Teorija prava
Studij: Pravo - 1. semestar
Šifra: 187234
ECTS: 8.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Luka Burazin
izv. prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savić
doc. dr. sc. Mario Krešić
doc. dr. sc. Barbara Preložnjak
Ispitni rokovi:
  • 09. 12. 2019.
  • 29. 01. 2020.
  • 12. 02. 2020.
  • 06. 07. 2020.
  • 31. 08. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Teorija prava Pravo - 1. semestar
8.0 187234
Nositelj Konzultacije Lokacija
izv. prof. dr. sc. Luka Burazin

Ponedjeljkom od 10:00 do 11:30. Tijekom listopada 2019. utorkom od 10:00 do 11:30.

Trg Republike Hrvatske 14, soba 47
izv. prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savić

 

utorkom u 11,00 sati

 

Gundulićeva 10, soba 18
doc. dr. sc. Mario Krešić

srijedom u 10:00 h.

Dana 13.11. konzultacije će se održati od 11:00

 

 

Trg Republike Hrvatske 3, soba 303
doc. dr. sc. Barbara Preložnjak

utorkom u 12,00 sati

Do 10. 12. 2019. konzultacije će se održavati i petkom u 12:15.

 

 

Trg Republike Hrvatske 3, soba 303
Literatura
Riccardo Guastini; Sintaksa prava; Naklada Breza (2018)
Luka Burazin, Mario Krešić, Ivana Tucak; Priručnik za teoriju prava - praktični dio; Naklada Breza (2018)
Opis predmeta
Ispitni rokovi
09. 12. 2019.
29. 01. 2020.
12. 02. 2020.
06. 07. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

Uvod: Dva pristupa filozofiji (pozitivnog) prava

  1. objasniti odnose između prava, pravne znanosti i filozofije prava;
  2. navesti i rastumačiti osnovna oruđa filozofije prava;
  3. objasniti dva shvaćanja filozofije prava;

 

Prvi dio: Jezik, norme, pravo

  1. označiti i opisati različite uporabe riječi “pravo“
  2. imenovati i definirati vrste morala;
  3. navesti i objasniti zajednička i razlikovna obilježja prava i morala;
  4. pokazati i obrazložiti moguće pojmovne i činjenične odnose prava i morala;
  5. opisati jezik prava i izdvojiti njegove osobitosti;
  6. definirati pojam pravne norme u užem smislu i objasniti njezina obilježja;
  7. objasniti i ilustrirati razliku između normi i rješidbi;
  8. imenovati, definirati i prepoznati različite vrste normi u općenitom smislu;
  9. objasniti povezanost normi u općenitom smislu i normi u užem smislu;
  10. definirati utemeljujuće norme, metanorme, primarne i sekundarne norme te formulirane i neizražene norme te za svaku vrstu dati primjer;
  11. definirati i grupirati norme o ponašanju te dati primjere za njih;
  12. imenovati deontičke načine i objasniti značenje deontičkih izraza;
  13. izdvojiti osnovne logičke odnose između deontičkih izraza;
  14. navesti i objasniti funkcije zapovjednih i dopuštajućih normi u normativnim sustavima;
  15. opisati logičke odnose između zapovjednih i sankcionirajućih normi;
  16. objasniti razliku između uporabe i navođenja deontičkih izraza;
  17. objasniti značenja deontičkih iskaza u spoznajnoj funkciji i povezati ih s teorijama pravne znanosti;
  18. definirati pojam načela te opisati i rastumačiti glavne značajke načela;
  19. navesti različite vrste načela i dati primjere za njih;
  20. imenovati, definirati i objasniti osnovne subjektivne pravne položaje i dati primjere za svaki od njih;
  21. definirati pojam pravnog odnosa i grupirati pravne odnose u osnovne tipove;
  22. označiti i identificirati različita značenja iskaza o pravima;
  23. opisati subjektivno pravo kao slobodu, otpornost, zahtjev i vlast i dati primjer za svaki od navedenih položaja;
  24. objasniti pojam subjektivnog prava kao složenog položaja i dati primjer za njega;
  25. objasniti pojmove prava “drugog stupnja“ i prava kao zaštićenog subjektivnog položaja i dati za njih primjere;
  26. razlikovati subjektivna prava prema njihovu izvoru;
  27. razlikovati temeljna prava prema njihov sadržaju i nositeljstvu;

 

