KAZNENO PRAVO - OPĆI DIO:
Kazneno pravo - opći dio
Kazneno pravo - opći dio
Studij: Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra: 166790
ECTS: 7.0
Nositelji: prof. dr. sc. Leo Cvitanović
prof. dr. sc. Davor Derenčinović
Osnovni podaci
Kazneno pravo - opći dio Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
7.0 166790
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Leo Cvitanović

petak, 10:00 sati

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I
prof. dr. sc. Davor Derenčinović

Srijedom od 17, soba 41/II, Trg Republike Hrvatske 14

Trg Republike Hrvatske 14, soba 41/II
Literatura
Cvitanović-Derenčinović-Horvatić; Kazneno pravo opći dio I; (2016)
Cvitanović; Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu; (1999)
Bačić; Kazneno pravo: opći dio; (1998)
Bojanić; Prekoračenje granica nužne obrane; (1999)
Garačić; Novi Kazneni zakon; (2013)
Horvatić-Novoselec; Kazneno pravo: opći dio; (2001)
Novoselec-Bojanić; Opći dio kaznenog prava; (2013)
Turković; Komentar Kaznenog zakona; (2013)
Šilović; Kazneno pravo. I. Opći dio: prema krivičnom zakonu od 27. januara 1929. i zakonu o izvršivanju kazni lišenja slobode od 16. februara 1929.; (1929)
Zlatarić; Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, I. svezak; (1956)
Roxin, Strafrecht, Allgemeiner Teil; 4. Auflage; (2006)
Fletcher; Rethinking Criminal Law; (2000)
Pradel; Manuel de droit penal general, 14e ed. revue et augmentee 30 avril 2002; (2002)
Opis predmeta
Zadatak je nastave iz kolegija produbljivanje znanja iz ključnog dijela kaznenopravne dogmatike. Glede ulaznih znanja i kompetencija, od polaznika se očekuje dobro poznavanje temeljnih instituta općeg dijela kaznenog zakona s diplomske (integrirane) razine pravne naobrazbe. Težište poučavanja je na komparativnom pristupu kako bi polaznici studija dobili uvid u neke značajnije strane kaznenopravne sustave (njemački, austrijski, švicarski, francuski, angloamerički itd.). Pristup poučavanju je problemski, bilo da se radi o teorijskoj obradi pojedinih instituta dogmatike kaznenog prava ili o praktičnoj primjeni teorijskih postavki u konkretnim slučajevima. Potrebno je ukazati na novija kretanja u suvremenoj dogmatici općeg dijela kaznenog prava i njihov utjecaj na hrvatsko kazneno zakonodavstvo te na potrebu da im se prilagodi i praksa hrvatskih sudova. Osobito treba produbiti ona područja koja su u našoj dosadašnjoj literaturi i judikaturi bila nedovoljno obrađena (problem uzročnosti, nove zakonske koncepcije nužne obrane i krajnje nužde, teorijske i praktične teškoće vezane uz zablude) ili koja općenito predstavljaju novost u suvremenom kaznenom pravu.

Sadržaj kolegija:
- uvod u kazneno pravo i kratak pregled povijesti kaznenog prava;
- pojam kaznenog djela, njegovi elementi i njegovo značenje u kaznenopravnoj dogmatici;
- radnja kaznenog djela;
- biće kaznenog djela, s posebnim osvrtom na problematiku uzročnosti i nečinjenje;
- protupravnost i razlozi isključenja protupravnosti (s posebnim naglaskom na institute koji se temeljito ne obrađuju na diplomskoj razini);
- krivnja i njezini elementi (ubrojivost, namjera ili nehaj, svijest o protupravnosti i ispričavajući razlozi);
- zablude u kaznenom pravu;
- pokušaj (razgraničenje pokušaja od pripremnih radnji i dovršenog kaznenog djela, posebni slučajevi pokušaja, neprikladni pokušaj i putativni delikt);
- dobrovoljni odustanak;
- sudioništvo (teorije o počiniteljstvu, posredno počiniteljstvo, supočiniteljstvo, poticanje, pomaganje, nužno sudioništvo);
- stjecaj (idealni i realni stjecaj, kažnjavanje za stjecaj, prividni stjecaj);
- produljeno kazneno djelo;
- kaznenopravne sankcije i posebne kaznenopravne mjere;
- harmonizacija općeg dijela kaznenog prava u europskim razmjerima.
Ispitni rokovi
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (doktorand) će moći:

