Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:
Znanje i razumijevanje
- definirati središnje pojmove kaznenog procesnog prava i objasniti važnost poštivanja temeljnih načela kaznenog procesnog prava;
- izdvojiti glavne povijesne pravne izvore koji su determinirali razvoj kaznenog procesnog prava;
- razumjeti i objasniti kakav je utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava na legislativnu i sudsku praksu u području kaznenog procesnog prava u Republici Hrvatskoj;
- razumjeti i objasniti kako sekundarni izvori prava Europske unije utječu na razvoj i harmonizaciju kaznenog procesnog prava država članica;
- izdvojiti glavne suprotstavljene tendencije u kaznenom procesnom pravu – tendenciju osiguranja učinkovitog kaznenog progona i tendenciju zaštite prava i sloboda pojedinca u kaznenom postupku i prepoznati njihove implikacije u konkretnim zakonodavnim rješenjima;
- diskutirati o dvojbenim zakonodavnim rješenjima u području kaznenog procesnog prava, gledano iz perspektive ustavnih, europskih i međunarodnih pravnih standarda, i predložiti moguća alternativna rješenja.
Primjena
- koristiti i na ispravan način interpretirati glavne i sporedne izvore kaznenog procesnog prava;
- ilustrirati način na koji povijesni, poredbeni, europski i međunarodnopravni propisi iz područja kaznenog procesnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima utječu na formiranje zakonodavnih rješenja i sudske prakse;
- demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost judikature Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava s jedne strane i zakonodavnih reformi na području kaznenog procesnog prava s druge strane;
- ilustrirati proces konstitucionalizacije kaznenog procesnog prava.
Analiza
- usporediti modele kaznenog postupka s obzirom na njihove temeljne odrednice;
- analizirati odredbe glavnih i sporednih izvora kaznenog procesnog prava s obzirom na njihovu (ne)usklađenost sa ustavnim i europskim jamstvima zaštite temeljnih ljudskih prava;
- analizirati i kritički vrednovati implementaciju direktiva u hrvatsko kazneno procesno pravo;
- analizirati odluke domaćih sudova s obzirom na primjenu ustavnih i europskih pravnih standarda;
- ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske na reformu domaćeg sustava kaznenog pravosuđa;
- provjeriti poštuju li, i u kojoj mjeri, pojedina zakonodavna rješenja usvojena u okviru domaćeg sustava kaznenog pravosuđa relevantnu judikaturu Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Sinteza
- formulirati zaključke o značaju presuda Europskog suda za ljudska prava u kaznenim predmetima protiv Republike Hrvatske i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske za razvoj nacionalnog kaznenog procesnog prava;
- voditi raspravu o načinu primjene pojedinih zakonodavnih rješenja u praksi nacionalnih sudova;
- pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta kaznenog procesnog prava;
- prosuditi uspješnost reforme hrvatskog kaznenog pravosuđa u kontekstu nastojanja da se ostvari konstitucionalizacija temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Vrednovanje
- preporučiti izmjenu pojedinih kaznenoprocesnih odredbi radi usklađivanja s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda;
- procijeniti da li i u kojoj mjeri primjena postojećih zakonodavnih rješenja u praksi udovoljavaju zahtjevima pravnih standarda ustanovljenih Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda;
- valorizirati kvalitetu i održivost normativnog okvira koji uređuje postupanje subjekata i sudionika u kaznenom postupku s aspekta potrebe uravnoteženja suprotstavljenih tendencija u kaznenom procesnom pravu;
- zaključiti o glavnim trendovima i perspektivama razvoja u kaznenom procesnom pravu.
Sudjelovanje na nastavi
Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira.
Pisani ispit
Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica.
Usmeni ispit
Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.
Kriterij ocjenjivanja
Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja te na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija.
Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno