OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Temeljni komparativni upravni sustavi
Temeljni komparativni upravni sustavi
Studij: Organizacijsko-menadžerski - 5. semestar
Šifra: 123669
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivan Koprić
prof. dr. sc. Gordana Marčetić
izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak
izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa
doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić
Izvođači: doc. dr. sc. Teo Giljević - Predavanja
dr. sc. Iva Lopižić - Predavanja
doc. dr. sc. Romea Manojlović Toman - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 03. 02. 2020.
  • 17. 02. 2020.
  • 20. 04. 2020.
  • 08. 06. 2020.
  • 23. 06. 2020.
  • 06. 07. 2020.
  • 07. 09. 2020.
  • 21. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Temeljni komparativni upravni sustavi Organizacijsko-menadžerski - 5. semestar
5.0 123669
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Ivan Koprić

Petkom od 13:30-15:00h

Ćirilometodska 4, soba soba 28/I. kat
prof. dr. sc. Gordana Marčetić

Četvrtkom od 13:30-15:00h

Ćirilometodska 4, soba 26
izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak

Ponedjeljkom od 16:00-17:30h

Gundulićeva 10, soba 17
izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa

do siječnja 2020 putem e-maila

Ćirilometodska 4, soba 32
doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić

Utorkom od 14:30-16:00h

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 3b
Izvođač Konzultacije Lokacija
doc. dr. sc. Teo Giljević (Predavanja)

Četvrtak od 11:30-13:00h

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 3b
dr. sc. Iva Lopižić (Predavanja)

Srijedom od 15:00-16:30h

Ćirilometodska 4, soba 43
doc. dr. sc. Romea Manojlović Toman (Predavanja)

Četvrtkom od 13.30-15h.

Gundulićeva 10, soba 21/3
Literatura
Marčetić Gordana, Goranka Lalić Novak, Petra Đurman, Iva Lopižić, Romea Manojlović, Jasmina Džinić, Mihovil Škarica; Komparativna javna uprava - nastavni materijali; http://www.pravo.unizg.hr/_news/14947/KJU%20-%20nastavni%20materijali%20za%20web.pdf (2015), str. 1-26, 69-190
Bilješke s predavanja;
Opis predmeta
Uvod u komparativnu javnu upravu kao predmet izučavanja
Komparativna metoda
Javna uprava i politički sustav: Velika Britanija
Javna uprava i politički sustav: Francuska
Javna uprava i politički sustav: Njemačka
Suvremene upravne reforme u zapadnoeuropskim zemljama i konvergencija upravnih sustava
Tranzicija i javna uprava.
Ispitni rokovi
03. 02. 2020.
17. 02. 2020.
20. 04. 2020.
08. 06. 2020.
23. 06. 2020.
06. 07. 2020.
07. 09. 2020.
21. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:
  1. a. Znanje i razumijevanje

 

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

  1. Opisati političko-upravne sustave i upravne modele u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj.
  2. Identificirati temeljne efekte menadžerskih reformi u zapadnoeuropskim zemljama.
  3. Objasniti europske upravne standarde i njihov utjecaj na službeničke i upravne sustave.
  4. Prepoznati različite ciljeve i metode upravnih reformi u istočnoeuropskim i zapadnoeuropskim zemljama.
  5. Definirati pojam centra vlade te opisati organizaciju i metode koordinacije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj.

 

  1. b. Primjena

 

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

  1. Demonstrirati različitost upravnih modela u zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama.
  2. Interpretirati doseg i učinke suvremenih upravnih reformi s obzirom na vrstu političkog sustava i upravnu tradiciju.
  3. Ilustrirati utjecaj Europske unije na konvergenciju upravnih sustava u tranzicijskim zemljama.
  4. Koristiti komparativna iskustva za unaprjeđenje hrvatskog upravnog sustava.

