|
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Repozitorij
|
|
 |
Kriminalistika
|
Studij:
|
Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
|
|
Šifra:
|
166805
|
|
ECTS:
|
6.0
|
|
Nositelji:
|
doc. dr. sc.
Željko Karas
doc. dr. sc.
Josip Pavliček
|
|
Literatura:
|
- Pavišić, B., Modly, D., Veić, P.; Kriminalistika, knjiga l.; Golden marketing - Tehnička knjiga (2006)
- Modly, D.; Očevid; MUP (2010)
- Pavliček, J.; Kriminalistički intervju; Međunarodno kriminalističko udruženje (2013)
- Pavliček, J.; Krvni delikti; Međunarodno kriminalističko udruženje (2015)
- Karas, Ž.; Kriminalistički značaj pribavljanja osumnjičenikovog iskaza prije početka kaznenog postupka; Policija i sigurnost (2015)
- Karas, Ž.; Povijesni razvoj redarstvenih vlasti; HLJKPP (2016), str. 153-186
- Karas, Ž.; Uvod u kriminalistiku; MUP (2012)
|
|
Preporučena literatura:
|
- Mršić, G., Modly. D., Popović, M.; Forenzika: Istraživanje mjesta događaja; Hrvatska sveučilišna naknada (2015)
- Mršić, G., Modly, D.; Forenzika: Operativni podsjetnik za kriminaliste; Hrvatska sveučilišna naknada (2016)
- Pavliček, J.; Uporaba trodimenzionalnog laserskog skenera u kriminalističkom istraživanju i kaznenom postupku; Policija i sigurnost (2011), str. 1, 93-102
- Pavliček, J., Pemper, M.; Položaj kriminalistike u prevenciji i suzbijanju terorizma, Zbornik radova s međunarodne konferencije "Rat protiv terorizma nakon 10 godina"; MUP (2012), str. 211-226
- Pavliček, J., Ljubin Golub, T.; Gender Differences in Interview Tactics with Suspect. Journal of Criminal Investigation and Criminology; (2013), str. 64(3), 267-274
- Karas, Ž.; eke poteškoće u provedbi radnje prikrivenog istražitelja; Policija i sigurnost (2012), str. 21(3), 574-593
- Karas, Ž.; Udio postupanja redarstvenih vlasti u provedbi istražne radnje očevida; HLJKPP (2011), str. 18(1), 31-47
- Karas, Ž.; Neke kriminalističke značajke hvatanja na počinjenju kaznenog djela; Zbornik prispevkov Peti slovenski dnevi varstvoslovja, Ljubljana, Fakulteta za policijsko-varnostne vede (2004), str. 535-544
- Karas, Ž.; Role of Forensic Evidence Collected on a Crime Scene; The Tenth Biennial International Conference Criminal Justice and Security in Central and Eastern Europe (2014)
- Karas, Ž.; Mistaken Eyewitness Identification in Lineup. Criminalistics/Criminal investigation in Europe - State of the Art and Challenges for the Future; Ljubljana, Faculty of Criminal Justice and Security (2011)
|
|
Opis predmeta:
|
Tijekom nastave će biti obuhvaćeni sadržaji u odnosi na pojam, predmet i zadatke kriminalistike, sustav kriminalistike, razvoj kriminalistike, odnos prema spoznaji i dokazivanju u kaznenom postupku (činjenice, dokazi, sumnja, verzije).
Sadržaji kriminalističke taktike se odnose na praksu otkrivanja, istraživanja i sprečavanja kriminaliteta kako bi se usavršili postojeće načine radi otkrivanja, razjašnjavanja i sprečavanja kaznenih djela. U taktici će biti posebno tretirane izvidne radnje, posebne dokazne radnje te hitne dokazne radnje.
Iz područja kriminalističke tehnike (istražne i laboratorijske meode) proučavanjem, prilagođavanjem i usavršavanjem znanstveno-tehničkih metoda i sredstava za suzbijanje kriminaliteta s ciljem otkrivanja i tumačenja tragova u otkrivačko-dokazne svrhe.
Iz područja kriminalističke metodike se proučavaju posebnosti otkrivanja, istraživanja i dokazivanja pojedinih vrste kaznenih djela.
