1. Koprić, I., G. Marčetić, A. Musa, V. Đulabić, G. Lalić Novak; Upravna znanost: Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu; Pravni fakultet u zagrebu, Studijski centar za javnu upravu i javne financije (2014), str. 1-26, 37-51, 177-214, 345-384
2. Koprić, I.; Od javnih službi do službi od općeg interesa: nova europska regulacija i njezin odraz u modernim upravnim sustavima. U: Zbornik radova drugog skopsko-zagrebačkog pravnog kolokvija; (2008), str. 27.-49
3. Koprić, I.; Reforma javne uprave u Hrvatskoj: ni bolni rezovi ni postupne promjene - nužna je nova upravna paradigma. Političke analize, vol. VII, br. 26; (2016), str. 3-12
4. Koprić, I.; Kritična važnost kapaciteta javne uprave za pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji. U: D. Vašiček (ur.) Hrvatski javni sektor u aktualnim gospodarskim uvjetima; (2009), str. 148-159
5. Musa, A.; Agencijski model javne uprave.; Pravni fakultet (2014), str. 423-482, 556-575
6. Koprić, I.; Reform of the Croatian Public Administration: Between Patchy Europeanization and Bumpy Modernization. U: Polonca Kovač, Mantas Bileišis (eds.) Public Administration Reforms in the new (Eastern) EU Member States. Post Accession Dimensions of Public Governance Convergence and Divergence.; Faculty of Administration, University of Ljubljana; Myklos Romeris University (2017), str. 70-90
7. Koprić, I.; Prilagodbe hrvatske javne uprave europskim standardima. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. V, br. 1/2014; (2014), str. 8-34
8. Bilješke s predavanja; , str
9. Bouckaert, Geert, Koen Verhoest, Guy B. Peters; The Coordination of Public Sector Organizations.; Palgrave (2010), str

1. Koprić, I.; Modernizacija hrvatske uprave; Društveno veleučilište u Zagrebu (2003), str
2. Nemec, Juraj (ed.); Europeanisation in Public Administration Reforms; NISPAcee (2016), str
3. Hayward, Jack, Anand Menon; Governing Europe; Oxford University Press (2003), str
4. Potuček, Martin (ed.); The Capacity to Govern in Central and Eastern Europe; NISPAcee (2004), str
5. Farazmand, Ali (ed.); Administrative Reform in Global Perspectives. Specijalni broj časopisa International Journal of Public Administration vol. 22, no. 6.; (1999), str
6. Olsen, Johan P., B. Guy Peters (eds.); Lessons from Experience: Experiential Learning in Administrative Reforms in Eight Democracies.; Scandinavian University Press (1996), str
7. Peters, B. Guy, Donald J. Savoie (eds.); Governance in a Changing Environment.Montreal etc.; Canadian Centre for Managerial Development (1995), str
8. Frederickson, H. George; New Public Administration; The University of Alabama Press. (1980), str
9. Henry, Nicholas; Public Administration and Public Affairs; Englewood Cliffs: Prentice Hall (1995), str
10. Denhardt, Robert B., Barry R. Hammond (eds.); Public Administration in Action; Pacific Grove: Brooks/Cole Publishing Company. (1992), str
11. Pusić, E.; Upravljanje u suvremenoj državi; Društveno veleučilište (2002), str
12. Peters, B. Guy; The Politics of Bureaucracy; Routledge (2001), str
13. Pierre, Jon (e.); Debating Governance; Oxford University Press (2000), str
14. Lane, Jan-Erik; Public Sector Reform; SAGE (1997), str

Ciljevi kolegija su upoznati studente s:
1. općim tendencijama razvoja nacionalnih javnih uprava uslijed globalizacijskih, tranzicijskih i eurointegracijskih procesa
2. instrumentima koordinacije i učincima primjene pojedinih koordinacijskih instrumenata
3. promjenama načina obavljanja upravnih poslova u okviru suvremenog upravnog razvoja
4. različitim oblicima utjecaja tijela zakonodavne i izvršne vlasti na državnu upravu
5. različitim oblicima nadzora državne uprave
6. tendencijama suvremenog upravnog razvoja u hrvatskoj državnoj upravi
7. učincima različitih tipova suvremenih upravnih reformi
8. utjecaju suvremenih upravnih doktrina na upravne reforme u hrvatskoj javnoj upravi.

