Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:
Znanje i razumijevanje
- definirati središnje pojmove kaznenog procesnog prava i objasniti važnost poštivanja temeljnih načela kaznenog procesnog prava;
- izdvojiti glavne povijesne pravne izvore koji su determinirali razvoj kaznenog procesnog prava;
- razumjeti i objasniti kakav je utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava na legislativnu i sudsku praksu u području kaznenog procesnog prava u Republici Hrvatskoj;
- razumjeti i objasniti kako sekundarni izvori prava Europske unije utječu na razvoj i harmonizaciju kaznenog procesnog prava država članica;
- izdvojiti glavne suprotstavljene tendencije u kaznenom procesnom pravu – tendenciju osiguranja učinkovitog kaznenog progona i tendenciju zaštite prava i sloboda pojedinca u kaznenom postupku i prepoznati njihove implikacije u konkretnim zakonodavnim rješenjima;
- diskutirati o dvojbenim zakonodavnim rješenjima u području kaznenog procesnog prava, gledano iz perspektive ustavnih, europskih i međunarodnih pravnih standarda, i predložiti moguća alternativna rješenja.
Primjena
- koristiti i na ispravan način interpretirati glavne i sporedne izvore kaznenog procesnog prava;
- ilustrirati način na koji povijesni, poredbeni, europski i međunarodnopravni propisi iz područja kaznenog procesnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima utječu na formiranje zakonodavnih rješenja i sudske prakse;
- demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost judikature Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava s jedne strane i zakonodavnih reformi na području kaznenog procesnog prava s druge strane;
- ilustrirati proces konstitucionalizacije kaznenog procesnog prava.
Analiza
- usporediti modele kaznenog postupka s obzirom na njihove temeljne odrednice;
- analizirati odredbe glavnih i sporednih izvora kaznenog procesnog prava s obzirom na njihovu (ne)usklađenost sa ustavnim i europskim jamstvima zaštite temeljnih ljudskih prava;
- analizirati i kritički vrednovati implementaciju direktiva u hrvatsko kazneno procesno pravo;
- analizirati odluke domaćih sudova s obzirom na primjenu ustavnih i europskih pravnih standarda;
- ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske na reformu domaćeg sustava kaznenog pravosuđa;
- provjeriti poštuju li, i u kojoj mjeri, pojedina zakonodavna rješenja usvojena u okviru domaćeg sustava kaznenog pravosuđa relevantnu judikaturu Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Sinteza
- formulirati zaključke o značaju presuda Europskog suda za ljudska prava u kaznenim predmetima protiv Republike Hrvatske i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske za razvoj nacionalnog kaznenog procesnog prava;
- voditi raspravu o načinu primjene pojedinih zakonodavnih rješenja u praksi nacionalnih sudova;
- pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta kaznenog procesnog prava;
- prosuditi uspješnost reforme hrvatskog kaznenog pravosuđa u kontekstu nastojanja da se ostvari konstitucionalizacija temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Vrednovanje
- preporučiti izmjenu pojedinih kaznenoprocesnih odredbi radi usklađivanja s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda;
- procijeniti da li i u kojoj mjeri primjena postojećih zakonodavnih rješenja u praksi udovoljavaju zahtjevima pravnih standarda ustanovljenih Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda;
- valorizirati kvalitetu i održivost normativnog okvira koji uređuje postupanje subjekata i sudionika u kaznenom postupku s aspekta potrebe uravnoteženja suprotstavljenih tendencija u kaznenom procesnom pravu;
- zaključiti o glavnim trendovima i perspektivama razvoja u kaznenom procesnom pravu.
Oblici provjere znanja
Oblici provjere znanja
Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
1.1.
Sudjelovanje u grupnoj raspravi
Razina znanja 4
1.2.
Pisani ispit
Razina znanja 4
1.3.
Usmeni ispit
Razina znanja 3
Sudjelovanje na nastavi
Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira.
Pisani ispit
Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica.
Usmeni ispit
Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.
Kriterij ocjenjivanja
Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja te na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija.
Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).
Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja, da budu pripremljeni za teme predavanja, a aktivno sudjeluju u nastavi postavljanjem pitanja i davanjem komentara, te da pristupe polaganju ispita.