Usporedivost nastavnog programa s programima u inozemstvu

Nastavni je program po sadržaju i trajanju usporediv s:

- Programima većine američkih sveučilišta, a posebice s University of Michigan, School of Social Work (MSW i DSW program), University of California, School of Social Welfare (MSW i DSW program), University of Pittsburgh, School of Social Work (MSW i DSW program).

- Programima većine kanadskih sveučilišta, a posebice s University of Toronto, Faculty of Social Work i University of Calgary, Faculty of Social Work.

- Programima europskih sveučilišta, a posebice s University of Nottingham, Shool of Social Work (MSW program), University of Stockholm (MSW i DSW program).

Analiza pokrivenosti sadržaja, nastavnog opterećenja i obveza pokazuje da su svi relevantni sadržaji usporedivih stranih studija pokriveni u nastavnom planu i programu Poslijediplomskog studija iz teorije i metodologije socijalnog rada. Pri tome značajno ograničenje predstavljaju bitne razlike u načinu i uvjetima studiranja na poslijediplomskim studijima kod nas i u svijetu.


9. Optimalan broj upisanih studenata

S obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika optimalan broj studenata je 25 do 30 u dvogodišnjim ili četverogodišnjim ciklusima, ovisno o društvenim potrebama, evaluaciji vrsnoće poslijediplomske nastave.


10. Popis predmeta koji se nude studentima drugih studija

Ponuda za studente poslijediplomskih studija iz društvenih i humanističkih znanosti su svi uži predmeti područja socijalnih djelatnosti.


11. Broj sati predviđen za upis predmeta s drugih studija

Studentima je otvorena mogućnost upisa predmeta sa svih poslijediplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od 10 ili 15 sati godišnje. Student upisuje predmete s drugih studija uz obveznu suglasnost Vijeća poslijediplomskog studija.


12. Redoslijed upisa, izvedbe i polaganja ispita

Redoslijed upisa i izvedbe predmeta označen je u nastavnom planu. Ispiti se polažu na kraju pojedine godine studija ili na kraju semestra ukoliko se radi o jednosemestralnim predmetima. Ispiti iz obaveznih kolegija polažu se u pravilu usmeno u obliku izrade eseja na zadanu temu, a ispiti iz izbornih kolegija usmeno ili pismeno.

Nastava iz pojedinog izbornog predmeta poslijediplomskih studija u pravilu će se održavati ako se za pojedini predmet prijavi najmanje 8 studenata. Ukoliko se prijavi manje kandidata nastava će se odvijati po načelima individualnog mentorskog pristupa.


13. Uvjeti upisa studenata u višu godinu

Na kraju svake godine poslijediplomskih studija studenti polažu ispite iz upisanih predmeta. Provjera znanja vrši se pismeno i/ili usmeno.

Studenti poslijediplomskog znanstvenog studija koji namjeravaju steći doktorat znanosti bez izrade magistarskog rada dužni su to pismeno najaviti i obrazložiti mentoru i Vijeću poslijediplomskih studija najkasnije do kraja trećeg semestra. Fakultetsko vijeće će na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija imenovati takvom studentu povjerenstvo koje će pismeno procijeniti udovoljava li student potrebnim zahtjevima doktorskog studija.

Magistrima znanosti iz područja socijalnih djelatnosti koji upisuju poslijediplomski doktorski studij u trajanju od jedne godine i tim putem žele steći doktorat znanosti Fakultetsko vijeće će na prijedlog Vijeća poslijediplomskog studija tijekom prvog semestra studiranja imenovati mentora i povjerenstvo za disertaciju od najmanje tri člana.


14. Duljina trajanja studija

Nakon odslušanog magistarskog ili doktorskog studija student ima pravo na dvije godine apsolventskog staža. Nakon toga mu se može uz obrazloženu molbu dva puta produljiti vrijeme za dovršenje studija po jednu godinu. Ukoliko u tom roku ne postigne odgovarajući završni stupanj poslijediplomskog obrazovanja dužan je ponovno upisati završni semestar odgovarajućeg studija.


15. Bodovna vrijednost i uvjeti potrebni za stjecanje akademskih stupnjeva i stručnih naziva

1. Uvjeti za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti:

Student poslijediplomskog znanstvenog studija završava studij i postiže akademski stupanj magistar znanosti nakon što postigne najmanje 120 bodova, te obrani magistarski rad. Struktura bodova koje je dužan postići navedena je uz nastavni plan.

Uvjeti za pokretanje postupka za prihvaćanje teme magistarskoga rada određeni su odgovarajućim zakonima i propisima.

2. Uvjeti za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti:

Student poslijediplomskog doktorskog studija završava studij i postiže akademski stupanj doktor znanosti (bez izrade magistarskog rada) nakon što postigne najmanje 180 bodova, odnosno nakon upisane treće godine doktorskog studija i postignutih 60 bodova, te nakon obrane doktorskog rada.

Struktura dodatnih 60 bodova je prethodno navedena.

Pokretanje postupka za prihvaćanje teme doktorskog rada određeno je Zakonom o visokim učilištima i Statutom Sveučilišta.


16. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa

Glavni su načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakoga predmeta i programa studija u cjelini:

- prosudba mentora i povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i stručnih radova, te doktorskih disertacija;

- ocjenjivanje izvedbe nastavnoga programa, predmeta i kolegija putem anonimne ankete studenata;

- praćenje znanstvenog razvoja polja socijalnih djelatnosti po svjetski priznatim kriterijima.