Osnovni podaci | |||
---|---|---|---|
Komparativna javna uprava |
Građanskopravni - 9. semestar Kaznenopravni - 9. semestar Međunarodnopravni - 9. semestar Pravo Europske unije - 9. semestar Trgovačkopravni - 9. semestar Ustavno-upravni - 9. semestar |
4.0 | 61341 |
Nositelj | Konzultacije | Lokacija |
---|---|---|
prof. dr. sc. Ivan Koprić | Petkom od 13:30-15:00h |
Ćirilometodska 4, soba soba 28/I. kat |
Izvođač | Konzultacije | Lokacija |
---|---|---|
prof. dr. sc. Gordana Marčetić (Predavanja) | Četvrtkom od 13:30-15:00h |
Ćirilometodska 4, soba 26 |
Literatura |
---|
Koprić, Ivan, Gordana Marčetić, Goranka Lalić Novak (ur),; Komparativna javna uprava - nastavni materijali; http://www.pravo.unizg.hr/UZ/predmet/kju_c (2015), str. 1-190 |
Prezentacije s predavanja.; |
Opis predmeta |
---|
Komparativna metoda u društvenim znanostima. Temeljni modeli javne uprave. Suvremene upravne doktrine i globalna konvergencija upravnih sustava. Europska unija, harmonizacija europskih upravnih sustava i europski upravni standardi. Javna uprava i politički sustav. Demokratski/nedemokratski tip političkog sustava i javna uprava. Varijante demokratskih političkih sustava i položaj javne uprave. Formalni i stvarni odnos vlasti i uprave. Ovlasti predstavničkog tijela i šefa države prema upravi. Vlada: sastav, položaj u sustavu, odgovornosti i ovlasti, centar vlade. Struktura državne uprave u vodećim anglosaksonskim i zapadnoeuropskim zemljama. Načela organizacije upravnih tijela i raspodjele poslova. Načini i instrumenti koordinacije državne uprave, nadzor uprave od strane predstavničkih, izvršnih i sudskih tijela. Lokalna samouprava: Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Reforme lokalne samouprave i politička decentralizacija europskih upravnih sustava. Upravljanje velikim gradovima. Lokalizacija i globalizacija. Upravno osoblje. Službeničko zakonodavstvo i službenički sustavi u zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama. Primjena europskih standarda u službeničkim sustavima tranzicijskih zemalja. Upravne reforme: Klasifikacija upravnih reformi. Upravne reforme u anglosaksonskim, zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama. Menadžerske, modernizacijske, weberijanske i neo-weberijanske reforme. |
Ispitni rokovi |
---|
27. 01. 2020.
10. 02. 2020.
20. 04. 2020.
01. 06. 2020.
15. 06. 2020.
29. 06. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
|
Detaljne informacije |
---|
Intelektualne (kognitivne) vještine:
a. Znanje i razumijevanje 1. Sažeti osnove komparativne metode u društvenim znanostima. 2. Objasniti temeljne značajke političko-upravnih sustava vodećih zapadnoeuropskih zemalja i anglosaksonskih zemalja (Francuska, Njemaĉka, SAD i Velika Britanija). 3. Opisati aktualne upravne procese u tranzicijskim zemljama i diskutirati o upravnim reformama u kontekstu europeizacije i prilagodbe EU standardima. 4. Identificirati suvremene upravne doktrine i njihov utjecaj na konvergenciju upravnih sustava u svijetu. 5. Prepoznati razliĉite ciljeve, sadrţaj i metode upravnih reformi u istoĉnoeuropskim i zapadnoeuropskim zemljama. 6. Objasniti reforme lokalne samouprave te izdvojiti proces političke decentralizacije europskih upravnih sustava. 7. Izraziti sliĉnosti i razlike među službeničkim sustavima i prepoznati utjecaj službeničkog prava u zemljama Europske unije. A. b. Primjena Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: 1. Demonstrirati različitost političko-upravnih sustava razvijenih zapadnih zemalja. 2. Interpretirati aktualne upravne reforme s obzirom na vrstu političko-upravnog sustava i upravnu tradiciju pojedine zemlje. 3. Ilustrirati utjecaj Europske unije na konvergenciju upravnih sustava u tranzicijskim zemljama. 4. Izabrati i primijeniti određena komparativna iskustva u hrvatskim upravnim organizacijama. 5. Koristiti stečena znanja u provođenju smjernica i propisa EU. 6. Skicirati prijedloge modernih metoda upravljanja. A. c. Analiza Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: 1. Analizirati institucionalna i organizacijska rješenja iz komparativnih upravnih sustava. 2. Usporediti i izdvojiti specifiĉne efekte menadţerskih reformi u zapadnoeuropskim i anglosaksonskim zemljama. 3. Povezati zajedniĉke elemente suvremenih upravnih reformi te ispitati stupanj konvergencije upravnih sustava. 4. Ispitati utjecaj pred-socijalistiĉkog i socijalistiĉkog nasljeĊa na kljuĉne probleme tranzicijskih zemalja i uspješnost modernizacijskih reformi. 5. Razlikovati reformske procese u razvijenim zapadnim zemljama i tranzicijskim zemljama. 6. Kategorizirati skupine zemalja prema relevantnim znaĉajkama te izdvojiti dobre upravne prakse. A. d. Sinteza Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: 1. Konstruirati objašnjenja upravnih modela u europskim zemljama. 2. Osmisliti struĉne prijedloge za probleme hrvatskog upravnog sustava po uzoru na modele zapadnoeuropskih zemalja. 3. Predlagati primjenu suvremenih metoda rada u upravne organizacije na drţavnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. 4. Formulirati mjere za provođenje modernizacijskih reformi u tranzicijskim zemljama sukladno smjernicama EU. 5. Organizirati obavljanje radnih zadataka vezanih uz primjenu i provođenje EU upravnih standarda. 6. Upravljati manjim organizacijskim jedinicama za europske integracije i bilateralne projekte. e. Vrednovanje Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: 1. Ocijeniti utjecaj politiĉko-upravnog sustava i upravne tradicije na razvoj i reforme javne uprave. 2. Vrednovati doseg i uĉinak suvremenih upravnih reformi u europskim zemljama. 3. Preispitati doseg i primjenjivost komparativnih iskustava i upravnih modela na hrvatski institucionalno-organizacijski kontekst. 4. Prosuditi o dosegu europeizacije i stupnju konvergencije europskih upravnih sustava. 5. Preporuĉiti normativne, organizacijske i personalne mjere na razini hrvatskog upravnog sustava. 6. Zakljuĉiti o smjeru kretanja globalnih upravnih procesa. Praktične i generičke vještine:Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja: Znanje se provjerava putem eseja i usmenog ispita. 1. Usmeni ispit Usmenim ispitom se provjerava znanje, razumijevanje i primjena stečenog znanja, a oĉekivani ishodi učenja su navedeni pod A. a. i A. b. Konačna ocjena je rezultat usmenog ispita i obaveznog eseja (v. t. 2.). 2. Esej Student u dogovoru s nastavnikom odabire određenu temu iz upravnog sustava odabrane zemlje ili skupine zemalja o kojoj piše esej problemskog karaktera. Za izradu eseja student se mora koristiti relevantnom inozemnom i domaćom literaturom te pokazati sposobnost analize, sinteze i vrednovanja stečenog znanja (ishodi od A. c. – A. e.) |
Copyright 2018 - Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, sva prava pridržana.