 

  1. c. Analiza

 

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

  1. Analizirati politička, institucionalna i organizacijska rješenja iz komparativnih upravnih sustava.
  2. Usporediti i izdvojiti efekte menadžerskih reformi u zapadnoeuropskim zemljama.
  3. Razlikovati ciljeve i metode suvremenih upravnih reformi.
  4. Ispitati utjecaj socijalističkog nasljeđa na ključne probleme tranzicijskih zemalja.

 

  1. d. Sinteza

 

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

  1. Konstruirati na elementarnoj razini objašnjenja europskih upravnih modela.
  2. Osmisliti određene prijedloge za probleme hrvatskog upravnog sustava po uzoru na modele zapadnoeuropskih zemalja.
  3. Predlagati primjenu odabranih menadžerskih metoda u upravne organizacije.
  4. Formulirati ciljeve i vrste upravnih reformi za tranzicijske zemlje sukladno smjernicama EU.

 

  1. e. Vrednovanje

 

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

  1. Ocijeniti utjecaj političko-upravnog sustava i upravne tradicije na razvoj i reforme javne uprave.
  2. Usporediti komparativne političko-upravne sustave i vrste upravnih reformi.
  3. Preispitati doseg i primjenjivost komparativnih iskustava i upravnih modela na hrvatski institucionalno-organizacijski kontekst.
  4. Prosuditi o dosegu europeizacije i stupnju konvergencije europskih upravnih sustava.
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

  1. Javno prezentirati i objašnjavati usvojene ishode učenja.
  2. Aktivno pratiti tijek upravnih reformi i analizirati stanje u komparativnim upravnim sustavima.
  3. Kritički promišljati i predlagati određena rješenja za hrvatski upravni sustav po uzoru na komparativne modele.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava na kolokvijima, izlaganjima i usmenom ispitu.

 

1. Kolokvij

Kolokvij je oblik provjere znanja koji je po strukturi sličan pismenom ispitu, ali sadržajno obuhvaća manji dio gradiva kako bi se studentima olakšalo savladavanje ispitne materije. Na kolokviju student mora pokazati sposobnosti reprodukcije, razumijevanja i objašnjavanja znanja koje je stekao kroz predavanja i čitajući obveznu ispitnu literaturu. Pravo pristupiti kolokviju imaju samo studenti koji redovito pohađaju predavanja. Uspješno položena dva kolokvija, uz pozitivno ocjenjeno izlaganje i redovito pohađanje nastave, oslobađaju studenta polaganja usmenog ispita.

Kolokvij je test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Sastoji se od 5 skupina pitanja iz 5 cjelina gradiva, a svako pitanje ima 2 potpitanja. Odgovor na svako potpitanje boduje se s 2, 1 ili 0 bodova. Za pozitivan test potrebno je skupiti najmanje 8 bodova od mogućih 20 (8/20) i imati najmanje 6 točnih odgovora na potpitanja (6/10) što znači da student na najmanje 6 pitanja treba dobiti 1 ili 2 boda.

Raspon bodova:

0-7, nedovoljan (1)

8-11, dovoljan (2)

12-15, dobar (3)

16-18, vrlo dobar (4)

19-20, odličan (5)

 

2. Izlaganje

Izlaganje studenata je oblik provjere znanja kojim se provjerava sposobnost primjene, analize i sinteze stečenog znanja. Studenti koji redovito pohađaju nastavu javno prezentiraju (PPT prezentacija ili usmeno izlaganje), opisuju i tumače određenu temu ili problem iz odabrane europske zemlje. Ocjena izlaganje se formira na temelju uspješnosti i zanimljivosti prezentiranja teme, sposobnosti njezinog shvaćanja i objašnjavanja te zadovoljavajućih odgovora na pitanja nastavnika i studenata u raspravi.

 

3. Usmeni ispit

Usmenim ispitom se detaljno provjerava znanje redovitih studenata koji nisu pohađali predavanja ili onih koji žele povisiti ocjenu dobivenu na kolokvijima, te izvanrednih studenata. Usmeni ispit se sastoji od reprodukcije, razumijevanja, primjene i analize stečenog znanja. Studenti koji pokažu na ispitu višu razinu sinteze i vrednovanja stečenih znanja ocjenjuju se najvišom ocjenom.