Sadržaj kolegija je:
1. Uvod
Dinamična javna uprava. Globalizacija, tranzicija, eurointegracije i međuovisnost. Rast upravne složenosti.
2. Temeljna pitanja državne uprave
Teritorijalni upravni sustav. Državna uprava kao sustav - elementi i unutarnji odnosi u sustavu. Suvremeni upravni razvoj: samostalne izvršne agencije, nezavisna regulacijska tijela, i druge institucionalne inovacije. Oblici privatizacije dijelova državne uprave. Promjene odnosa u upravnim sustavima: jačanje institucija za oblikovanje javnih politika (policy institucije), osamostaljenje izvršnih dijelova, jačanje koordinacije, prijelaz naglaska od struktura prema programima. Instrumenti koordinacije (vlada, propisi, financijski, organizacijski, personalni, nadzorni i drugi). Klasifikacija upravnih poslova. Djelokrug i nadležnost. Promjene načina obavljanja upravnih poslova. Promjene u pogledu upravnog osoblja: od personalne administracije prema menadžmentu ljudskih potencijala. Relevantna okolina državne uprave: politički sustav, društvena okolina, građani, međunarodne organizacije. Politički utjecaj na državnu upravu i politički nadzor državne uprave. Ostali oblici nadzora državne uprave. Razvoj odnosa građana i uprave. Utjecaj međunarodnih organizacija i upravnih procesa na mijenjanje nacionalnih upravnih sustava.
3. Državna uprava u Hrvatskoj
Utjecaj Sabora na upravu. Ovlasti predsjednika Republike u odnosu na državnu upravu. Vlada kao političko i upravno vodstvo državne uprave. Središte vlade kao koordinativni centar državne uprave: tajništvo vlade i ostale institucije središta vlade. Središnja državna uprava: ministarstva, tzv. državne upravne organizacije, središnji državni uredi. Lokalni organi državne uprave (dekoncentrirana državna uprava): uredi državne uprave u županijama, područne jedinice tijela središnje državne uprave. Izvršne agencije. Nezavisna regulacijska tijela. Odnosi u sustavu državne uprave. Poslovi državne uprave i načini njihovog obavljanja. Horizontalna i vertikalna koordinacija u sustavu hrvatske državne uprave. Hrvatsko upravno osoblje. Državni službenici, dužnosnici i namještenici. Odnos službenika prema građanima. Nadzor nad hrvatskom državnom upravom (politički nadzor, pučki pravobranitelj, upravni i inspekcijski nadzor, sudski nadzor). Karakteristike hrvatske
uprave. Razvoj hrvatske uprave nakon 1990.
4. Upravne reforme
Javna uprava i vrijednosti: demokratske političke, pravne, ekonomske i socijalne vrijednosti. Promjene vladajućih upravnih doktrina u suvremeno doba. Nova javna uprava (new public administration). Novi javni menadžment (new public management). Dobra vladavina i uprava (good governance). Pojam i tipovi reformi. Sektorske reforme i reforme pojedinih dijelova teritorijalnog upravnog sustava. Uzroci reformi. Tradicionalni weberijanski model uprave, pravna država i suvremene upravne reforme. Kriza socijalne države i suvremene upravne reforme. Mjerila i faktori uspješnosti upravnih reformi. Promjene položaja građana prema upravi. Upravno osoblje u reformi. Organizacijska kultura. Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Menadžerske reforme: strukturne, funkcionalne, personalne i druge mjere i učinci. Upravne reforme u pojedinim europskim zemljama - sličnosti u pristupu, razlike u provedbi i učincima, pouke za Hrvatsku. Funkcionalni pregled kao najčešći tip upravne reforme u tranzicijskim zemljama.
5. Modernizacija i europeizacija hrvatske uprave
Cilj reforme. Hrvatska uprava i europska integracija. Europski upravni prostor (European administrative space) i europski upravni standardi. Uloga i djelovanje SIGMA-e. Načela i usmjerenja reforme. Područja, komponente i mjere modernizacijske reforme. Provedba reforme. Dosadašnja reformska iskustva. Poticaji i ograničenja.