Drugi dio: Pravna dinamika

  1. objasniti norme o proizvodnji prava, imenovati i definirati njihove vrste te dati za njih primjere;
  2. definirati i objasniti pojam pravnog izvora;
  3. definirati i objasniti izvorne i izvedene izvore te izvorne i izvedene norme;
  4. definirati, objasniti i razlikovati normativne akte i normativne činjenice;
  5. definirati i objasniti pojam običaja;
  6. objasniti načelo efektivnosti;
  7. objasniti shvaćanje o zakonu kao primarnom i vrhovnom izvoru prava;
  8. definirati i prepoznati zakon u formalnom i materijalnom smislu;
  9. definirati i objasniti načelo zakonitosti i njegove izraze s obzirom na različite državne vlasti;
  10. prepoznati proces smanjivanja uloge zakona kao povlaštenog izvora prava i izvijestiti o njemu;

 

Treći dio: Ustav i ustavotvorna vlast

  1. navesti i objasniti četiri osnovna značenja izraza “ustav“;
  2. opisati razlikovanje ustava u formalnom i materijalnom smislu;
  3. definirati pojmove ustavne materije i materijalno ustavnih normi;
  4. izdvojiti osnovne vrste ustavnih normi, dati za njih primjere i prepoznati ih;
  5. opisati dvije tehnike ograničavanja vlasti;
  6. opisati dva modela ustava;
  7. objasniti zašto se ustav smatra izvorom prava;
  8. definirati i razlikovati utemeljujuću i utemeljenu vlast;
  9. izraziti formalističko i supstancijalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti te objasniti njihove pretpostavke i posljedice;
  10. raspravljati o mogućnosti zakonitog mijenjanja normi o mijenjaju ustava;
  11. imenovati različite vrste ustava prema njihovu obliku, načinu donošenja, sadržaju i načinu mijenjanja;
  12. opisati vrste ustava prema načinu njihova mijenjanja i obrazložiti kvantitativni karakter krutosti ustava;
  13. rastumačiti pojam zajamčenosti ustava te opisati i razlikovati tri vrste sudskog jamstva ustava;
  14. objasniti pojam poustavljenja pravnog poretka i imenovati uvjete poustavljenja;
  15. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati pet aspekata poustavljenja pravnog poretka;

 

Četvrti dio: Arhitektura pravnog poretka

  1. objasniti pojmove pravnog poretka kao skupa normi i kao skupa institucija;
  2. objasniti teze da je pravni poredak vrijednosno suvisla i logički dosljedna cjelina te raspravljati o njima;
  3. imenovati, opisati, objasniti i identificirati različite vrste normativnih hijerarhija;
  4. objasniti odnos između različitih vrsta normativnih hijerarhija i valjanosti;
  5. objasniti zašto se ustav smatra najvišim izvorom pravnog poretka;
  6. raspravljati o mogućnosti samoobvezivanja zakonodavca;
  7. definirati i objasniti pojmove valjanosti, postojanja i sposobnosti djelovanja norme;
  8. objasniti vremensku dimenziju sposobnosti djelovanja norme;
  9. razlikovati poništenje i ukidanje norme;
  10. definirati i objasniti pojmove pogrešnosti, nevaljanosti i nepostojanja norme;
  11. objasniti i razlikovati valjanost i nevaljanost kao svojstva akata, odredbi i normi;
  12. objasniti problem “vrhovne“ norme pravnog poretka;
  13. objasniti dva shvaćanja o identitetu pravnog poretka;
  14. objasniti pojam složenosti pravnog poretka i opisati temeljne vrste pravnih poredaka s obzirom na stupanj njihove složenosti;
  15. objasniti sinkronijsku i dijakronijsku dimenziju pravnog poretka;
  16. objasniti statičku i dinamičku dimenziju pravnog poretka;
  17. definirati centraliziran i decentraliziran pravni poredak i dati primjer za svaki;
  18. opisati moguće odnose između pravnih poredaka;
  19. objasniti pojam antinomije te imenovati, definirati i prepoznati različite vrste antinomija;
  20. objasniti odnos između antinomija i tumačenja;
  21. imenovati, opisati i objasniti različite načine rješavanja antinomija te izabrati odgovarajući način u predočenom slučaju;
  22. opisati i objasniti dvije inačice kriterija specijalnosti;
  23. opisati vremenske dimenzije pripadanja, valjanosti, primjenljivosti i sposobnosti djelovanja normi;
  24. definirati unatražnodjelujuće, produljenodjelujuće i prijelazne norme;
  25. objasniti unatražno djelovanje norme i dvije vrste unatražnodjelujućih normi;
  26. opisati načelo zabrane unatražnog djelovanja
  27. opisati, objasniti i raspravljati o vremenskom slijedu kaznenopravnih normi;

