Studij:	Pravo - 4. semestar
Šifra:	31825
ECTS:	4.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Dubravka Hrabar prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac prof. dr. sc. Irena Majstorović izv. prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić izv. prof. dr. sc. Barbara Preložnjak izv. prof. dr. sc. Ivan Šimović
Ispitni rokovi:	26. 06. 2023. 10. 07. 2023. 11. 09. 2023. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

DO 1.11.2015.: Obiteljski zakon; Narodne novine br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13., 5/15., str OD 1.11.2015.: Obiteljski zakon; Narodne novine br. 103/15, 98/19., str Zakon o privremenom uzdržavanju; Narodne novine, br. 92/2014., str Zakon o pravobranitelju za djecu; Narodne novine br. 96/2003., str Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji; Narodne novine br. 70/2017, 126/2019, 84/2021, str Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola; Narodne novine br. 92/2014., str Zakon o suzbijanju diskriminacije; Narodne novine, br. 85/2008, 112/2012., str Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji; Narodne novine br. 86/2012., str Hrabar, Dubravka; Hlača, Nenad; Jakovac-Lozić, Dijana; Korać Graovac, Aleksandra; Majstorović, Irena; Čulo Margaletić, Anica; Šimović, Ivan; Obiteljsko pravo; Narodne novine (2021), str. 543 Hrabar, Dubravka; Korać Graovac, Aleksandra; Majstorović, Irena; Čulo Margaletić, Anica; Šimović, Ivan; Presude o skrbništvu i lišenju poslovne sposobnosti Europskoga suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2021), str. 193 Hrabar, Dubravka; Korać Graovac, Aleksandra; Omejec, JasnaMajstorović, Irena; Čulo Margaletić, Anica; Šimović, Ivan; Presude o roditeljskoj skrbi Europskoga suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske; Pravni fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2021), str. 217

Preporučena literatura:

Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.; Obiteljsko pravo; Narodne novine (2007), str. 1-544 Alinčić, M.; Bakarić Abramović, A.; Belajec, V.; Dika, M.; Hrabar, D.; Hrvatin, B.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.; Obiteljski zakon - tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom; Narodne novine (2013), str

Opis predmeta:

Pojam i obilježja obiteljskog prava. Obiteljskopravni odnosi. Bračno pravo. Pravno uređenje izvanbračne zajednice i zajednice osoba istog spola. Odnosi roditelja i djece. Utvrđivanje i osporavanje podrijetla djeteta. Pravno uređenje oplodnje uz medicinsku pomoć. Prava djece. Roditeljska skrb. Posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje. Imovinski odnosi članova obitelji. Oobiteljskopravno uređenje zaštite od nasilja u obitelji.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći:

 

Znanje

- prepoznati značenje najvažnijih instituta obiteljskog prava u pravnom sustavu

- označiti prijeporna pitanja

- definirati najvažnije institute obiteljskog prava

- izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava

 

Razumijevanje

- diskutirati o važnim društvenim i pravnim temama, na temelju valjanih pravnih argumenata

- opisati smisao i doseg pojedinih obiteljskopravnih instituta

- grupirati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz pojedine institute

　

- objasniti ratio donošenja obiteljskopravnih propisa kao načina uređenja odnosa među članovima obitelji

- izraziti svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, na temelju provedene pravne analize

- identificirati trendove razvoja obiteljskog prava

- sažeti osnovne karakteristike najvažnijih instituta obiteljskog prava

 

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme te ih u praksi pravilno i pravodobno primijeniti

- koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu literaturu

- demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi

- sprovesti intenciju zakonodavca u praksi

- izabrati odgovarajuće zakonsko rješenje te ga pravilno primijeniti prilikom rješavanja konkretnog pravnog problema

 

Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta koje su trajne od promjenjivih obilježja

- analizirati smisao pojedine pravne norme i njezin doseg

- izračunati financijske implikacije određenih instituta te trošak koji činjenje/nečinjenje državnih tijela uzrokuje za državu

- usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja tijekom povijesti sa sadašnjim stanjem

- usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak obiteljskog prava

- povezati naučene elemente u holističku cjelinu

- ispitati opravdanost postojećeg uređenja pojedinog instituta te provjeriti mogućnost i naĉine njegova unapređenja

 

Sinteza

- sastaviti odgovarajuće podneske i odluke, kao model rada u praksi

- planirati postupanje u praksi, s ciljem ostvarenja što više razine učinkovitosti, imajući na umu hitnost postupanja kao postulat rješavanja statusnih stvari