Ciljevi kolegija:
1. Steći znanja iz kriminalistike kao znanosti i kriminalističkog istraživanja kao praktične primjene,
2. Upoznati polaznike studija sa sadržajima kriminalističke znanosti koji su involvirani u norme ZKP-a i drugih kaznenopravnih propisa,
3. Proširiti znanja polaznika u području udjela pojedinih vrsta dokaza u otkrivanju i istraživanju kaznenih djela, te značaja pojedinih radnji u odnosu na vrste kaznenih djela,
4. Proširiti znanja polaznika u području taktike pojedinih radnji,
5. Raščlaniti odabrane kriminalističke slučajeve radi stjecanja uvida u okolnosti koje doprinose istraživanju i pravilnom utvrđivanju činjeničnog stanja, i
6. Potaknuti kod postdiplomanta razvoj sposobnosti raščlambe i kritičkog razmišljanja o postupanju i dokazima.
|
Intelektualne (kognitivne) vještine:
Znanje i razumijevanje
- definirati složenije pojmove i pojave iz područja kriminalističkog istraživanja;
- usporediti ulogu pojedinih dokaza u fazi otkrivanja i dokazivanja;
- objasniti faktore koji utječu na riješenost kaznenih djela.
Primjena
- kategorizirati pojedine vrste prikupljenih informacija i kriminalističke radnje prema značaju za dokazivanje pojedine vrste kaznenog djela;
- kritički prosuđivati dosege postojećih kriminalističkih i kriminalističko-tehničkih metoda;
Analiza i sinteza
- upravljati provođenjem radnji kroz suradnju državnog odvjetnika i istražitelja;
- kategorizirati poteškoće koje dovode do odbacivanja prijave ili odbijanja optužnice;
- integrirati prikupljene činjenice radi donošenja odgovarajućeg zaključka.
Vrednovanje
- procijeniti vjerodostojnost činjenica u pojedinim fazama istraživanja;
- zaključiti o važnosti personalnih i materijalnih izvora u presudi;
- postaviti prioritete u kriminalističkom istraživanju;
- usporediti poteškoće u istraživanju različitih skupina kaznenih djela;
- obrazložiti utjecaj kriminalistike na ishod kaznenog postupka.
Praktične i generičke vještine:
Vezane su uz kriminalistički inženjering u smislu da tijela represije poduzimaju određene mjere i radnje pravodobno, na odgovarajući način sukladno pravilima kriminalistike. Riječ je o kriminalističkom istraživačkom radu (sui generis) koji je znanstveno utemeljen i orijentiran na praksu.
Nakon uspješno savladanog predmeta polaznik postdiplomant će moći:
- predstavljati stečena znanja te predstaviti ishode učenja,
- sastavljati odgovarajuće akte iz područja kriminalističkog istraživanja,
- doprinositi timskom radu i praksi.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
Nastava
Predavanja bi trebala biti usmjerena na poticanje kritičkog razmišljanja i međusobnu komunikaciju predstavljanjem mišljenja te vrednovanjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema, cilj je doprinositi razumijevanju uloge kriminalistike u sustavu kaznenog prava.
Usmeni ispit
Na pisanom i usmenom ispitu provjerava se sposobnost studenta u primjeni znanja na nove okolnosti, mogućnost odabira ispravnih rješenja i procjene opasnosti koje bi mogle ugrožavati ciljeve istraživanja. Bitno je zaključivanje uz prikladno obrazlaganje odgovara.
Kriteriji
Ocjenjivanje se provodi u odnosu na ishode učenja, uvažavanjem načina sudjelovanja tijekom nastave te rezultatima na pisanom i usmenom ispitu. Usmeni ispit je razgovor sa studentom, u kojem se pokazuje razumijevanje i zaključivanje te primjena znanosti u praksi.
Završna ocjena ispita je utemeljena na pokazanim znanjima. Aktivnost tijekom nastave će se uzeti u obzir pri određivanju ocjene. Kriteriji se promatraju u odnosu na ishode učenja i sposobnost primjene na slučajeve iz kriminalističke prakse. Ocjene se prilagođavaju temeljem prikazanih vrijednosti kroz uobičajenu ljestvicu ocjena.
Obveze studenata
Nazočnost nastavi, priprema i sudjelovanje u raspravama o pojedinim kriminalističkim slučajevima, doprinos vlastitim iskustvima i slučajevima, polaganje ispita po završetku nastave.
|
|
Ovo web sjedište koristi tehnologiju "kolačića" (eng. cookie) da bi se korisnicima prikazao dinamičan i personaliziran sadržaj, te su oni nužni za ispravan rad. Ako nastavite pregledavati ove stranice, kolačići će biti korišteni u suradnji s vašim preglednikom Weba. Više informacija možete saznati ovdje.
