Studij:	Pravo - 7. semestar
Šifra:	44341
ECTS:	8.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Alan Uzelac prof. dr. sc. Jasnica Garašić izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar doc. dr. sc. Marko Bratković
Izvođači:	Juraj Brozović , mag. iur. - Predavanja
Ispitni rokovi:	31. 08. 2020. 14. 09. 2020. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Siniša Triva, Mihajlo Dika; Građansko parnično procesno pravo; (2004), str. (object Object) Zakon o parničnom postupku, "Službeni list", broj 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, "Narodne novine", broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 - čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH i 89/14 - OUSRH, 70/19));

Preporučena literatura:

Mihajlo Dika; Pravo na tužbu; (1985) Mihajlo Dika; O biti i granicama pravomoćnosti, I.; (1991) Alan Uzelac; Istina u sudskom postupku; (1997) Alan Uzelac; Teret dokazivanja; (2003) Rosenberg, Schwab, Gottwald; Zivilprozessrecht; (2004) Rechberger, Simotta; Zivilprozessrecht; (2000) Ude; Civilno procesno pravo; (2002)

Opis predmeta:

Kolegij omogućuje sistematski studij instituta hrvatskoga parničnoga prava i upoznavanje s njihovom primjenom i značenjem u praksi. Kao znanstvena disciplina, građansko procesno pravo bavi se metodama zaštite subjektivnih prava građana i pravnih osoba. Kako je redovna metoda pružanja zaštite povrijeđenim ili ugroženim pravima sudski parnični postupak, analiza njegovih načela i pravila čini glavninu obvezatnog predmeta. Uz to, građansko procesno pravo obrađuje i temeljne pojmove alternativnog rješavanja sporova - osnove arbitraže i mirenja.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno svladanog gradiva student će moći

 

Znanje

• prepoznati pretpostavke dopustivosti vođenja parnice i pretpostavke donošenja meritorne sudske odluke
• imenovati subjekte parničnoga postupka
• definirati oblike zaštite subjektivnih građanskih prava i pojedine parnične radnje suda i stranaka

 

Razumijevanje

• opisati tijek parničnog postupka i aktivnosti procesnih subjekata u parnici
• objasniti stranačku i parničnu sposobnost stranaka te oblike zastupanja u parnici
• identificirati izvore hrvatskoga građanskog parničnog procesnog prava
• diskutirati o različitim teorijskim i komparativnim parničnim modelima i pojedinim rješenjima hrvatskog zakonodavca
• izraziti ratio postojanja pojedinih procesnih instituta i njihovu ulogu u procesnoj sistematici
• prepoznati osnovna načela procesnoga prava u pojedinim zakonskim odredbama

 

Primjena

• ilustrirati osnovna načela procesnoga prava primjerima iz zakonodavne i sudske prakse
• izabrati i pravilno primijeniti odgovarajuću pravnu normu radi razrješavanja određenog procesnog problema
• koristiti se udžbeničkim i zakonskim tekstom u radu na konkretnim primjerima iz sudske prakse

 

Analiza

• razlikovati građansko od građanskog procesnog prava, parnični od izvanparničnih postupaka, redovni parnični postupak od posebnih parničnih postupaka kao i parnični postupak od drugih (alternativnih) načina rješavanja sporova
• kategorizirati pojedine sudionike u parničnom postupku s obzirom na njihovu ulogu u prikupljanju i prosudbi procesnoga materijala
• izdvojiti činjenično od pravnoga pitanja u postupku te u pojedinim dijelovima tužbe, presude i redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima
• riješiti konkretan pravni slučaj odgovarajućom primjenom prava na utvrđeno činjenično stanje
• analizirati učinke pojedinih pravnih rješenja na prava i interese zainteresiranih pravnih subjekata

 

Sinteza

• sastaviti podneske stranaka u parničnom postupku
• formulirati deklaratorni, kondemnatorni i konstitutivni tužbeni zahtjev te odgovarajuće izreke sudskih odluka
• pripremiti nacrte različitih vrsta sudskih odluka

 

Vrednovanje

• prosuditi adekvatnost pojedinih zakonom dopuštenih postupanja za postizanje željenih učinaka pravne zaštite
• prosuditi u kojoj je mjeri sudska praksa dosljedna u primjeni pojedinih zakonskih rješenja
• usporediti starija zakonodavna rješenja u uređenju pojedinih procesnih instituta s novijima
• valorizirati učinke novijih zakonodavnih rješenja na efikasnost pružanja pravne zaštite.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno svladanog gradiva student će moći