- predložiti promjene obiteljskog prava de lege ferenda te pripremiti argumente kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja

- formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred obiteljsko pravo

- osmisliti nove modele funkcioniranja državnih tijela u obiteljskopravnim predmetima

- sastaviti pregled relevantne sudske prakse vezane uz obiteljskopravni institut koji je predmet interesa

 

Vrednovanje

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi

- procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg obiteljskopravnog uređenja

- preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti

- vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje rješenje u konkretnom pravnom predmetu koji se pojavi u praksi

- zaključiti kako popuniti eventualne pravne praznine, imajući uporište u zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj)

- ocijeniti kvalitetu primjene postojećih zakonskih rješenja u sudskoj praksi i svakodnevnom životu

　

- usporediti sličnosti i razlike pojedinih instituta obiteljskog prava te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno svladanog predmeta, student će steći:

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada

- sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim obiteljskopravnim pitanjima

- sposobnost prilagodbe novioj situaciji te promjenama zakonodavstva

- sposobnost donošenja argumentiranih odluka te pravilnog i pravodobnog postupanja u praksi

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

 

Oblici provjere znanja

1.Kolokvij

U okviru seminara, održavaju se redoviti kolokviji – tri kolokvija u semestru. Kolokvij je test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa, kojim se procjenjuje razumijevanje i povezivanje činjenica naučenih tijekom predavanja i seminara.

2. Seminarski rad

Seminarski rad preporučenog opsega oko 15 autorskih kartica u pisanom obliku rezultat je reprodukcije i organizacije činjenica iz domaće i inozemne literature. Od studenta se očekuje razumijevanje i povezivanje činjenica, te iznošenje vlastitih kritičkih osvrta na odabranu temu.

 

Kriterij ocjenjivanja

1. Ocjena kolokvija

Kolokviji se održavaju tri puta u semestru, u pravilu po završetku analize određenog dijela materije. Kolokviji su pisani te se sastoje od dva pitanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Na svakom je pitanju moguće ostvariti 5 bodova, a prolazna se ocjena ostvaruje s 50 % točnosti odgovora. Kolokviji se ocjenuju sukladno sljedećem rasponu bodova:

0-4 bodova / nedovoljan (1)

5 bodova / dovoljan (2)

6-7 bodova / dobar (3)

8-9 bodova / vrlo dobar (4)

10 bodova / izvrstan (5)

 

2.Ocjena seminarskog rada

Seminarski rad ocjenjuje se prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje odgovarajuće literature, odgovarajuće strukturiranje rada, iznošenje vlastitih razmišljanja i zaključaka, uz primjereno navođenje izvora u bilješkama i popisu literature. Seminarski radovi ocjenjuju se ocjenama od nedovoljan do izvrstan.

 

3. Završna ocjena seminara

Završnu ocjenu seminara moguće je odrediti na tri naĉina. Prvo, ako je seminarist samo uspješno položio kolokvije, a nije pisao seminarski rad, završna ocjena seminara je aritmetička sredina ocjena ostvarenih na kolokvijima. Drugo, ako je seminarist samo pisao seminarski rad, a nije položio kolokvije, završna ocjena seminara je ocjena koju je student ostvario iz napisanog seminarskog rada. Treće, ako je student uspješno položio kolokvije te napisao seminarski rad, završna ocjena seminara je aritmetička sredina tih dvaju ocjena. U slučajevima iznimnog angažmana studenta na seminaru (aktivnost, prezentacije i slično), moguće je ostvarenje više završne ocjene nego što bi proizlazilo iz matematičkog izračuna.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Dubravka Hrabar:

  Utorkom 10,00-11,30 uz prethodnu najavu putem e-maila

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 27/II
• prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac:

  Utorkom 10.30-12 sati

  (uz prethodnu najavu putem e-maila)

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 29/II
• prof. dr. sc. Irena Majstorović:

  Srijedom 9-10,30 sati

   

   

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 28/II
• izv. prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić:

  uz prethodnu najavu putem e-maila

   

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 38
• izv. prof. dr. sc. Barbara Preložnjak:

  utorkom u 12,00 sati

  uz prethodnu najavu putem e-maila

   

   

   

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 27/II
• izv. prof. dr. sc. Ivan Šimović:

  Četvrtkom od 16.00 sati

  uz prethodnu najavu putem e-maila 

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 301/III