ZASTUPANJE JAVNOPRAVNIH TIJELA:

Edukacija za izobrazbu službenika u javnopravnim tijelima u zastupanju javnopravnih tijela u upravnim sporovima pred nadležnim upravnim sudovima i u primjeni Zakona o općem upravnom postupku

 

Nakon stupanja na snagu novog Zakona o upravnim sporovima (dalje u tekstu: ZUS, NN 20/10) 1. siječnja 2012., došlo je to temeljite reorganizacije upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj i do potpune promjene u načinu upravnog sudovanja. Napustilo se sudovanje u jednom stupnju i prešlo na dvostupanjsko upravno sudovanje. Zbog toga su se ustrojila nova četiri prvostupanjska Upravna suda (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), a Upravni sud RH postao je Visoki upravni sud.

Prema dosadašnjem ustroju upravnog sudovanja prema tada važećem Zakonu o upravnim sporovima (dalje u tekstu: stari ZUS) nije bilo velike potrebe za educiranjem službenika u javnopravnim tijelima koja su bila tužena, odnosno protiv čijih je rješenja bila podignuta tužba pred Upravnim sudom RH, budući da je jedina dužnost tuženog tijela bila da u zakonskom roku od 8 do 30 dana po primitku tužbe na odgovor pošalje sudu spis predmeta s odgovorom. Nije nebitno i to da je slanje odnosno sastavljanje odgovora bilo fakultativno (čl. 33. st. 3. starog ZUS-a propisivao je samo obvezu slanja spisa predmeta). Upravni sud je rješavao u nejavnim sjednicama (čl. 34. st. 1. starog ZUS-a), a usmena se rasprava nije provodila, iako je stari ZUS ostavljao mogućnost sudu da je zakaže «zbog složenosti sporne stvari, ili ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari» (čl. 34. st. 2.). Prema tome, nije bilo nikakve potrebe za edukacijom službenika koji rade u javnopravnim tijelima glede pitanja koja su (bila) uređena starim ZUS-om, te su im bila dovoljna samo znanja starog Zakona o općem upravnom postupku. 

Donošenjem i stupanjem na snagu ZUS-a, nestaje fakultativnost davanja odgovora na tužbu - prema ZUS-u tuženo tijelo dužno je u roku od 8-30 dana dostaviti sudu svoj odgovor na tužbu (čl. 32. st. 4.). Prema tome, već samom ovom činjenicom dolazi do potrebe povećanih znanja službenika u javnopravnim tijelima koji će morati sastavljati odgovore na tužbe protiv svojih rješenja, što do sada nisu morali. 

Osim toga, donošenjem ZUS-a, dolazi i do novog uređenja usmene rasprave. Naime, prema ZUS-u, obvezno je provođenje usmene rasprave, točnije, provođenje usmene rasprave postaje načelo upravnog spora (čl. 7.), a slučajevi kada se ona ne provodi su veoma limitirani. Ono što je ovdje važno naglasiti jest činjenica da, sukladno čl. 20. st. 3. ZUS-a, za javnopravno tijelo, kao tuženu stranku, radnje u sporu može poduzimati službena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti te druga osoba određena propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela. Za poduzimanje radnji u sporu čelnik tuženika može ovlastiti drugu službenu osobu javnopravnog tijela. Tijela državne uprave i druga državna tijela po punomoći čelnika može zastupati državno odvjetništvo. Prema tome, radnje u sporu, poput davanja odgovora na tužbu, zastupanja u sporu, odlaska na usmenu raspravu itd., u pravilu bi trebali obavljati službenici u javnopravnim tijelima, budući da javnopravna tijela ne mogu zastupati odvjetnici. Eventualno samo tijela državne uprave i druga državna tijela (Vladu, Sabor itd.) može zastupati državno odvjetništvo, po punomoći čelnika. Jasna je intencija ZUS-a da zastupanje u sporu vrše sami službenici u tuženom javnopravnom tijelu, a čak i da sva tužena tijela državne uprave i druga državna tijela bude zastupalo državno odvjetništvo, što je malo vjerojatno, ostaje niz drugih javnopravnih tijela koja ne spadaju u tu skupinu i koja će morati zastupati službenici zaposleni u tim tijelima.