• usmeno i pismeno razložno opravdati svoja stajališta te promišljati o argumentima ljudi drukčijega stajališta
• pronalaziti argumente pro et contra pojedinih rješenja
• interdisciplinarno pristupati problemu i sagledavati ga iz što je više moguće različitih perspektiva
• komunicirati s upravnim i sudskim tijelima u odgovarajućoj formi
• osmisliti pravni pristup pojedinim društvenim problemima i pronalaziti odgovarajući mehanizam njihova rješavanja
• kritički vrednovati pozitivnopravna rješenja i njihovu primjenu u sudskoj praksi te iznalaziti bolja, adekvatnija rješenja
• preuzeti odgovornost za samostalno odlučivanje i vođenje postupaka
• procijeniti etičnost pojedinih postupanja

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje svakoga studenta provjerava se i pisano i usmeno. Pisani se dio sastoji od dvaju dijelova – pisanoga testa s ponuđenim odgovorima činjeničnoga tipa i pisanje eseja na jednu od triju ponuđenih tema. Student koji na pisanom testu postigne dovoljan broj bodova (18 od 30 mogućih bodova) ima pravo izlaska na usmeni dio ispita.

Jedan dio zadataka unutar provjere testom znanja s ponuđenim odgovorima činjeničnog tipa usmjeren je na provjeru točnosti reprodukcije (primjerice, prepoznati nadležno tijelo, izdvojiti određene oblike parničnih radnji suda i stranaka, prepoznati osnovna načela procesnoga prava u pojedinim zakonskim odredbama), a drugi je dio zadataka problemski postavljen i usmjeren na provjeru razumijevanja i mogućnosti primjene znanja.

U ocjeni eseja uzima se u obzir studentova opća i pravnička pimenost te sposobnost logičkog strukturiranja teksta. Esej zahtijeva analizu obilježja ili činjenica vezanih uz pojedine procesne institute i usmjeren je na provjeru studentove analitičke sposobnosti i uočavanje pravilnosti. Jedna od ponuđenih tema uvijek je i casus koji studenti trebaju riješiti odgovarajućom primjenom pravnih pravila.

Usmenim se ispitom provjerava razumijevanja sadržaja, studentova mogućnost analize učinaka pojedinih pravnih rješenja na prava i interese zainteresiranih pravnih subjekata i diskusije o različitim teorijskim i komparativnim parničnim modelima i pojedinim rješenjima hrvatskog zakonodavca.

U okviru seminara studenti seminaristi obvezni su sudjelovati u dvotjednoj praksi na općinskom ili trgovačkom sudu, kod odvjetnika ili javnoga bilježnika na kojoj stječu vještine kritičkoga vrednovanja pojedinih pozitivnopravnih rješenja te prosudbe u kojoj je mjeri sudska praksa dosljedna u primjeni pojedinih zakonskih rješenja. Studenti seminaristi i vježbači uz nadzor svojih mentora praktičara stječu vještine rješavanja konkretnih pravnih slučajeva odgovarajućom primjenom prava na utvrđeno činjenično stanje te pripremaju nacrte različitih podnesaka (tužbe, pravni lijekovi) i sudskih odluka (presude, rješenja). Na seminarima stečene vještine posebno se provjeravaju u pisanom seminarskom radu koji je tematski vezan uz praktični slučaj prema studentovu vlastitu izboru. Usmena obrana toga rada usmjerena je na stjecanje vještine javnog prezentiranja vlastitog teksta i razložnog opravdavanja svojih stajališta.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Alan Uzelac :

  četvrtkom u 15 sati

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 19
• prof. dr. sc. Jasnica Garašić :

  utorkom u 10,30 sati

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 21
• izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić :

  srijedom u 8 sati

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 20
• izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar :

  srijedom u 8 sati

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 23
• doc. dr. sc. Marko Bratković :

  ponedjeljkom u 14 sati

   

   

   

   

   

   

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 41 (IV. kat, u potkrovlju)
• Juraj Brozović mag. iur.:

  ponedjeljkom u 10 sati

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 42/IV