Znanje i razumijevanje 

- objasniti položaj znanosti materijalnog kaznenog prava i odnos znanstvene discipline s ostalim normativnim, a posebno empirijskim kaznenim znanostima (kriminologija, penologija, viktimologija, politika suzbijanja kažnjivih ponašanja itd.);

- kritički vrednovati i prepoznati načine na koji se temeljna načela kaznenog prava ostvaruju u sudskoj praksi primjenom instituta općeg dijela kaznenog zakona;

- razumjeti i rasčlaniti sporna pitanja u vezi primjene instituta općeg dijela kaznenog zakona;

- usporediti sustav kaznenopravnih sankcija u horizontalnom (s pripadajućim sustavima u usporednom pravu) i vertikalnom smislu (sa sankcijama za ostala kažnjiva ponašanja u domaćem pravnom sustavu).

Primjena

- interpretirati pojmove općeg dijela kaznenog prava i obilježja bića kaznenih djela u skladu s važećim metodama tumačenja kaznenopravnih normi s naglaskom na teleološku metodu;

- demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost normi i instituta općeg dijela kaznenog zakona s ustavnim načelima i normama te temeljnim načelima i normama izvora europskog i međunarodnog prava koje reguliraju materiju vladavine prava i zaštite ljudskih prava putem kaznenopravne prisile;

- primijeniti stečeno znanje naprednih sadržaja općeg dijela kaznenog zakona u kritičkoj analizi judikature domaćih i međunarodnih sudova (Europskog suda, Europskog suda za ljudska prava).

Analiza

- provjeriti na koji se način određeni instituti općeg dijela kaznenog zakona (npr. pokušaj)  primjenjuju u sudskoj praksi domaćih i međunarodnih sudova i ocijeniti je li to u skladu sa svrhom njihova propisivanja (ratio legis);

- istražiti povijesni razvitak pojedinih instituta općeg dijela kaznenog zakona;

- izdvojiti neke disfunkcionalne norme općeg dijela kaznenog zakona koje, suprotno intenciji zakonodavca, otežavaju kazneni progon zbog nedostatka pravnog kontinuiteta (primjena blažeg zakona);

- provjeriti u kojoj se mjeri zakonom propisani sustav kaznenopravnih sankcija temelji na načelima dualističkog sustava i na koji je način i u kojoj mjeri načelo krivnje sadržano u propisivanju i izricanju pojedinih vrsta kaznenopravnih sankcija.

Sinteza

- formulirati metodološki sustav potreban za pisanje znanstveno-istraživačkog seminara i eventualno doktorskog rada (ukoliko polaznik odabere temu iz okvira kolegija);

- osmisliti protokol izrade znanstveno-istraživačkog seminara i eventualno doktorskog rada (ukoliko polaznik odabere temu iz okvira kolegija).

Evaluacija

- ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta kaznenog prava u praktičnim uvjetima;

- odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta doktorand će moći:

-          javno prezentirati usvojene ishode učenja;

-          izraziti se jasnim, dobro strukturiranim tekstom obrazlažući svoje stavove;

-          razvijati komunikacijske vještine; sudjelovati u radu tima.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. U potonjem će se ocjene stečene tijekom nastave uzeti u obzir u formuliranju konačne ocjene. Kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja - pokazano znanje i razumijevanje materije kaznenog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave.

Obavijesti