 

Peti dio: Od pravnog poretka do države

  1. definirati i objasniti pojam države te izdvojiti bitna obilježja države;
  2. imenovati, opisati i razlikovati vrste država s obzirom na način proizvodnje, sadržaj i opseg njihovih pravnih poredaka
  3. definirati pojam pravne države;
  4. definirati dva značenja izraza “državna vlast“;
  5. imenovati, opisati i objasniti različite državne funkcije;
  6. opisati dvije tehnike ustrojstva vlasti, objasniti njihove implikacije, usporediti ih te ih upotrijebiti kao modele za prepoznavanje zbiljskih odnosa državnih vlasti u konkretnom pravnom poretku;
  7. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i načela zakonitosti;
  8. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i dviju tehnika ustrojstva vlasti;
  9. objasniti tezu o “antidemokratskom“ karakteru ustavnog sudovanja;
  10. opisati i razlikovati sudske i zakonodavne značajke funkcije ustavnog sudovanja;
  11. objasniti problem pojma suverenosti i rastumačiti njegovo značenje u kontekstu ustavnog i međunarodnog prava;
  12. objasniti problem pravnih ograničenja suverena;
  13. objasniti problem dualizma i monizma u općoj teoriji prava;
  14. objasniti problem monizma i dualizma u ustavnom pravu, imenovati i definirati različite vrste ustava s obzirom na primjenljivost međunarodnog prava u unutranjem poretku i objasniti moguće odnose materijalne hijerarhije između međunarodnog i unutarnjeg prava;
  15. objasniti problem dualizma i monizma u međunarodnom pravu;

 

Šesti dio: Tumačenje (i šire)

  1. definirati različita značenja izraza “tumačenje“;
  2. opisati, objasniti i prepoznati tumačenja “in abstracto“ i “in concreto“;
  3. opisati, objasniti i prepoznati spoznajno, odlučujuće i stvaralačko tumačenje;
  4. objasniti pojam neodređenosti prava;
  5. objasniti pojam višeznačnosti normativnih tekstova;
  6. objasniti razlikovanje normi i odredbi;
  7. imenovati i objasniti izvore višeznačnosti normativnih tekstova;
  8. objasniti pojam nejasnosti normi;
  9. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati različite vrste pravnih praznina;
  10. objasniti odnos normativnih praznina i tumačenja;
  11. objasniti tezu da je pravo konačan skup normi i raspravljati o njoj;
  12. objasniti dogmu o potpunosti i njezinu vezu s doktrinom pravne države;
  13. objasniti pojam opće isključujuće norme;
  14. imenovati različite radnje pravnog konstruiranja;
  15. objasniti pojam neizražene norme i opisati načine izvođenja neizraženih normi;
  16. definirati, opisati i objasniti pojam konkretiziranja načela;
  17. opisati i objasniti pojam pravne znanosti u užem smislu riječi;
  18. opisati, objasniti i razlikovati normativističko i realističko shvaćanje pravne znanosti te prepoznati iskaze normativističke i realističke pravne znanosti;
  19. opisati i objasniti pojam doktrine i odnos doktrine i pozitivnog prava;
  20. definirati i objasniti pojam primjene prava;
  21. objasniti odnos pravosuđenja, načela zakonitosti i obrazloženosti sudskih odluka;
  22. opisati i objasniti dvije razine sudačkog rasuđivanja;
  23. opisati i objasniti materijalno i formalno razlikovanje zakonodavstva i pravosuđenja i o njemu raspravljati;
  24. opisati i objasniti pojmove zakonodavnog i pravosudnog rezervata i o njima raspravljati;
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će steći:

  1. sposobnost identificiranja i sažimanja ključnih činjenica i elemenata;
  2. sposobnost apstraktnog mišljenja;
  3. sposobnost sustavnog i smislenog argumentiranja stajališta;
  4. sposobnost pravnog rasuđivanja;
  5. sposobnost prepoznavanja problema;
  6. sposobnost primjene znanja u praktičnim situacijama.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Ishodi učenja provjeravaju se pismenim i usmenim ispitom.

Obavijesti