A. a. Znanje i razumijevanje
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
- Prepoznati organizacije teritorijalnog upravnog sustava te opisati glavne institucionalne inovacije u sustavu državne uprave i njihove učinke.
- Nabrojati i klasificirati upravne poslove te opisati promjene načina obavljanja upravnih poslova kao i personalne promjene u suvremenim upravnim sustavima.
- Objasniti sustav javne uprave u Hrvatskoj i mjesto državne uprave u tom sustavu.
- Identificirati i diskutirati različite oblike utjecaja tijela zakonodavne i izvršne vlasti na državnu upravu.
- Označiti i objasniti različite oblike nadzora nad hrvatskom državnom upravom.
- Identificirati i objasniti instrumente i propise kojima se građanima jamči ostvarivanje njihovih prava u odnosu s državnom upravom.
- Objasniti važnost koordinacije u upravljanju te pojam i vrste koordinacije.
- Definirati temeljne pojmove javnih službi, klasificirati javne službe i opisati okvir djelovanja javnih službi u Hrvatskoj.
- Definirati i opisati različite tipove suvremenih upravnih reformi i objasniti njihove učinke.
- Nabrojati i opisati glavna načela, usmjerenja i mjere modernizacije hrvatske javne uprave.
A. b. Primjena
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
- Primijeniti različite oblike sistematizacije poslova teritorijalnog upravnog sustava na hrvatsku državnu upravu.
- Interpretirati položaj državne uprave u širem političko-upravnom sustavu u Hrvatskoj.
- Ilustrirati položaj građana prema državnoj upravi.
- Koristiti stečene spoznaje o modelu agencifikacije za razumijevanje razvoja javnog sektora u Hrvatskoj.
- Primijeniti stečene spoznaje o sustavu državne uprave i njegovom funkcioniranju na rješavanje praktičnih zadataka.
- Koristiti spoznaje o procesima koordinacije i integracije u upravi za razumijevanje i interpretaciju koordinativnih aktivnosti u hrvatskoj državnoj upravi.
- Interpretirati okvir djelovanja javnih službi u Hrvatskoj.
- Primijeniti spoznaje o učincima menadžerskih reformi na javnu upravu u Hrvatskoj.
A. c. Analiza
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
- Razlikovati temeljne značajke i probleme različitih vrsta upravnih sustava.
- Razlikovati i uspoređivati različite tipove okoline državne uprave te opisati odnos državne uprave s njezinom relevantnom okolinom (političkim sustavom i građanima).
- Analizirati položaj državne uprave u političko-upravnom sustavu i sustavu javne uprave u Hrvatskoj te odnos javne vlasti i javnih službi.
- Razlikovati kategorije osoblja zaposlenog u hrvatskoj državnoj upravi i njihove različite uloge.
- Razlikovati vrste poslova državne uprave.
- Analizirati službe od općeg interesa u pravu i politici Europske unije.
- Analizirati učinke suvremenih menadžerskih reformi javne uprave.
- Kategorizirati mjere za modernizaciju javne uprave u Hrvatskoj.
A. d. Sinteza
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
- Konstruirati elementarni nacrt prijedloga izmjene postojeće regulacije sustava državne uprave i javnih službi u Hrvatskoj.
- Prikupiti javno dostupnu dokumentaciju o različitim oblicima nadzora nad hrvatskom državnom upravom.
- Osmisliti mjere za poboljšanje položaja građana prema državnoj upravi u Hrvatskoj.
- Predložiti mjere za unaprjeđenje postojećih mehanizama koordinacije u hrvatskoj državnoj upravi.
- Prikupiti podatke o reformi javne uprave u Hrvatskoj i pripremiti prijedlog mjera za unaprjeđenje njezine organizacije i funkcioniranja.
A. e. Vrednovanje
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
- Usporediti temeljne značajke sustava državne uprave i javnih službi.
- Vrednovati postojeći sustav državne uprave i javnih službi u Hrvatskoj.
- Procijeniti učinkovitost različitih mehanizama nadzora nad državnom upravom.
- Preispitati adekvatnost postojećeg sustava zaštite prava građana u odnosu prema državnoj upravi u Hrvatskoj.
