Osnove pravne kulture: program i ispitna literatura
 
Status predmeta: izborni predmet; 15 sati predavanja, 4 ECTS.
 
Predavač: Prof. dr. sc. Dalibor Čepulo. 
 
 
 
Koncepcija i cilj predmeta. Pravna kultura čini faktičnu dimenziju pojedinih pravnih sustava te utječe na stvaranje, razumijevanje i funkcioniranje pravnih institucija u društvu. Značaj pravne kulture naročito dolazi do izražaja u suvremenom razdoblju obilježenom integracijskim procesima, transferom i harmonizacijom prava, ali i razlikama u stvarnom funkcioniranju zajedničkih normativnih modela u pojedinim zemljama. To je i razlog zbog kojeg je izučavanje pravne kulture sve zastupljenije na poslijediplomskim studijima na europskim i američkim sveučilištima. Ovaj predmet ima za cilj uputiti studente na značaj pravne kulture za cjelovito razumijevanje pravnih institucija, razmotriti pojedine odrednice pravne kulture, prikazati formiranje i obilježja najznačajnijih pravnih kultura, a napose razmotriti obilježja europskih pravnih kultura i probleme u transferu prava. U razmatranju se posebna pažnja stavlja na položaj hrvatskog pravnog sustava u europskom okruženju. Cilj predmeta nije iznošenje doktrinarnog skupa „ispravnih“ informacija već poticanje studenata na kritičko razumijevanje pravnih institucija u razvoju u širem pravnom i društvenom kontekstu. Predmet objedinjava glavne grane prava prikazujući ih u međusobnoj povezanosti te daje širu osnovu za dalji studij na različitim smjerovima poslijediplomskog studija. Predmet bi trebao studente: uputiti u značaj pravnokulturne uvjetovanosti pravnih sustava, omogućiti poznavanje temeljnih obilježja različitih pravnih kultura i osigurati osnovnu orijentaciju u razumijevanju pravnih sustava, ukazati na relativizam u pravu te na konvergenciju i diverzifikaciju prava kao komplementarne polove integracijskih i harmonizacijskih procesa. 
 
Sadržaj predmeta: I. Uvod: Pojam pravne kulture, Glavne odrednice pravne kulture: Pravna kultura i pravna tradicija; II. Pravna kultura i transfer prava: Promjene u pravnom sustavu i pravna kultura, Pravni transplanti i pravni iritanti, Suvremeni integracijski procesi i pravne kulture: konvergencija i diverzifikacija; III. Globalni pogled na pravnu kulturu: glavne pravne kulture u  svijetu: Zapadne pravne kulture. Židovsko pravo i pravna kultura. Islamsko pravo i pravna kultura. Japan. Orijentalna prava i pravne kulture; IV. Europske pravne kulture u razvoju: 1. Antički korijeni: Grčka i Rim. 2. Srednjovjekovni korijeni: ius commune (civilno i kanonsko pravo; kazneno i postupovno pravo) i partikularna prava; feudalni korijeni ustavnosti i temeljnih prava; državni suverenitet i međunarodno pravo; pravno obrazovanje. Divergiranje common law. 3. Pred-moderno i moderno razdoblje (18-20. st.): nacionalne države i razvoj javnoga prava; kodifikacije (pisani ustavi, privatnopravne i kaznenopravne kodifikacije); pravne doktrine. Liberalna i socijalna država. Totalitarne pravne kulture. 4. Integracijski procesi i pravna kultura u 20-21. st. 5. Hrvatska pravna kultura u europskom kontekstu: pravne tradicije na hrvatskom području do poč. 20. st.; hrvatski pravnokulturni identitet u jugoslavenskom okviru; izazovi suvremenih integracija; V. Odabrana poglavlja iz pravne kulture: Pravna vrela. Vladavina prava. Načelo zakonitosti. Temeljna prava. Sudstvo. Pravno obrazovanje i pravna svijest. Pravna profesija. 
 
 

Literatura

 

Cjelokupna literatura ima oko 130 stranica u čiju će pripremu za ispit studenti biti upućeni na zadnjem satu predavanja. Dio literature moći će se downloadirati sa ove stranice, a ostali dio će nastavnik podijeliti studentima na predavanju. Kao pomoć u pripremi ispita preporučuje se korištenje priređenih predavanja objavljenih u podstablu rubrike ovog predmeta.  

 

-  H. Patrick Glenn, Legal traditions of the world, Oxford University Press, 2007, str. 58-121, 171-220, 273-340; od pet izloženih pravnih tradicija za ispit treba spremiti dvije prema vlastitom izboru.

 

-  Franz Wieacker, Foundations of European Legal Culture u Volkmar Gessner, Hoeland Armin, Csaba Varga (eds.), European legal cultures, Aldershot, 1996, 48-62 (skraćena verzija istog rada iz American Journal of Comparative Law, 1990, str. 1-29)

 

-  Martijn Hesselink, The new European legal culture, Deventer, 2001, str. 69-80.

 

- Volkmar Gessner; The transformation of European Legal Culture, u: V. Gessner, A. Holland and Cs. Varga (eds.), European legal cultures, Dartmouth, 1996, 513-516. 

 

- Gunther Teubner, Legal Irritants: Good Faith in British Law or How Unifying Law Ends Up in New Divergences, The Modern Law Review, 61, 1998, 11-32 - za ispit ne treba spremiti sljedeće stranice: na str. 18 od početka zadnjeg pasusa do kraja poglavlja na str.21, 2) od početka zadnjeg poglavlja na str. 22 do početka zadnjeg poglavlja na str. 23, 3) cjelokupno poglavlje „Divergent production regimes“ od str. 24 do str. str. 27, 4) od početka str. 29 do početka zadnjeg pasusa na str..31. 

 

- Dalibor Čepulo, Prava građana i moderne institucije: europska i hrvatska pravna tradicija. Zagreb 2003; 1-15. 

 

- Dalibor Čepulo, Vladavina prava i pravna država – europska i hrvatska pravna tradicija i suvremena zbilja, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 51, 2001, 6, 1337-1356.