KONFERENCIJA "PRVIH DVADESET GODINA USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA":

Najava međunarodne znanstvene konferencije „Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina“, Zagreb, 1. i 2. prosinca 2022.

U prosincu 2022. godine navršit će se dva desetljeća od stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Tim povodom četiri Pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj te Ured potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske, Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 1. i 2. prosinca 2022. u hotelu Westin u Zagrebu organiziraju međunarodnu znanstvenu konferenciju „Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina“.


Cilj skupa:

Ovom međunarodnom znanstvenom konferencijom želimo naglasiti važnost donošenja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojim su unaprijeđena prava svih pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. 

Konferenciju organiziramo i s ciljem razmatranja postignuća u primjeni postojećeg manjinskog zakonskog okvira, kao i raspravljanja postojećih nedostataka i mogućih pravaca njihovog razrješenja.  
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nedvojbeno nosi bitan simbolički i pozitivnopravni značaj. Simbolički je značaj razvidan iz toga što Zakon nosi pridjev “ustavni” iako je formalno organski zakon, kao i iz toga što svojim sadržajem uređuje nacionalne manjine. Njih se svakako može uključiti u posebno ranjive skupine u hrvatskom društvu. Nadalje, položaj njihovih pripadnica i pripadnika u proteklih trideset godina hrvatske samostalnosti pokazao se mjestom značajnih političkih prijepora, baš kao i propusti u oživotvorenju pravnih normi koje su se u tim prijeporima stalno iznova aktualizirale. Istovremeno, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ima i bitan pozitivnopravni značaj, jer služi oživotvorenju vrednota Ustava Republike Hrvatske, a posebno jednakosti, nacionalne ravnopravnosti i prava čovjeka, te sam po sebi sadrži niz pravnih struktura koje se može ocijeniti normativno poželjnima. 

Imajući u vidu da je od stupanja na snagu ovog propisa prošlo dva desetljeća, kao i činjenicu da su to razdoblje obilježili i brojni izazovi u provedbi manjinske politike, program skupa usmjeren je na probleme koje je dosadašnje iskustvo artikuliralo i mogućih pristupa koja je prema njima moguće zauzeti.

Stoga će s jedne će strane skup biti usmjeren na usporednu perspektivu naspram niza izazova koje, uz ono hrvatsko, dijele i druga etnički raznolika demokratska društva. Posebno se tu misli na postizanje kohezije, osiguravanje učinkovitog sudjelovanja u javnom životu te zaštitu prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina. Uz to  se neće izgubiti iz vida niti obilježja provedbe Ustavnog zakona koja su posebno značajna za hrvatski kontekst, posebno u pogledu potrebe izgradnje društvene i političke kulture koja bi poslužila amortiziranju ranjivosti nacionalnih manjina te snaženju položaja njihovih pripadnica i pripadnika. Zbog toga će se, uz pravnu perspektivu, u programu skupa zahvatiti i u srodne discipline, poglavito sociologiju, psihologiju i političke znanosti, ne bi li se time izbjeglo disciplinarnu specijalizaciju koja nije dorasla složenom izazovu oživotvorenja pravne norme. 

Konferencija želi okupiti i aktere relevantne za osmišljavanje i provedbu manjinske politike. Upravo će s tim ciljem na Konferenciji, uz bok članica i članova domaće i međunarodne akademske zajednice, sudjelovati i predstavnici i predstavnici Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske, zastupnici i zastupnice nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru, predstavnici i predstavnice Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici i predstavnice nadležnih ministarstava, udruga i vijeća nacionalnih manjina te stručnjakinje te stručnjaci i stručnjakinje relevantni za zaštitu prava nacionalnih manjina u praksi.


