OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Europsko obiteljsko pravo
Europsko obiteljsko pravo
Studij: Građanskopravni - 9. semestar
Kaznenopravni - 9. semestar
Međunarodnopravni - 9. semestar
Pravo Europske unije - 9. semestar
Trgovačkopravni - 9. semestar
Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra: 111846
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Irena Majstorović
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić - Predavanja
prof. dr. sc. Dubravka Hrabar - Predavanja
prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac - Predavanja
doc. dr. sc. Ivan Šimović - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 27. 01. 2020.
  • 10. 02. 2020.
  • 20. 04. 2020.
  • 01. 06. 2020.
  • 15. 06. 2020.
  • 29. 06. 2020.
  • 31. 08. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Europsko obiteljsko pravo Građanskopravni - 9. semestar
Kaznenopravni - 9. semestar
Međunarodnopravni - 9. semestar
Pravo Europske unije - 9. semestar
Trgovačkopravni - 9. semestar
Ustavno-upravni - 9. semestar
4.0 111846
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Irena Majstorović

četvrtkom 10-11,30 sati

 

Trg Republike Hrvatske 3, soba 28/II
Izvođač Konzultacije Lokacija
izv. prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić (Predavanja)

Četvrtkom, 10-11.30 sati

Poštovane kolegice i kolege,

tijekom prosinca 2019. i siječnja 2020. konzultacije ću održavati petkom od 10 do 11.30h

 

Trg Republike Hrvatske 3, soba 38
prof. dr. sc. Dubravka Hrabar (Predavanja)

Utorkom 10,00-11,30

Trg Republike Hrvatske 3, soba 27/II
prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac (Predavanja)

Utorkom 10.30-12 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 29/II
doc. dr. sc. Ivan Šimović (Predavanja)

Četvrtkom, 14.30 -16.00 sati

Trg Republike Hrvatske 3, soba 301/III
Literatura
Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.); Europsko obiteljsko pravo; Narodne novine (2013), str. (object Object)
Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac-Lozić, D., Korać Graovac, A.; Obiteljsko pravo; Narodne novine (2007)
Majstorović, I.; Harmonizacija i unifikacija europskoga obiteljskog prava; Pravni fakultet u Zagrebu (2009), str. (object Object)
Alinčić, M.; Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013), str. 25-37
Hrabar, D.; Nova procesna prava djeteta - europski pogled; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013), str. 65-76
Korać Graovac, A.; Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013), str. 39-51
Majstorović, I.; Europski pravni kontekst i značenje za hrvatsko materijalno obiteljsko pravo; Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013 (2013), str. 77-91
Hrabar, D. (ur.); Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava; Pravni fakultet u Zagrebu (2010), str. (object Object)
Opis predmeta
Europsko obiteljsko pravo dio je pravnoga sustava koji se u posljednjem desetljeću sve intenzivnije razvija. Do nedavno se obiteljsko pravo smatralo područjem koje je toliko obilježeno tradicijom, kulturom, običajima i religijskim utjecajima, da nastojanja za međusobnim približavanjem obiteljskopravnih sustava nisu smislena, ili da su čak nemoguća. Međutim, danas postoji gotovo opća suglasnost pravne znanosti da je europeizacija obiteljskog prava, kao sustava koji je tome najdulje odolijevao, nepovratan proces.
Cilj je kolegija proučavanje kako europskoga obiteljskog prava u užem smislu, kao novoga regulativnog područja Europske unije, tako i u širem smislu, pri čemu podrazumijevamo novi korpus prava koji se stvara osobito unutar Vijeća Europe i Europske unije, a pritom će posebna pozornost biti posvećena materijalnopravnim pitanjima.
Europsko obiteljsko pravo ne predstavlja koherentan i cjelovit sustav, stoga će zadaća nacionalnih tijela da ga pravilno tumače i primjenjuju biti još teža, a brojne je promjene donijelo i pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, uvjetujući otklon od nekih koncepata nacionalnih pravnih sustava. Nužno je stoga osposobiti studente u razumijevanju i kasnijoj praktičnoj primjeni europskog obiteljskog prava, budući da produbljivanje znanja o europskim standardima, te praksi Europskog suda za ljudska prava te uskoro vjerojatno i Europskoga suda i u području obiteljskoga prava predstavlja condicio sine qua non kvalitetnog obrazovanja pravnika.
Ispitni rokovi
27. 01. 2020.
10. 02. 2020.
20. 04. 2020.
01. 06. 2020.
15. 06. 2020.
29. 06. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

 

Znanje

- prepoznati faze razvoja europskog obiteljskog prava

- prepoznati značenje najvažnijih instituta obiteljskog prava

- definirati najvažnije institute obiteljskog prava na nacionalnoj razini i europskoj razini

- izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava

 

Razumijevanje

- razumjeti međuodnose organizacija unutar kojih se europsko obiteljsko pravo razvija

- diskutirati o važnim društvenim i pravnim temama, na temelju valjanih pravnih argumenata

- opisati smisao i doseg pojedinih obiteljskopravnih instituta

- grupirati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz pojedine institute

- izraziti svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, na temelju provedene pravne analize

- identificirati trendove razvoja europskog obiteljskog prava

- razumjeti pravnu stečevinu Europske unije u području obiteljskog prava i povezanost acquis-a s nacionalnim obiteljskim pravom

- razumjeti značenje prakse Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda za razvoj obiteljskog prava

 

Primjena

- primijeniti stečena znanja u procjeni sudske prakse europskih sudova

- koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu literaturu

- koristiti pretraživače baza europske sudske prakse

- demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi

 

Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta koje su trajne od promjenjivih obilježja

- izračunati financijske implikacije određenih instituta te trošak koji činjenje/nečinjenje državnih tijela uzrokuje za državu

- usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja tijekom povijesti sa sadašnjim stanjem

- usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak obiteljskog prava

 

Sinteza

- predložiti argumentirane promjene europskog obiteljskog prava de lege ferenda

- formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred obiteljsko pravo

- formulirati nacionalne značajke koje je vrijedno zadržati u procesima harmonizacije i unifikacije

- formulirati osnovne opasnosti koje se postavljaju pred nacionalne obiteljskopravne sustave

 

Evaluacija

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi

- procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg obiteljskopravnog uređenja

- preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti

- zaključiti o provedivosti i smislenosti europskih integracijskih procesa

Praktične i generičke vještine:

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada

- sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim obiteljskopravnim pitanjima

- sposobnost pravilne primjene odredaba europskog obiteljskog prava u praksi

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Završna ocjena ispita prosjek je ocjene postignute iz eseja kao i usmenog ispita. Samostalno izrađeni esej smatra se potvrdom da je student dobro svladao temelje europskog obiteljskog prava. Na temelju proučene relevantne literature, u eseju se analiziraju relevantne činjenice te donose vlastiti zaključci. Od studenta se očekuje dobro razumijevanje materije, kao i iznošenje pravno argumentiranih zaključaka. Esej se ocjenjuje prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje odgovarajuće literature, odgovarajuće strukturiranje rada, iznošenje vlastitih razmišljanja i zaključaka, uz primjereno navođenje izvora u bilješkama i popisu literature. Eseji se ocjenjuju ocjenama od nedovoljan do izvrstan. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Usmeni ispit koji u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. U pravilu je završna ocjena prosječna ocjena ostvarena iz eseja te usmenog ispita. No, u slučajevima kad je jedan segment bitno uspješniji od drugog, u pravilu su to usmeni dijelovi ispita, moguće je postići i ocjenu višu od one koja se ostvari matematičkim izračunom.