Dodatno, od stupanja na snagu ZUS je više puta mijenjan i dopunjavan, pa je ova edukacija idealna za sve koji se bave upravnim sporom kako bi lakše ovladali promjenama u njegovom uređenju.

Osim donošenjem ZUS-a, došlo je do velikih promjena u uređenju upravnog postupka donošenjem novog Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21 dalje u tekstu: ZUP), kojim je primjena ZUP-a u odnosu na prijašnji tekst zakona proširena na dodatne tri razine: 1) upravne ugovore, 2) postupanja javnopravnih tijela i 3) postupanja pružatelja javnih usluga. Budući da su primjena ZUP-a i ZUS neraskidivo povezani, službenicima u javnopravnim tijelima neophodno su potrebna dodatna znanja i iz primjena ZUP-a, da bi uspješno bili u stanju «obraniti» svoja rješenja protiv kojih su nezadovoljne stranke podigle tužbu. Ovo se posebno odnosi na nove institute koji su uvedeni ZUP-om: upravne ugovore, pravnu zaštitu protiv postupanja javnopravnih tijela (prigovor kao novi redovni pravni lijek – čl. 155. i 156. ZUP-a) i pravnu zaštitu protiv postupanja pružatelja javnih usluga (prigovor – čl. 157. i 158. ZUP-a). U svim slučajevima kada se podnese prigovor protiv upravnog ugovora ili protiv postupanja pružatelja javnih usluga javnopravna tijela koja provode nadzor nad tijelom koje je sklopilo upravni ugovor ili nad pružateljem javnih usluga mogu očekivati eventualni upravni spor protiv njihovog postupanja glede izjavljenog prigovora. Jednako vrijedi, nakon eventualno dopuštene žalbe, i za podnošenje prigovora protiv postupanja javnopravnih tijela. Prema tome, možemo sa velikom sigurnošću prognozirati povećani broj upravnih sporova u odnosu na današnje stanje. 

U održavanju Edukacije sudjelovali bi, osim članova Katedre za upravno pravo, eminentni nastavnici Upravnog prava s drugih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, ali i suci prvostupanjskih upravnih sudova te suci Visokog upravnog suda. Ovakav sastav predavača osigurava sintezu teorije i prakse koja će nedvojbeno ispuniti očekivanja polaznika, ali i predlagatelja tečaja.

Svi polaznici nastave koji bi uredno ispunili svoje nastavne obveze o tome bi dobili potvrdu (čl. 53. st. 1. Statuta Fakulteta). Polaznicima koji to žele omogućilo bi se usmeno polaganje ispita. Također, polaznici bi ispit mogli položiti i pisanjem eseja u kojem bi, u skladu s pravilima pisanja znanstvenog rada, morali analizirati pojedine zakonske odredbe ZUP-a ili ZUS-a. Takvi bi radovi morali biti pozitivno ocijenjeni te usmeno obranjeni. Polaznicima koji bi uz izvršenje nastavnih obveze s uspjehom položili i ispit izdala bi se svjedodžba o pohađanju nastave te uspjehu na ispitu (čl. 53. st. 2. Statuta Fakulteta).

Nastava će se održavati u prostorijama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u terminu 19 - 23. rujna 2022. Nastavna grupa neće brojati više od 50 kandidata. Nastava će se održavati u poslijepodnevnim satima, od 17-21 sat. Predviđeno trajanje nastave je pet radnih dana (od ponedjeljka do petka), u trajanju od pet nastavnih sati po danu. Prema tome, ukupna satnica iznosi 25 nastavnih sati (5x5).

Cijena tečaja po polazniku iznosi 150,00 kuna po satu, dakle ukupni iznos upisnine iznosi 3.750,00 kuna po polazniku. Upisnina pokriva sve troškove tečaja, što uključuje nastavne materijale (PPT prezentacije i sl.), izdavanje potvrde ili svjedodžbe i okrjepu na nastavi.

Podaci za uplatu:

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Trg Republike Hrvatske 3
10000 Zagreb

IBAN: HR9823600001101264729

Poziv na broj: 1039


Program edukacije

Prijava