Tematika skupa:

U nizu panela i rasprava namjeravamo raspraviti ostvarivanje sljedećih tema: 

  • izjašnjavanja o pripadnosti nacionalnoj manjini;
  • uporabe imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
  • dobivanja osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
  • služenja svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
  • odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu kojim se služe;
  • uporabe svojih znamenja i simbola;
  • kulturne autonomije održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
  • financiranje manjinske kulturne autonomije;
  • prava na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
  • pristupa sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na manjinskom jeziku i pismu kojim se služe;
  • samoorganiziranja i udruživanja nacionalnih manjina radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
  • zastupljenosti u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
  • sudjelovanja pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ;
  • odluke Ustavnog suda koje se tiču ostvarivanja prava pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina;
  • zakonodavni okvir o suzbijanju govora mržnje prema pripadnicima nacionalnih manjina;
  • primjena odredbi Ustavnog zakona u jedinicama lokalne samouprave;
  • zapošljavanje pripadnika i pripadnica nacionalnih manjina u državnim i javnim službama; 
  • rezultati operativnih programa nacionalnih manjina.

Ovo je samo okviran katalog tema. Konferencija je  otvorena i svakoj drugoj temi od važnosti za sadržaj i provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. 


Doprinosi skupa rješavanju globalnih izazova modernog društva definiranih nacionalnim i međunarodnim strateškim dokumentima:

Definirani ciljevi i teme skupa nalaze svoj odjek u svim strateškim prioritetima koji se dotiču snaženja demokracije i temeljnih prava, kao i u onim strateškim ciljevima koji naglasak stavljaju na snaženje socio-ekonomskog položaja građanki i građana. Naime, puno ostvarenje prava nacionalnih manjina treba smatrati neizostavnim preduvjetom uživanja u spektru svih temeljnih prava, pa i onih socijalnih, čemu ova Konferencija barem neizravno doprinosi. 

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske ističe važnost suradnje akademskog i javnog sektora na projektima koji proizlaze iz zajedničkih interesa. Ova će Konferencija poboljšati transfer znanja između hrvatskih znanstvenih ustanova i javne vlasti te pospješiti razumijevanje, prilagođavanje i razvoj istraživačkih kompetencija za potrebe javnog sektora.

Imajući ovo u vidu, Konferencija adresira ciljeve iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. U njemu stoji da će Vlada RH posebnu pozornost posvetiti daljnjoj izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i prava nacionalnih manjina te nastavku izgradnje uključivog i tolerantnog društva. Uz to, Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024., kao sastavni dio Programa Vlade RH, predviđaju da provedba svih odredbi, kako Ustavnoga zakona, tako i posebnih zakona koji propisuju prava pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina, mora doprinositi razvijanju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijalogu između pripadnica i pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskoga naroda, u duhu tolerancije i pluralizma te uvažavanjem raznolikosti na kulturnom i društvenom planu. Konferencija teži upravo konstruktivno doprinijeti toj široj klimi koju se ispravno ističe bitnom u Operativnim programima, želeći time unaprijediti postojeću razinu zaštite prava nacionalnih manjina i osnažiti doprinos njihovih pripadnica i pripadnika razvoju hrvatskog društva. 

Okvirni sporazum o suradnji koji su 18. ožujka 2022. godine sklopili Vlada Republike Hrvatske, s jedne, i četiri hrvatska pravna fakulteta te Akademija pravnih znanosti Hrvatske, s druge strane, navodi da se njime predviđa „zajedničko organizacije konferencija, drugih znanstveno-stručnih skupova i predavanja s temama od interesa za Vladu“.

Cilj i sadržaj rasprava i znanstvenih analiza koje će Konferencija iznjedriti također će osigurati modele za sudjelovanje u raspodjeli društvenih resursa skupina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u koje je moguće pribrojiti mnogobrojne pripadnice te pripadnike nacionalnih manjina. Na taj način Konferencija adresira i cilj „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ iz Nacionalne razvojne strategija RH do 2030. godine, kao i horizontalni prioritet promicanja ravnopravnosti i jednakih mogućnosti Strategije.

Osim ovih, uvjetno rečeno “unutarnjih” doprinosa, Konferencija nudi snaženje globalnog položaja Hrvatske na bilateralnom i multilateralnom planu, što je i jedan od ciljeva Nacionalne razvojne strategija RH do 2030. godine. 

Prije svega, međunarodna znanstvena konferencija „Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina“ mjesto je na kojima će se raspraviti usklađenost hrvatskog manjinskog zakonodavstva s odredbama pravnih instrumenata Vijeće Europe: Okvirne konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, Europske povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima te djelovanju Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti. Ovi instrumenti međunarodnog prava cjelovito normiraju prava pripadnika nacionalnih manjina kako bi se osigurala njihova jednakost, nediskriminacija i uključenost u društvo i procese odlučivanja te prate poštivanja ljudskih i manjinskih prava u kontekstu postojanja rasizma i nesnošljivosti. 

