OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Kriminologija s osnovama kaznenog prava
Kriminologija s osnovama kaznenog prava
Studij: Socijalni rad - 7. semestar
Šifra: 44129
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Davor Derenčinović
izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac
Izvođači: Reana Bezić , mag. iur. - Predavanja
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 28. 01. 2020.
  • 11. 02. 2020.
  • 21. 04. 2020.
  • 02. 06. 2020.
  • 16. 06. 2020.
  • 30. 06. 2020.
  • 01. 09. 2020.
  • 15. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Kriminologija s osnovama kaznenog prava Socijalni rad - 7. semestar
3.0 44129
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

Srijedom od 17, soba 41/II, Trg Republike Hrvatske 14

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
izv. prof. dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac

srijedom u 12,00 sati (osim zadnje srijede u mjesecu)

Gundulićeva 10, soba 12/I
Izvođač Konzultacije Lokacija
Reana Bezić , mag. iur. (Predavanja)

utorkom u 12,00 sati

Gundulićeva 10, soba 12/I
doc. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača (Predavanja)

petkom u 12 sati

Trg Republike Hrvatske 14, soba 36, II kat
Literatura
Davor Derenčinović, Anna-Maria Getoš; Uvod u kriminologiju; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2008), str. 278
Željko Horvatić; Osnove kriminologije; Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (1998), str. 210
Opis predmeta
U okviru kolegija Kriminologija s osnovama kaznenog prava studenti stječu znanja i vještine s područja kaznenog prava (osnove) i kriminologije, kao samostalne i multidisciplinarne znanosti.

Sadržaj predmeta
OSNOVE KAZNENOG PRAVA: Uvod, Opći dio kaznenog prava (kaznenopravne sankcije), Posebni dio kaznenog prava, Maloljetničko kazneno pravo, Pravni položaj osoba s duševnim smetnjama
UVOD U KRIMINOLOGIJU: Predmet kriminologije, Metode kriminologije, Definicija kriminologije, Odnos kriminologije s drugim kaznenim znanostima
KRIMINOLOŠKA FENOMENOLOGIJA- UČENJE O POJAVNIM OBLICIMA KAŽNJIVIH PONAŠANJA: Uvod u kriminološku fenomenologiju, Delikti nasilja, Imovinski kriminal, Zlouporaba opojnih droga, Organizirani kriminal, korupcija i pranje novca, Cyber-kriminal, Fenomenološke posebnosti određenih skupina delinkvenata
KRIMINOLOŠKA ETIOLOGIJA - UČENJE O UZROCIMA KAŽNJIVIH PONAŠANJA: Uvod u kriminološku etiologij, Prvi kriminološki diskursi, Pozitivistička škola, Ekološke teorije, Teorija anomije, Teorija etiketiranja, Teorija diferencijalne asocijacije, Teorija genetske predispozicije za kažnjivo ponašanje, Radikalna kriminologija, Ostale kriminološke teorije
Ispitni rokovi
28. 01. 2020.
11. 02. 2020.
21. 04. 2020.
02. 06. 2020.
16. 06. 2020.
30. 06. 2020.
01. 09. 2020.
15. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • definirati pojam kriminologije i njezin odnos prema drugim kaznen(opravn)im znanostima;
  • prepoznati osnovne kvantitativne i kvalitativne kriminološke metode;
  • identificirati ključne značajke pojavnih oblika kažnjivih ponašanja (kriminološke fenomenologije);
  • grupirati kriminološke teorije u kontekstu prostora i vremena njihovog nastanka i razvoja;
  • kritički vrednovati i prepoznati mjere i strategije za suzbijanje kažnjivih ponašanja;
  • razumjeti i objasniti najnovije empirijske spoznaje s područja istraživanja kažnjivih ponašanja, njihovih počinitelja i žrtava u kontekstu društva i kaznenopravnog sustava;
  • sažeti osnove kaznenog prava (opći dio – kaznenopravne sankcije i posebni dio kaznenog prava) uključujući maloljetničko kazneno pravo i pravni položaj osoba s duševnim smetnjama.

 

PRIMJENA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • koristiti osnovne kriminološke i kaznenopravne pojmove i terminologiju;
  • interpretirati rezultate kriminoloških istraživanja;
  • izabrati kriminološke metode primijenjene predmetu izučavanja;
  • primijeniti stečeno znanje iz kriminološke fenomenologije i etiologije u praksi;
  • rukovati osnovnim kaznenopravnim propisima na apstraktnoj i praktičnoj razini.

 

ANALIZA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • usporediti i analizirati rasprostranjenost, kretanje i strukturu kriminala u Hrvatskoj i inozemstvu;
  • izračunati stopu kriminala;
  • izdvojiti najvažnije kriminogene i viktimogene dispozicije te endogene i egzogene čimbenike koji doprinose kriminogenezi i viktimogenezi;
  • ispitati i kategorizirati različite kriminološke i viktimološke teorije te povezati iste s različitim pojavnim oblicima kažnjivih ponašanja;
  • analizirati osnove propisa i sudske prakse u segmentu kaznenog prava.

 

SINTEZA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • osmisliti sadržaj i tijek kriminološkog kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja;
  • predlagati potrebne izmjene kaznene politike i politike kažnjavanja s obzirom na pojedine pojavne oblike kažnjivih ponašanja;
  • izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja kriminologije i osnova kaznenog prava;
  • osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature;

 

VREDNOVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost mjera i strategija za suzbijanje kažnjivih ponašanja u praktičnim uvjetima i na temelju empirijskih kriminoloških i normativnih kaznenopravnih spoznaja;
  • odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kriminologije i kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;
  • preispitati i valorizirati dnevnopolitičke i medijske rasprave o rasprostranjenosti, kretanju i stanju kriminala u kontekstu znanstveno utemeljenih kriminoloških i viktimoloških spoznaja.
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

  • u javnosti predstaviti ishode učenja;
  • kvalitetno se i jasno pravnički izražavati uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;
  • unaprjeđivati komunikacijske vještine;
  • sudjelovati u radu tima.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:
  1. Pisani i usmeni ispit za provjeru ishoda učenja - znanje i razumijevanje
  2. Problemski zadaci za provjeru ishoda učenja – primjena
  3. Istraživački seminari, mogućnost sudjelovanja u kriminološkim i viktimološkim domaćim i međunarodnim istraživanjima, akreditirani tečajevi – analiza
  4. Izrada pisanih studentskih radova (eseji, seminarski radovi) za provjeru ishoda učenja – sinteza i vrednovanje
  5. Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. U potonjem će se ocjene stečene tijekom nastave uzeti u obzir u formuliranju konačne ocjene. Kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja - pokazano znanje i razumijevanje kriminologije i osnova kaznenog prava, sposobnost primjene kriminoloških metoda u praksi, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave.