PREKRŠAJNO PRAVO:
Prekršajno pravo
Prekršajno pravo
Studij: Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra: 166814
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Davor Derenčinović
prof. dr. sc. Ivo Josipović
doc. dr. sc. Marin Bonačić
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača
Osnovni podaci
Prekršajno pravo Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
3.0 166814
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

Srijedom od 17, soba 41/II, Trg Republike Hrvatske 14

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
prof. dr. sc. Ivo Josipović

Ponedjeljkom od 12 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba 46/II. kat
doc. dr. sc. Marin Bonačić

Utorkom od 11 sati. Umjesto u redovitom terminu, u utorak 1. 10. 2019., konzultacije će se održati u srijedu 2. 10. 2019. u 11 sati.

Tkalčićeva 48-50, soba 1
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača

petkom u 12 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba 36, II kat
Literatura
Bonačić, Marin; Rašo, Marko; Obilježja prekršajnog prava i sudovanja, aktualna pitanja i prioriteti de lege ferenda; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 19, 2012., br. 2 (2012), str. 439-472
Derenčinović, Davor; Upravno-kaznene mjere zbog zlouporabe tržišta; Informator, 62(2014), 6316-6317 (2014), str. 1-3
Derenčinović, Davor; Gulišija, Miranda; Dragičević Prtenjača, Marta; Novosti u materijalnopravnim odredbama Prekršajnog zakona; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 20, 2013., br. 2 (2013), str. 751-777
Getoš, Anna-Maria; Gulišija, Miranda; Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 18, 2011., br. 2 (2011), str. 621-677
Ivičević Karas, Elizabeta; Povodom presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Maresti protiv Hrvatske - analiza mogućeg utjecaja na reformu prekršajnog prava u Republici Hrvatskoj; Zbornik s III. specijalističkog savjetovanja Hrvatskog udruženja za kazneno pravo i praksu: Primjena Prekršajnog zakona i ostalih propisa s područja prekršajnog prava u Republici Hrvatskoj (2009), str. 1-18
Josipović, Ivo; Novi Prekršajni zakon: Konačno, reformski iskorak (uvod), Prekršajni zakon; Zagreb (2008), str. 3-33
Josipović, Ivo; Rašo, Marko; Prekršajni zakon i njegov reformski potencijal u praksi; Novine u kaznenom zakonodavstvu, Zagreb (2009), str. 198-227
Josipović, Ivo; Tripalo, Dražen; Korotaj, Gordana; Klarić, Gordana; Rašo, Marko; Komentar Prekršajnog zakona; Zagreb (2014)
Josipović, Ivo; Novak Hrgović, Karmen; Načelo ne bis in idem u kontekstu prekršajnog, kaznenog i upravnog prava; Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, str. 469-507
Prekršajni zakon NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15;
Zakon o prekršajima protiv javnog rada i mira NN 41/77, 47/89, 55/89, 83/89, 47/90, 55/91, 29/94;
Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15;
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09, 14/10, 60/10;
Gospočić, Sanja; Klapšić, Mihovil; Prekršajni postupak pred tijelima državne uprave; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 22, 2015., br. 2 (2015), str. 559-558
Margetić, Mirjana; Borovec, Krunoslav; Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima - preventivne i represivne mjere sudova i policije; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 22, 2015., br. 2 (2015), str. 589-634
Novosel, Dragan; Rašo, Marko; Burić, Zoran; Razgraničenje kaznenih djela i prekršaja u svjetlu presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Maresti protiv Hrvatske; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol 17, 2010., br. 2 (2010), str. 785-812
Rašo, Marko; Korotaj, Gordana; Novosti u postupovnim odredbama Prekršajnog zakona; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 20, 2013., br. 2 (2013), str. 779-793
Zbornik s III. specijalističkog savjetovanja Hrvatskog udruženja za kazneno pravo i praksu: Primjena Prekršajnog zakona i ostalih propisa s područja prekršajnog prava u Republici Hrvatskoj; (2009)
Opis predmeta
Ciljevi kolegija
1. Steći znanja iz materijalnog i procesnog prekršajnog prava, o njihovim načelima i izvorima
2. Upoznati studente s različitima načinima i pravilima prema kojima se provodi prekršajni postupak ovisno vodi li se postupak pred sudovima ili pred tijelima državne uprave
3. Analizirati odabrane presude Europskoga suda za ljudska prava koja su utjecala ili mogu biti od utjecaja na pojedina pitanja i shvaćanja u prekršajnom pravu
4. Proširiti znanja studenata (postdiplomanata) u području materijalnog i procesnog prekršajnog prava
5. Utjecati na razvoj sposobnosti analitičkog i kritičkog razmišljanja studenata (postdiplomanata)
6. Vrednovati postojeća rješenja, prednosti i nedostatke hrvatskog prekršajnog prava

