Studij:	Građanskopravni - 9. semestar Kaznenopravni - 9. semestar Međunarodnopravni - 9. semestar Pravo Europske unije - 9. semestar Trgovačkopravni - 9. semestar Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra:	61341
ECTS:	4.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Ivan Koprić
Izvođači:	prof. dr. sc. Gordana Marčetić - Predavanja
Ispitni rokovi:	06. 07. 2020. 31. 08. 2020. 14. 09. 2020. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Koprić, Ivan, Gordana Marčetić, Goranka Lalić Novak (ur),; Komparativna javna uprava - nastavni materijali; http://www.pravo.unizg.hr/UZ/predmet/kju_c (2015), str. 1-190 Prezentacije s predavanja.;

Opis predmeta:

Komparativna metoda u društvenim znanostima. Temeljni modeli javne uprave. Suvremene upravne doktrine i globalna konvergencija upravnih sustava. Europska unija, harmonizacija europskih upravnih sustava i europski upravni standardi. Javna uprava i politički sustav. Demokratski/nedemokratski tip političkog sustava i javna uprava. Varijante demokratskih političkih sustava i položaj javne uprave. Formalni i stvarni odnos vlasti i uprave. Ovlasti predstavničkog tijela i šefa države prema upravi. Vlada: sastav, položaj u sustavu, odgovornosti i ovlasti, centar vlade. Struktura državne uprave u vodećim anglosaksonskim i zapadnoeuropskim zemljama. Načela organizacije upravnih tijela i raspodjele poslova. Načini i instrumenti koordinacije državne uprave, nadzor uprave od strane predstavničkih, izvršnih i sudskih tijela. Lokalna samouprava: Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Reforme lokalne samouprave i politička decentralizacija europskih upravnih sustava. Upravljanje velikim gradovima. Lokalizacija i globalizacija. Upravno osoblje. Službeničko zakonodavstvo i službenički sustavi u zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama. Primjena europskih standarda u službeničkim sustavima tranzicijskih zemalja. Upravne reforme: Klasifikacija upravnih reformi. Upravne reforme u anglosaksonskim, zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama. Menadžerske, modernizacijske, weberijanske i neo-weberijanske reforme.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

a. Znanje i razumijevanje

1. Sažeti osnove komparativne metode u društvenim znanostima.

2. Objasniti temeljne značajke političko-upravnih sustava vodećih zapadnoeuropskih

zemalja i anglosaksonskih zemalja (Francuska, Njemaĉka, SAD i Velika Britanija).

3. Opisati aktualne upravne procese u tranzicijskim zemljama i diskutirati o upravnim

reformama u kontekstu europeizacije i prilagodbe EU standardima.

4. Identificirati suvremene upravne doktrine i njihov utjecaj na konvergenciju upravnih

sustava u svijetu.

5. Prepoznati razliĉite ciljeve, sadrţaj i metode upravnih reformi u istoĉnoeuropskim i zapadnoeuropskim zemljama.

6. Objasniti reforme lokalne samouprave te izdvojiti proces političke decentralizacije

europskih upravnih sustava.

7. Izraziti sliĉnosti i razlike među službeničkim sustavima i prepoznati utjecaj

službeničkog prava u zemljama Europske unije.

A. b. Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Demonstrirati različitost političko-upravnih sustava razvijenih zapadnih zemalja.

2. Interpretirati aktualne upravne reforme s obzirom na vrstu političko-upravnog sustava i upravnu tradiciju pojedine zemlje.

3. Ilustrirati utjecaj Europske unije na konvergenciju upravnih sustava u tranzicijskim

zemljama.

4. Izabrati i primijeniti određena komparativna iskustva u hrvatskim upravnim

organizacijama.

5. Koristiti stečena znanja u provođenju smjernica i propisa EU.

6. Skicirati prijedloge modernih metoda upravljanja.

A. c. Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Analizirati institucionalna i organizacijska rješenja iz komparativnih upravnih sustava.

2. Usporediti i izdvojiti specifiĉne efekte menadţerskih reformi u zapadnoeuropskim i

anglosaksonskim zemljama.

3. Povezati zajedniĉke elemente suvremenih upravnih reformi te ispitati stupanj

konvergencije upravnih sustava.

4. Ispitati utjecaj pred-socijalistiĉkog i socijalistiĉkog nasljeĊa na kljuĉne probleme

tranzicijskih zemalja i uspješnost modernizacijskih reformi.

5. Razlikovati reformske procese u razvijenim zapadnim zemljama i tranzicijskim

zemljama.

6. Kategorizirati skupine zemalja prema relevantnim znaĉajkama te izdvojiti dobre

upravne prakse.

A. d. Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Konstruirati objašnjenja upravnih modela u europskim zemljama.

2. Osmisliti struĉne prijedloge za probleme hrvatskog upravnog sustava po uzoru na modele zapadnoeuropskih zemalja.

3. Predlagati primjenu suvremenih metoda rada u upravne organizacije na drţavnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini.

4. Formulirati mjere za provođenje modernizacijskih reformi u tranzicijskim zemljama

sukladno smjernicama EU.

5. Organizirati obavljanje radnih zadataka vezanih uz primjenu i provođenje EU upravnih standarda.

6. Upravljati manjim organizacijskim jedinicama za europske integracije i bilateralne

projekte.

e. Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Ocijeniti utjecaj politiĉko-upravnog sustava i upravne tradicije na razvoj i reforme javne

uprave.

2. Vrednovati doseg i uĉinak suvremenih upravnih reformi u europskim zemljama.

3. Preispitati doseg i primjenjivost komparativnih iskustava i upravnih modela na hrvatski

institucionalno-organizacijski kontekst.

4. Prosuditi o dosegu europeizacije i stupnju konvergencije europskih upravnih sustava.

5. Preporuĉiti normativne, organizacijske i personalne mjere na razini hrvatskog upravnog

sustava.

6. Zakljuĉiti o smjeru kretanja globalnih upravnih procesa.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Javno prezentirati i objašnjavati usvojene ishode učenja.

2. Aktivno pratiti tijek upravnih reformi u zemljama Europske unije i svijetu.

3. Analizirati stanje u komparativnim upravnim sustavima te sagledavati probleme i izazove javne uprave na globalnoj razini.

4. Kritički promišljati i predlagati određena rješenja za hrvatski upravni sustav po uzoru na komparativne modele.

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava putem eseja i usmenog ispita.

1. Usmeni ispit

Usmenim ispitom se provjerava znanje, razumijevanje i primjena stečenog znanja, a oĉekivani ishodi učenja su navedeni pod A. a. i A. b.

Konačna ocjena je rezultat usmenog ispita i obaveznog eseja (v. t. 2.).

2. Esej

Student u dogovoru s nastavnikom odabire određenu temu iz upravnog sustava odabrane zemlje ili skupine zemalja o kojoj piše esej problemskog karaktera. Za izradu eseja student se mora koristiti relevantnom inozemnom i domaćom literaturom te pokazati sposobnost analize, sinteze i vrednovanja stečenog znanja (ishodi od A. c. – A. e.)

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Ivan Koprić :

  Petkom od 13:30-15:00h

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba soba 28/I. kat
• prof. dr. sc. Gordana Marčetić :

  Četvrtkom od 13:30-15:00h

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 26