Adolf Dragičević

Akademik Adolf Dragičević rođen je u Zaostrogu 7.8.1924. godine. Gimnaziju je pohađao u Beogradu i Zagrebu, a završio 1945. u Splitu. God. 1942. pristupio partizanskom pokretu, postao oficirom JNA i nakon rata je demobiliziran. Studij prava započeo u Zagrebu, a završio 1950. u Beogradu. God. 1951. izabran je za asistenta na Katedri političke ekonomije na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1956. temom Potrebni rad i višak rada — kao kategorije klasnog društva i njihovo odumiranje u socijalizmu. Tijekom 1957. i 1958. bio na specijalizaciji na Oxfordskom sveučilištu, a 1959. godine je obranio habilitacijski rad Sistem i stavovi suvremene sovjetske političke ekonomije te je 1960. izabran za docenta, 1966. za izvanrednog, a 1970. za redovitog profesora na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1958. do 1970. vodio i katedru za društveni razvitak i socijalističku izgradnju na zagrebačkom Sveučilištu. Tijekom 1970-ih i 1980-ih također je nastavnik političke ekonomije i ekonomskih doktrina na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, a predaje i na poslijediplomskim studijima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Zastupnik je u Saboru 1963-67. te u Saveznoj skupštini 1968-74. Sudjeluje u izradi nacrta i konačnih tekstova Ustava iz 1963. i 1974. Pokretač je, urednik i suurednik biblioteka Naše teme (1957-74), Svijet suvremene stvarnosti (1968-82), Suvremena misao (1977-90), Veliki mislioci (1978-82) i Novi svijet (1979-87). God. 1986. izabran je za izvanrednoga i 1991. za redovitog Člana JAZU. Akademik Dragičević je pisao o problemima marksističke političke ekonomije, građanske ekonomske teorije, socijalizma, povijesti socijalističke misli, modernih ekonomskih doktrina. Poslije obrađuje teme o razvoju i perspektivi socijalizma te o birokratizmu i tehnokratizmu, suvremenim svjetskim kretanjima i tendencijama budućeg razvoja s gledišta znanstvenog predviđanja i uvažavanja započetoga mikro-elektroničkog i biotehnološkog revolucioniranja. Objavio je više od 300 znanstvenih rasprava: knjiga, monografija, studija, članaka i priloga u zbornicima radova; veći broj recenzija i prikaza, feljtona i eseja, intervjua i komentara u povremenim publikacijama, revijama, tjednicima i dnevnim listovima. Više je knjiga doživjelo ponovljena izdanja, a neke su poslužile kao teme okruglih stolova s prilozima objavljenim u znanstvenim časopisima. Znanstveni i publicistički rad akademika Dragičevića imao je širok odjek u javnosti. Znanstvene članke i rasprave objavljuje u periodicima Naša stvarnost (1953, 1956-57, 1959), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1955, 1957-58, 1963, 1970-74, 1979, 1982, 1984-86, 1988, 1990), Ekonomski pregled (1956, 1986-87), Pregled (1956-58, 1979, 1981-82, 1985-86, 1988-90), Socijalna politika (1956), Naše teme (1957, 1959, 1961-63, 1965-68, 1970-71, 1986-89), Naša zakonitost (1962, 1975, 1977, 1983-88), Politička misao (1967, 1978-79, 1983, 1986, 1988-89), Gledišta (1968), Socijalizam (1968, 1981-82), Kulturni radnik (1969, 1971, 1973, 1975-80), Pitanja (1976), Zbornik Trećeg programa Radio-Zagreba (1979,1989), Argumenti (1982, 1985), Ideje (1982), Opredjeljenja (1982, 1985-87, 1989 -90), Pogledi (1982, 1986, 1988-90), Dometi (1983, 1986), Kumrovački zapisi (1985), Pravni vjesnik (1985), Dijalog (1986), Ekonomski glasnik (1986-87), Rad JAZU (1986), Suvremeni ekonomski problemi (1987, 1989-90), Makarski zbornik (1989) i Nastava povijesti (1989). Za znanstveni rad akademik Dragičević je dobio više nagrada i priznanja među kojima su i tri republičke nagrade za znanstvena djela izuzetne vrijednosti i ukupnu istraživačku djelatnost. Umirovljen je 1994. godine.