ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- definirati strukturalna, institucionalna i pravna obilježja pravnog sustava EU koja uvjetuju poseban položaj kaznenog prava;
- opisati razvoj mehanizma utjecaja prava EZ/EU na nacionalne kaznenopravne sustave;
- identificirati prijelomne točke i prekretnice u povijesnom razvoju kaznenog prava EU;
- objasniti značaj načela uzajamnog priznanja sudskih odluka u kaznenopravnom sustavu iz europskog i nacionalnog aspekta;
PRIMJENA
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- interpretirati hrvatsko pravo o kaznenopravnoj suradnji s državama članicama EU sukladno temeljnim načelima prava EU;
- primijeniti znanje o načelima kaznenopravne suradnje EU na odluke domaćih sudova o europskom uhidbenom nalogu;
- ilustrirati proces harmonizacije prava okrivljenika i žrtava kroz odredbe Zakona o kaznenom postupku i Zakona o kaznenopravnoj suradnji s državama članicama EU;
- koristiti mehanizme pravosudne suradnje u kaznenim stvarima
ANALIZA
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- povezati judikaturu Europskog suda za ljudska prava s judikaturom Suda Europske unije u kaznenopravnim predmetima
- usporediti značaj načela neposrednog učinka i načela prednosti primjene prava EU za ispravnu primjenu prava EU u domaćem kaznenopravnom sustavu
- provjeriti ispravnost primjene eurokonformnog tumačenja nacionalnog kaznenog prava od strane hrvatskih kaznenih sudova
- usporediti mehanizme utjecaja prava EU prije i poslije Lisabonskog ugovora;
- analizirati odredbe Zakona o kaznenopravnoj suradnji s državama članicama EU prije i poslije izmjena iz 2013. godine;
SINTEZA
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- pripremiti analitičko izlaganje o pojedinoj presudi Suda Europske unije iz aspekta prava EU i njezinog učinka na domaće pravo;
- voditi raspravu o presudi Suda Europske unije, odluci županijskog suda ili Vrhovnog suda RH o pitanjima kaznenopravne suradnje u okviru EU;
- sastaviti činjenični primjer i odgovarajući zahtjev za kaznenopravnu suradnju s državom članicom EU;
- formulirati sve elemente načela ne bis in idem koje je razvio Sud Europske unije kroz svoju praksu
- osmisliti potencijalne putove razvoja kaznenog prava Europske unije u budućnosti
VREDNOVANJE
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- preispitati opravdanost teze o supranacionalnoj nadležnosti EU u kaznenopravnoj suradnji nakon Lisabonskog ugovora
- prosuditi uspješnost reforme hrvatskog kaznenog pravosuđa u postupku prilagodbe pravnom poretku Europske unije;
- preporučiti izmjenu sudske prakse i zakonskih odredbi u kaznenopravnom području radi usklađivanja s pravom EU;
- preispitati opravdanost temeljenja pravosudne suradnje u Europskoj uniji na načelu uzajamnog priznanja pravosudnih odluka
- ocijeniti razinu stupnja zaštite temeljnih pravo okrivljenika i žrtava u pravnom poretku EU
- vrednovati postojeće prijedloge i perspektive razvoja Ureda Europskog javnog tužitelja
Znanje se provjerava tijekom nastave te na usmenom dijelu ispita.
Tijekom nastave potiče se aktivno sudjelovanje studenata kroz primjere i pitanja te se kroz interakciju nastavnika i studenta ocjenjuje sposobnost studenta da objasni razloge posebnog položaja kaznenog prava unutar pravnog sustava Europske unije. Kroz raspravu o primjerima iz prakse Suda EU i domaćih sudova ocjenjuje se sposobnost studenta da hrvatsko kazneno pravo interpretira sukladno temeljnim načelima prava Europske unije. Sposobnost sinteze stečenih znanja ocjenjuje se kroz obvezu studenta da pripremi izlaganje o analizi pojedine presude Suda EU iz aspekta prava EU i njezinog učinka na hrvatsko pravo te da pripremi zahtjev za kaznenopravnu suradnju s državom članicom EU.
Na usmenom dijelu ispita, kroz razgovor sa studentom, ocjenjuje se njegova sposobnost da razlikuje razvoj kaznenog prava EU prije i poslije Lisabonskog ugovora, izdvoji glavne mehanizme kaznenopravne suradnje u EU, te zaključiti o važnosti kaznenopravne suradnje u EU za učinkovit progon transnacionalnog kriminala
Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija
U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking).
U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte.
Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri mogućim izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.
Obveze studenata
Nastava se izvodi u obliku predavanja u trajanju od 10 sati i konzultacija.
Predavanja posreduju gradivo predmeta u klasičnoj verbalnoj formi prema metodološkom načelu da se ona ne smiju ograničiti na puku pozitivnopravnu dogmatiku, nego trebaju uključiti i izlaganja o drugim teorijama koje se odnose na realnost prava. Na predavanjima se potiče i aktivno sudjelovanje studenata kroz primjere, pitanja i sl. Raspravljaju se slučajevi iz prakse te potiče studente da kroz presude Europskog suda pravde primijene znanja.
Znanje se provjerava tijekom nastave kroz interakciju nastavnika i studenata, te kroz pisani i usmeni dio ispita. Svrha ispita je da na pravičan način pokaže stečena znanja studenta a ne potraga za pogreškama i prazninama u znanju. Na ispitu student treba demonstrirati poznavanje i razumijevanje programom propisanog i od ispitivača jasno naznačenog gradiva te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.