Republika Hrvatska stranka je Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima od 1. ožujka 1998. godine. Sukladno članku 25. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina države potpisnice su u obvezi podnošenja izvješća Vijeću Europe o zakonodavnim i drugim mjerama koje su poduzete za ostvarivanje načela izloženih u toj Konvenciji. Vlada Republike Hrvatske podnijela je Vijeću Europe pet izvješća o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Sukladno članku 15. Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima države potpisnice  su u obvezi podnošenja izvješća glavnom tajniku Vijeću Europe o politici koju provode i mjerama koje su poduzete za provedbu Povelje. Republika Hrvatska je do sada podnijela Vijeću Europe šest izvješća o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima.

Sadržaj Konferencije implicitno će pripomoći i zauzimanje za punu zaštitu hrvatskih manjina u drugim državama. Standardi zaštite manjina koje osigurava Republika Hrvatska u svom pravno-institucionalnom okviru predstavljaju standarde za one države čiji su državljani i državljanke pripadnice i pripadnici hrvatske nacionalne manjine, te će Konferencija i njeni rezultati na taj način doprinositi zajedništvu domovinske i iseljene Hrvatske. 

Ova Konferencija podupire i provedbu politika Europske unije te doprinosi jednom od ciljeva Strategije za istraživanje i inovacije Europske unije za razdoblje 2020. – 2024.; Demokracija i prava. Naime, Strategija navodi da je demokracija u EU suočena s velikim izazovima. Ova međunarodna znanstvena konferencija pripomaže akterima javne vlasti u razvoju politika i institucija za podršku demokratskim procesima i jačanje povjerenja građanki i građana u demokratske institucije, kroz ostvarenje vladavine prava i jednakosti te ravnopravnosti građanki i građana koji su pripadnici i pripadnice nacionalnih manjina.  

Konačno, ova međunarodna konferencija pripomaže ostvarenju dvaju globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals, SDGs) UN-a: cilja 10. koji nastoji smanjiti nejednakost unutar i između država te cilja 16. koji promiče promoviranje miroljubiva i uključiva društva za održivi razvoj, osiguranje pristupa pravdi za sve i izgradnju učinkovitih, odgovornih i uključivih institucija na svim razinama.


Očekivani rezultati skupa:

Ova će Konferencija doprinijeti povećanju vidljivosti hrvatskih znanstvenica i znanstvenika te boljem pozicioniranju domaćih znanstveno-istraživačkih ustanova u Europskom istraživačkom prostoru i na međunarodnoj sceni jer će omogućiti suradnju domaćih znanstvenica i znanstvenika s uglednim stranima stručnjakinjama i stručnjacima iz polja prava, a posebice iz područja zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina, te polja politologije, sociologije, psihologije, obrazovnih i drugih znanosti. 

Publikacija znanstvenih članaka koji će biti izloženi na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji sadržavat će analizu stanja te prijedloge za poboljšanje provedbe manjinske politike iz perspektive stručnjakinja i stručnjaka. Predviđamo da će rasprava na međunarodnoj konferenciji te publikacija koja sadrži detaljnu analizu provedba hrvatske manjinske politike pripomoći u budućnosti u djelovanju institucija koje provode manjinsku politiku Republike Hrvatske: raznim ministarstvima, Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji je stručna služba Vlade Republike Hrvatske, Savjetu za nacionalne manjine, stručnom tijelu čiji je cilj ostvarivanje sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu, kao i manjinskim udrugama i ustanovama.

Osim toga, organiziranje ove međunarodne znanstvene konferencije „Dva desetljeća Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina“ doprinosi i ispunjenu međunarodno-pravnih obaveza Republike Hrvatske jer informira i znanstvenu i stručnu i opću javnost o provedbi odredbi međunarodnih instrumenata prava manjina u Republici Hrvatskoj.


Organizacijski odbor skupa:

izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić, Pravni fakultet u Zagrebu, predsjedavajuća organizacijskog odbora
izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, Pravni fakultet u Zagrebu
prof. dr. sc. Mario Vinković, Pravni fakultet u Osijeku
prof. sc. Petar Bačić, Pravni fakultet u Splitu
doc. dr. sc. Mario Krešić, Pravni fakultet u Zagrebu
doc. dr. sc. Matija Miloš, Pravni fakultet u Rijeci


Znanstveni odbor skupa:

prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić, Pravni fakultet u Rijeci, članica i bivša predsjednica Odbora stručnjaka
prof. dr. sc. Ivan Koprić, Pravni fakultet u Zagrebu 
izv. prof. dr. sc. Ratko Brnabić, Pravni fakultet u Splitu
izv. prof. dr. sc. Tunjica Petrašević, Pravni fakultet u Osijeku 
Akademik Arsen Bačić, Pravni fakultet u Splitu 
prof. dr. sc. Sanja Barić, Pravni fakultet u Rijeci 
prof. dr. sc. Petar Bačić, Pravni fakultet u Splitu 
izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski, Pravni fakultet u Rijeci 
doc. dr. sc. Matija Miloš, Pravni fakultet u Rijeci 
prof. dr. sc. Mira Lulić, Pravni fakultet u Osijeku 
prof. dr. sc. Mario Vinković, Pravni fakultet u Osijeku
prof. dr. sc. Anita Blagojević, Pravni fakultet u Osijeku
prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, Pravni fakultet u Zagrebu 
prof. dr. sc. Đorđe Gardašević, Pravni fakultet u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, Pravni fakultet u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić, Pravni fakultet u Zagrebu, bivša članica Savjetodavnog odbora
doc. dr. sc. Mario Krešić, Pravni fakultet u Zagrebu 
doc. dr. sc. Mario Jelušić, Ustavni sud RH i Pravni fakultet u Zagrebu 
dr. sc. Mato Arlović, Ustavni sud RH 
prof. dr. sc. Siniša Tatalović, Fakultet političkih znanosti 
prof. dr. sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti
izv. prof. dr. sc. Nebojša Blanuša, Fakultet političkih znanosti 
izv. prof. dr. sc. Ružica Jakešević, Fakultet političkih znanosti
izv. prof. dr. sc. Kosta Bovan, Fakultet političkih znanosti 
prof. dr. sc. Milorad Pupovac, Filozofski fakultet u Zagrebu 
prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški, Filozofski fakultet u Zagrebu 
prof. dr. sc. Dean Ajduković, Filozofski fakultet u Zagrebu 
doc. dr. sc. Drago Župarić-Iljić, Filozofski fakultet u Zagrebu 
izv. prof. dr. sc. Dragan Bagić, Filozofski fakultet u Zagrebu 
prof. dr. sc. Tomislav Pletenac, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
prof. dr. sc.  Siniša Malešević, University College, Dublin 
prof. dr. sc. Zoran Oklopčić, Carleton University,Toronto 
prof.dr.sc. Jens Woelk, Pravni fakultet, Sveučilište u Trentu / Eurac Research 
prof. dr. sc. Josef Marko, Pravni fakultet u Grazu, bivši član Savjetodavnog odbora 
prof. dr. sc. Emma Lantschner, Pravni fakultet u Grazu, članica Savjetodavnog odbora 
prof. dr. sc. Melina Grizo, Pravni fakultet u Sveučilište Ćirila i Metodija u Skopju, bivša članica Savjetodavnog odbora
prof. dr. sc. Mitja Žagar, Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana 
prof. dr.sc. Petra Roter, Fakultet društvenih znanosti, Sveučilište u Ljubljani, bivša predsjednica Savjetodavnog odbora 
dr. sc. Goran Bašić, Institut društvenih nauka, Beograd, bivši član Savjetodavnog odbora 
izv. prof. dr. sc. Karolina Lendák-Kabók, Filozofski fakultet, Sveučilište u Novom Sadu
dr. sc. Karlo Basta, University of Edinburgh 
dr. sc. Margareta Gregurović, Institut za migracije i narodnosti
dr. sc. Ljubica Đorđević, European Centre for Minority Issues (ECMI) 
dr. sc. Kyriaki Topidi, European Centre for Minority Issues (ECMI)