- Valorizirati uspješnost reforme hrvatske javne uprave.
- Preporučiti mjere za modernizaciju hrvatske javne uprave.
Znanje se provjerava na pismenim i usmenim ispitima.
- Pismeni ispit
Pismeni ispit se sastoji od definiranja i objašnjenja temeljnih pojmova i fenomena, prepoznavanja i grupiranja uvjetujućih pojava te kategorizacije temeljnih pojmova i objašnjenja.
- Usmeni ispit
Usmeni ispit se sastoji od usporedbe osnovnih pojmova i fenomena te demonstriranja mogućnosti da se oni primijene u okviru posla upravnih stručnjaka.
Slušački kolokvij
Uvjeti za izlazak na slušački kolokvij
Za studente koji redovito pohađaju nastavu održavaju se dva kolokvija. Pravo pristupiti prvom kolokviju (12. prosinca 2019.) imaju redoviti studenti koji su redovito pohađali
predavanja do kolokvija. Uvjet za izlazak na drugi kolokvij (23. siječnja 2020.) je položen prvi kolokvij te redovito pohađanje predavanja između prvog i drugog kolokvija. Studenti mogu izostati s ukupno najviše tri predavanja do kraja semestra.
Mogućnost polaganja kolokvija imaju studenti koji ispit polažu po prvi, drugi ili treći put.
Za studente koji su izostali na više od tri predavanja ne postoji mogućnost izlaska na kolokvije, bez obzira na razlog (bolest, druge obveze na i izvan studija, itd.). Za dopušteni
broj izostanaka s predavanja studenti ne trebaju opravdanje (ispričnice i slično).
Izvanredni studenti imaju pravo pristupiti kolokviju ako prisustvuju na najmanje dva od ukupno tri predavanja za izvanredne studente (svih 5 nastavnih sati) od čega je
obvezan dolazak na prvo predavanje 21. studenog 2019.
Prilikom svakog predavanja provjeravat će se prisutnost studenata. U slučaju da se na listi upisanih nalazi student koji nije na predavanju, isključit će se iz mogućnosti polaganja
slušačkog kolokvija.
Studenti imaju pravo pristupiti kolokviju samo jednom, odnosno ponavljanje kolokvija nije predviđeno.
Uspješno položeni kolokviji oslobađaju studenta polaganja ispita. Studenti koji ne polože prvi ili drugi kolokvij na ispitu polažu cjelokupno gradivo. Ukupna ocjena se formira na temelju
ocjene iz prvog i drugog kolokvija, a student koji želi višu ocjenu može izaći na usmeni ispit na zimskim ispitnim rokovima ili proljetnom izvanrednom ispitnom roku, bez polaganja
pismenog ispita.
Student koji je uspješno položio oba kolokvija mora prijaviti ispit na jednom od tri navedena ispitna roka. Ako to ne učini, ocjena iz kolokvija neće važiti.
Format slušačkog kolokvija
Slušački kolokvij je test znanja s otvorenim odgovorima poluesejskog tipa. Sastoji se od 5 grupa pitanja s 2 potpitanja, a odgovor na svako potpitanje boduje se sa 2, 1 ili 0 bodova. Za
pozitivan test potrebno je sakupiti najmanje 8 bodova (8/20) i imati najmanje 6 točnih odgovora (6/10), što znači da je student na najmanje 6 pitanja dobio 1 ili 2 boda.
Literatura za slušački kolokvij
Kolokvij I
1. Koprić I., Marčetić G., Musa A., Đulabić V., Lalić Novak G., Upravna znanost – Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
2014. (stranice: 49-51, 173-214)
2. Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 (čl. 4., 5., 93.-114.)
3. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN 150/11, 119/14, 93/16, 116/18
4. Zakon o sustavu državne uprave, NN 66/19
5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, NN 93/16, 104/16, 116/18 (čl. 1.-4., 10.)
6. Uredba o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave, NN 70/19
7. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama, NN 40/12, 51/12, 90/13
Kolokvij II
1. Koprić I., Marčetić G., Musa A., Đulabić V., Lalić Novak G., Upravna znanost - Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
2014. (stranice: 215-246, 345-384)
2. Zakon o ustanovama, NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08
