Ljudska prava
Studij: Socijalni rad - 8. semestar
Šifra: 44145
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Josip Kregar
Izvođači: doc. dr. sc. Antonija Petričušić - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 27. 01. 2020.
  • 10. 02. 2020.
  • 20. 04. 2020.
  • 01. 06. 2020.
  • 15. 06. 2020.
  • 29. 06. 2020.
  • 31. 08. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Ljudska prava Socijalni rad - 8. semestar
3.0 44145
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Josip Kregar

Utorkom u 14

Trg Republike Hrvatske 3, soba 16/I
Izvođač Konzultacije Lokacija
doc. dr. sc. Antonija Petričušić (Predavanja)

Utorkom od 12 - 13

Trg Republike Hrvatske 3, soba 305/III
Literatura
Kregar, J., Gardašević, Đ., Gotovac, V., Jelić, I., Jurić, M., Ofak, L., Petričušić, A., Selanec, G., Staničić, F.; Ljudska prava; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2014), str. 142
Gomien, D.; Kratak vodič kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima; Vijeće Europe (1996), str. 175
Opis predmeta
Predmet bi trebao postojati i kao uvod u osnove ljudskih prava, načela, dokumente i izvore, instrumente i institucije kojima se regulirana ljudska prava, te dati pregled osnovnih pitanja od značenja za hrvatski pravni sustav.
Sadržaj predmeta
- Pojam ljudskih prava.
- Temelja načela i dokumenti.
- Nastanak međunarodnih standarda ljudskih prava.
- Cilj, sadržaj i struktura glavnih dokumenata.
- Institucije i praksa međunarodnih institucija za zaštitu ljudskih prava.
- Temeljna prava: prava i njihova ograničenja.
- Osnovna politička ljudska prava.
- Pravo na poštivanje doma, privatnost, jednakost supružnika.
- Pravo na obrazovanje.
- Zabrane diskriminacije.
- Jednakost spolova.
- Prava djece.
- Ekonomsko socijalna prava.
- Postupak pred Međunarodnim sudom za ljudska prava.
Ispitni rokovi
27. 01. 2020.
10. 02. 2020.
20. 04. 2020.
01. 06. 2020.
15. 06. 2020.
29. 06. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:
Znanje i razumijevanje
Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći:
- definirati: glavne pojmove poput ljudskih prava, prava na život, slobode mišljenja,
slobode izražavanja, ekonomsko socijalnih prava, prava treće generacije kao i
osnovne mehanizme monitoringa i zaštite ljudskih prava pred domaćim i
međunarodnim institucijama. posebno se objašnjavaju procesi pozitivizacije i
univerzalizacije ljudskih prava.
- objasniti: zašto su ljudska prava, iako povijesno pripadaju političko ideološkim
programima, prava sui generis, te zašto su danas sastavni dio i standard
demokratskog društva i vladavine prava.
- objasniti: zbog čega ljudska prava, po prirodi stvari, vremenom mijenjaju sadržaj,
te biti u mogućnosti koristiti sudsku praksu i međunarodne dokumente koji
određuju pravac i značaj tih promjena.
Primjena
Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći:
- grupirati i opisati: da postoje tri generacije ljudskih prava. vremenski najranije
nastaju politička i individualna prava, potom ekonomska i socijalna ljudska prava, a
danas i ljudska prava treće generacije (npr. pravo okoliša). sve tri sastavnice
objedinjuje izvorna zamisao da postoje prava nezavisna od poretka pojedine
nacionalne države i režima.- razumjeti: zbog čega su ljudska prava ultima linea objašnjenje konstitucionalnih
temelja zakonodavstva. ona su i kriterij legitimiteta pravne norme i osnova
teleološke interpretacije. ljudska prava nisu samo proklamacija i politička načela
već imaju i mehanizam sudske i političke zaštite. u pretežno dogmatsko
pozitivističkom odgoju i stjecanju vještine primjene i tumačenja zakona, učenje o
njima prijeko je potreban korektiv birokratskog tumačenja profesije. u novom,