Sadržaj kolegija
Kolegijem će biti obuhvaćen povijesni razvoj prekršajnog sudovanja; načela i instituti materijalnog prekršajnog prava; sankcije; odgovornost pravnih osoba; posebni dio prekršajnog prava (odabrani zakoni); načela i subjekti prekršajnog postupka; tijek prekršajnog postupka; prekršajni nalog i obavezni prekršajni nalog.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje 

-          objasniti pojam prekršajnog prava i njegov odnos prema drugim pravnim granama te odnos između prekršaja i drugih kažnjivih radnji;

-          kritički vrednovati i prepoznati važnost poštivanja temeljnih općih načela prekršajnog prava i postupka (načelo zakonitosti, načelo pravičnosti i dr.);

-          razumjeti i objasniti temeljne institute prekršajnog prava i postupka (vrste prekršajnopravnih sankcija, obvezni prekršajni nalog i dr.);

-          definirati posebnosti sustava prekršajnopravnih sankcija (izricanje, izvršenje itd.);

-          grupirati pojedine prekršaje prema objektima prekršajnopravne zaštite i sažeti obilježja najvažnijih prekršaja (prekršaji protiv sigurnosti prometa, financijski prekršaji, prekršaji protiv javnog reda i mira, prekršaji nasilja u obitelji, prekršaji nasilja na športskim terenima itd.);

-          izdvojiti osnovna obilježja sustava odgovornosti pravnih osoba za prekršaje.

Primjena

-          interpretirati pojmove općeg dijela prekršajnog prava i postupka, obilježja pojedinih prekršaja te sadržaj pojedinih procesnih radnji u prekršajnom postupku;

-          demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost općeg i posebnog dijela prekršajnog prava;

-          primijeniti stečeno znanje iz općeg i posebnog dijela prekršajnog prava u praksi;

-          koristiti i na ispravan način interpretirati propise s područja prekršajnnog prava u svakodnevnom radu. 

Analiza

-          usporediti hrvatski prekršajnopravni sustav s prekršajnopravnim sustavima drugih država i ispitati njegovu usklađenost s pravom Europske unije;

-          izdvojiti disfunkcionalne norme prekršajnog prava i ispitati uzroke i posljedice stvaranja takvih normi;

-          ispitati i kategorizirati različite teorijske modele prekršajnog prava i njihovu primjenu u sudskoj praksi;

-          analizirati postojeću sudsku praksu u segmentu prekršajnog prava.

Sinteza

-          predlagati potrebne izmjene prekršajnog zakonodavstva i sudske prakse;

-          pripremiti podlogu za stručnu analizu pojedinih instituta prekršajnog prava;

-          formulirati osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske i sudske politike kažnjavanja i predlagati rješenja za poboljšanja tih sustava;

-          izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja prekršajnog prava;

-          osmisliti  protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature.

Vrednovanje

-          ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta prekršajnog prava u praktičnim uvjetima;

-          odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata prekršajnog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

-          vrednovati nacionalni prekršajnopravni sustav s aspekta ustavnog i međunarodnog prava. 

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja te predstaviti ishode učenja;

-          izražavati se pravnički precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;

-          unaprjeđivati komunikacijske vještine i stečena znanja;

-          sudjelovati u timskom radu i praksi.

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo uz sudjelovanje studenta svojim pitanjima i  iznošenjem svojeg mišljenja te komentiranjem aktualnih i znanstveno relevantnih tema. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica i pravilnog zaključivanja.

 

Usmeni ispit

Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravno-logično zaključivanje i obrazlaganje svojih odgovara, stavova i mišljenja.

 

Kriterij ocjenjivanja

 

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije i logičko zaključivanje te primjena prava na određene  hipotetske slučajeve.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije prekršajnog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa te kroz interakciju sa studentima, a nakon završenih predavanja putem ispita.

 

Obveze studenata

Prisutnost na predavanjima, pripremljenost, aktivno sudjelovanje na nastavi i polaganje ispita.

Obavijesti