Adalbert Adam Barić (1776-1777)

Adalbert Adam Barić prvi je javni profesor pravnih i ekonomskih nauka u Hrvatskoj. Rođen je 1742.g. u Novom Sadu gdje je pohađao gimnaziju. Studirao je pravne i političke nauke u Beču (prema nekima u Budimu) gdje je strekao doktorat prava 1764. Karijeru započinje kao pravnik radeći u Požunskom saboru. Godine 1765. prelazi na rad u Stol sedmorice kao tajnik. Odlukom Marije Terezije 1769. postaje prvi i jedini profesor Političko-kameralnog studija u Varaždinu. Vladarica Barića postavlja zbog "čvrstoće načela koja se u tom pogledu traže, zbog pronicava suda i moralne čestitosti, a koji, osim toga, poznaje hrvatski jezik pa to lakše može svoja nastojanja i studije prilagoditi tom hrvatskom narodu". Preseljenjem Političko-kameralnog studija u Zagrebu 1772. Barić nastavlja profesorsku karijeru na tom studiju sve do njegovog ukidanja godine 1776. i osnivanja Kraljevske akademije znanosti iste godine. Tada ga Vladarica imenuje profesorom Juridičkog fakulteta mimo natječaja premda je za popunjenje katedara propisla javni natječaj. Uz Franju Milašin(čića), Vinka Kalafatića i Josipa Petrovića profesor Barić je član prve generacije profesora Juridičkog fakulteta. Prema raspoloživim podacima Barić je premješten na Pravni fakultet Akademije u Györu prije početka nastave na Juridičkom fakultetu Kraljevske akademije znanosti u Zagrebu. No ni tada njegovim premještanjima nije došao kraj. Već 1777. seli u Budim a od 1784. u Peštu. U Budimu pored profesure obnaša i dužnost dekana 1782. Godine 1786. postaje rektor Kraljevskog ugarskog sveučilišta u Pešti. Aktivan je do 1804. kada odlazi u mirovinu. Umro je u Beču 1813. Profesor Barić odigrao je istaknutu ulogu u izgradnji sustava obrazovanja i školovanju pravnih stručnjaka. Pripada mu pionirska uloga u razvoju pravnih, političkih i ekonomskih znanosti. Prijevodom Sonnenfelsovog udžbenika sa njemačkog na latinski pokušao je otkloniti jezične barijere razvoju pravnog obrazovanja. Na Političko-kameralnom studiju educirao je značajan broj pravnih stručnjaka neophodnih za provođenje modernizacije koju je osmislila Marija Terezija. Napisao je pet knjiga, jedan članak i jedan rukopis koji je preveden s latinskog i publiciran tek nedavno (Statistica Europae, 2001.) te jedan prijevod koji je izgubljen (J.Sonnenfels, Grundsätze der Polizey-Handlung- und Financwissenschaft).