europskom kontekstu ljudska prava su zajednički kod tumačenja zakona.
- primijeniti: zašto je za efikasno i odgovorno obavljanje bilo koje vrste primjene
prava apsolutno je krucijalno razumjeti ljudska prava; i koncept i sadržaj i praksu.
isto tako je važno znati poznavati i moći primijeniti mehanizme zaštite koji su
suplementni i komplementarni izvršnoj i sudskoj vlasti, profesiji pravnika,
upravnog dužnosnika ili službenika, a posebno u socijalnom radu.
- skicirati: završetkom nastave i bez posebne instrukcije studenti bi i ex abrupto
mogli izložiti osnovne pojmove ljudskih prava, izvorišnu i pravno filozofsku
osnovu, struktura i značaj međunarodnih dokumenata, ustavne i zakonske osnove te
smisao rješenja određenih slučajeva.
Analiza
Nakon uspjeha savladanog predmeta student će moći:
- Demonstrirati: sadržaj predmete koji se sastoji se jasnih cjelina. Svaka cjelina
započinje izlaganjem konkretnih problema kroz prikaz slučajeva, međunarodne i
komparativne prakse , rješavanjem poučnih slučajeva i naznakom de lege ferenda
razvoja.
- Kategorizirati: sistematizaciju ljudskih prava, koja je u brojnim aktima osnovni
pravac pozitivizacije, pretvaranja političkih zahtjeva, u pravne odredbe.
Kodifikacije koje su sredinom prošlog stoljeća usklađene, danas se razvijaju na
mnogim posebnim područjima (prava žena, azil, i migracije i sl). Te kategorizacije
temelj su strukture predmeta.
- Analizirati: znanje o ljudskim pravima, koje je još uvijek pedagoški novum u
profesionalnom obrazovanju. Umjesto gramatičke i tekstualne interpretacije
zahtijeva se pravna racionalizacija i shvaćanje logike reguliranja, interpretacije i
zaključivanja. Predmet je komplementaran deskriptivnim i normativnim opisima uprave, jer je fokus upravo na mogućnostima i razvijanju vještina razumijevanja i
analize upravnih fenomena u njihovoj sistemskoj povezanosti.
- Usporediti: deskriptivnom i tipološkom analizom, kako na razini teorijskih
generalizacija, tako i na razini deskripcija istraživanja i konkretnih primjera,
osobito radi dijaloške metode izlaganja induktivnog učenja na slučajevima
studenti/ce će moći usporediti prava različite generacije, mehanizme ostvarivanja
ljudskih prava na međunarodnoj i nacionalnoj razini te biti u stanju detektirati
institucije koje se bave promicanjem i ostvarivanjem ljudskih prava.
Praktične i generičke vještine:
Sadržaj i metoda izlaganja predmeta u usmjereni na stvaranje praktičnih vještina i
razumijevanje koncepta ljudskih prava. Nakon završetka nastave i provjera znanja, očekuje sa da studenti razumiju funkciju i pojam ljudskih prava. Potiče se i samostalnost rada i
istraživačka kreativnost i radoznalost. Također, pohađanjem ovog kolegija, studenti/ce će
razviti vještinu prezentacija i izlaganja.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
Znanje se provjerava na pismenim i usmenim ispitima.
Tijekom nastave studenti/ce pišu najmanje tri pismena rada putem kojih se prati njihovo
znanje, predanost učenju i osobni napredak. Pismeni oblik provjeravanja znanja tek je
nadopuna pretpostavljenoj aktivnosti i zajedničkom učenju grupe, u kojem student mora
pokazati individualnu sposobnost razumijevanja osnovnih pojmova, prepoznati relevantnost
obrađenih sadržaja, razumjeti stvarna i politička ograničenja. Očekuje se aktivno sudjelovanje javno prezentiranje vlastitog stava.
Pismeni ispit
On se sastoji od pismenih radova, eseja koji se pišu nakon rasprave o pojedinoj temi. Ne
tolerira se fraziranje ili izostanak stava.
Usmeni ispit
Usmeni ispit je izuzetak jer se znanje provjerava sukcesivno i kontinuirano, a primjenjuje se samo kod posebnih slučajeva (osobe s posebnim potrebama i sl.).