,00 kuna po satu, dakle ukupni iznos upisnine iznosi 3.750,00 kuna po polazniku. Upisnina pokriva sve troškove tečaja, što uključuje nastavne materijale (PP prezentacije i sl.), izdavanje potvrde ili svjedodžbe i okrjepu na nastavi.

 


Copyright (C) 2018 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana