OPĆE:
Komparativna javna uprava
Komparativna javna uprava
Studij: Građanskopravni - 9. semestar
Kaznenopravni - 9. semestar
Međunarodnopravni - 9. semestar
Pravo Europske unije - 9. semestar
Trgovačkopravni - 9. semestar
Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra: 61341
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivan Koprić
Izvođači: prof. dr. sc. Gordana Marčetić - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 27. 01. 2020.
  • 10. 02. 2020.
  • 20. 04. 2020.
  • 01. 06. 2020.
  • 15. 06. 2020.
  • 29. 06. 2020.
  • 31. 08. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Komparativna javna uprava Građanskopravni - 9. semestar
Kaznenopravni - 9. semestar
Međunarodnopravni - 9. semestar
Pravo Europske unije - 9. semestar
Trgovačkopravni - 9. semestar
Ustavno-upravni - 9. semestar
 4.0 61341
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Ivan Koprić

Petkom od 13:30-15:00h

 Ćirilometodska 4, soba soba 28/I. kat
Izvođač Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Gordana Marčetić (Predavanja)

Četvrtkom od 13:30-15:00h

 Ćirilometodska 4, soba 26
Literatura
Koprić, Ivan, Gordana Marčetić, Goranka Lalić Novak (ur),; Komparativna javna uprava - nastavni materijali; http://www.pravo.unizg.hr/UZ/predmet/kju_c (2015), str. 1-190
Prezentacije s predavanja.;
Opis predmeta
Komparativna metoda u društvenim znanostima. Temeljni modeli javne uprave. Suvremene upravne doktrine i globalna konvergencija upravnih sustava. Europska unija, harmonizacija europskih upravnih sustava i europski upravni standardi. Javna uprava i politički sustav. Demokratski/nedemokratski tip političkog sustava i javna uprava. Varijante demokratskih političkih sustava i položaj javne uprave. Formalni i stvarni odnos vlasti i uprave. Ovlasti predstavničkog tijela i šefa države prema upravi. Vlada: sastav, položaj u sustavu, odgovornosti i ovlasti, centar vlade. Struktura državne uprave u vodećim anglosaksonskim i zapadnoeuropskim zemljama. Načela organizacije upravnih tijela i raspodjele poslova. Načini i instrumenti koordinacije državne uprave, nadzor uprave od strane predstavničkih, izvršnih i sudskih tijela. Lokalna samouprava: Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Reforme lokalne samouprave i politička decentralizacija europskih upravnih sustava. Upravljanje velikim gradovima. Lokalizacija i globalizacija. Upravno osoblje. Službeničko zakonodavstvo i službenički sustavi u zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama. Primjena europskih standarda u službeničkim sustavima tranzicijskih zemalja. Upravne reforme: Klasifikacija upravnih reformi. Upravne reforme u anglosaksonskim, zapadnoeuropskim i tranzicijskim zemljama. Menadžerske, modernizacijske, weberijanske i neo-weberijanske reforme.
Ispitni rokovi
27. 01. 2020.
10. 02. 2020.
20. 04. 2020.
01. 06. 2020.
15. 06. 2020.
29. 06. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

a. Znanje i razumijevanje

1. Sažeti osnove komparativne metode u društvenim znanostima.

2. Objasniti temeljne značajke političko-upravnih sustava vodećih zapadnoeuropskih

zemalja i anglosaksonskih zemalja (Francuska, Njemaĉka, SAD i Velika Britanija).

3. Opisati aktualne upravne procese u tranzicijskim zemljama i diskutirati o upravnim

reformama u kontekstu europeizacije i prilagodbe EU standardima.

4. Identificirati suvremene upravne doktrine i njihov utjecaj na konvergenciju upravnih

sustava u svijetu.

5. Prepoznati razliĉite ciljeve, sadrţaj i metode upravnih reformi u istoĉnoeuropskim i zapadnoeuropskim zemljama.

6. Objasniti reforme lokalne samouprave te izdvojiti proces političke decentralizacije

europskih upravnih sustava.

7. Izraziti sliĉnosti i razlike među službeničkim sustavima i prepoznati utjecaj

službeničkog prava u zemljama Europske unije.

A. b. Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Demonstrirati različitost političko-upravnih sustava razvijenih zapadnih zemalja.

2. Interpretirati aktualne upravne reforme s obzirom na vrstu političko-upravnog sustava i upravnu tradiciju pojedine zemlje.

3. Ilustrirati utjecaj Europske unije na konvergenciju upravnih sustava u tranzicijskim

zemljama.

4. Izabrati i primijeniti određena komparativna iskustva u hrvatskim upravnim

organizacijama.

5. Koristiti stečena znanja u provođenju smjernica i propisa EU.

6. Skicirati prijedloge modernih metoda upravljanja.

A. c. Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Analizirati institucionalna i organizacijska rješenja iz komparativnih upravnih sustava.

2. Usporediti i izdvojiti specifiĉne efekte menadţerskih reformi u zapadnoeuropskim i

anglosaksonskim zemljama.

3. Povezati zajedniĉke elemente suvremenih upravnih reformi te ispitati stupanj

konvergencije upravnih sustava.

4. Ispitati utjecaj pred-socijalistiĉkog i socijalistiĉkog nasljeĊa na kljuĉne probleme

tranzicijskih zemalja i uspješnost modernizacijskih reformi.

5. Razlikovati reformske procese u razvijenim zapadnim zemljama i tranzicijskim

zemljama.

6. Kategorizirati skupine zemalja prema relevantnim znaĉajkama te izdvojiti dobre

upravne prakse.

A. d. Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Konstruirati objašnjenja upravnih modela u europskim zemljama.

2. Osmisliti struĉne prijedloge za probleme hrvatskog upravnog sustava po uzoru na modele zapadnoeuropskih zemalja.

3. Predlagati primjenu suvremenih metoda rada u upravne organizacije na drţavnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini.

4. Formulirati mjere za provođenje modernizacijskih reformi u tranzicijskim zemljama

sukladno smjernicama EU.

5. Organizirati obavljanje radnih zadataka vezanih uz primjenu i provođenje EU upravnih standarda.

6. Upravljati manjim organizacijskim jedinicama za europske integracije i bilateralne

projekte.

e. Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Ocijeniti utjecaj politiĉko-upravnog sustava i upravne tradicije na razvoj i reforme javne

uprave.

2. Vrednovati doseg i uĉinak suvremenih upravnih reformi u europskim zemljama.

3. Preispitati doseg i primjenjivost komparativnih iskustava i upravnih modela na hrvatski

institucionalno-organizacijski kontekst.

4. Prosuditi o dosegu europeizacije i stupnju konvergencije europskih upravnih sustava.

5. Preporuĉiti normativne, organizacijske i personalne mjere na razini hrvatskog upravnog

sustava.

6. Zakljuĉiti o smjeru kretanja globalnih upravnih procesa.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

  1. Javno prezentirati i objašnjavati usvojene ishode učenja.

  2. Aktivno pratiti tijek upravnih reformi u zemljama Europske unije i svijetu.

  3. Analizirati stanje u komparativnim upravnim sustavima te sagledavati probleme i izazove javne uprave na globalnoj razini.

  4. Kritički promišljati i predlagati određena rješenja za hrvatski upravni sustav po uzoru na komparativne modele.

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava putem eseja i usmenog ispita.

1. Usmeni ispit

Usmenim ispitom se provjerava znanje, razumijevanje i primjena stečenog znanja, a oĉekivani ishodi učenja su navedeni pod A. a. i A. b.

Konačna ocjena je rezultat usmenog ispita i obaveznog eseja (v. t. 2.).

2. Esej

Student u dogovoru s nastavnikom odabire određenu temu iz upravnog sustava odabrane zemlje ili skupine zemalja o kojoj piše esej problemskog karaktera. Za izradu eseja student se mora koristiti relevantnom inozemnom i domaćom literaturom te pokazati sposobnost analize, sinteze i vrednovanja stečenog znanja (ishodi od A. c. – A. e.)