Na temelju članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14), na sjednici Skupštine Akademije pravnih znanosti Hrvatske, održanoj 29. rujna 2015. godine donesen je

 

STATUT AKADEMIJE PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE

(Izmijenjen Statutarnom odlukom od 12. prosinca 2017. godine i Statutarnom odlukom od 1. ožujka 2021. godine)

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.


Akademija pravnih znanosti Hrvatske nezavisna je i neprofitna udruga građana koji se bave pravnom znanošću i koji se udružuju radi institucionaliziranja nezavisnog autoriteta hrvatske pravne znanosti ostvarivanjem ciljeva predviđenih ovim Statutom.

 

 

Članak 2.


Ovim Statutom utvrđuje se naziv, sjedište i područje na kojem djeluje Akademija pravnih znanosti Hrvatske; izgled pečata, zastupanje Akademije; njeni ciljevi; djelatnosti kojima se ostvaruju ti ciljevi; ostvarivanje javnosti rada udruge; članstvo i članarina; prava, obveze i stegovna odgovornost članova, način vođenja popisa članova; unutarnji ustroj udruge; tijela udruge, njihov sastav, ovlasti, način odlučivanja, uvjeti i način izbora i opoziva, trajanje mandata i odgovornosti članova te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata; izboru i opozivu likvidatora udruge; načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge; imovina i raspolaganje s mogućom dobiti; način stjecanja imovine te prestanak i postupak s imovinom u slučaju prestanka postojanja udruge.

 

 

Članak 3.


Naziv Udruge je: Akademija pravnih znanosti Hrvatske.

Skraćeni naziv Udruge je: APZH.
Uz naziv na hrvatskom jeziku, Akademija pravnih znanosti Hrvatske (u daljem tekstu: Akademija) može rabiti i naziv na stranim jezicima i to: na latinskom jeziku naziv Akademije je: Academia scientiarum iuridicarum Croatiae, a na engleskom jeziku naziv Akademije je: Croatian Academy of Legal Sciences.

 

Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Akademija djeluje na području Republike Hrvatske.

Akademija ima svojstvo pravne osobe, a kao udruga registrirana je pri nadležnom tijelu državne uprave.


Akademija ima kunski i devizni bankovni račun.

 

Akademiju zastupa i predstavlja njezin predsjednik.

 

 

Članak 4.

 

Akademija ima pečat okruglog oblika promjera 35 mm koji je na vanjskoj strani oboda ispisan punim nazivom Akademije na hrvatskom jeziku, s unutarnje strane oboda na latinskom jeziku, a u sredini pečata je znak. Znak se sastoji od povijesnog hrvatskog grba s osnovicom naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrnih polja) na kojem je istaknut skraćeni naziv Akademije (APZH).

 

 

Članak 5.


Akademija može surađivati sa sličnim udrugama u zemlji i inozemstvu i učlanjivati se u slične asocijacije i udruge u zemlji i inozemstvu.

 

 

Članak 6.


Rad Akademije je javan.


Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim obavještavanjem članova i suradnika Akademije, a javnost putem sredstava javnog priopćavanja na način koji organizira i ostvaruje Predsjedništvo Akademije, a može se ostvarivati i putem internetskih stranica Akademije i putem društvenih mreža.


Članovi i suradnici se o radu Akademije u pravilu obavještavaju dostavom pisanih materijala i putem sjednica i sastanaka tijela Akademije, objavom na internetskim stranicama Akademije te na društvenim mrežama.

 

Predstavnici sredstava javnoga priopćavanja mogu prisustvovati sjednicama tijela upravljanja Akademije i izvješćivati javnost o radu tih tijela i Akademije.


Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada Akademija može izdavati svoje glasilo u skladu s propisima o javnim medijima. Odluku o izdavanju glasila donosi Skupština.
Akademija po potrebi izdaje i druga sredstva priopćavanja (biltene, plakate, periodične publikacije i sl.) sukladno propisima o javnim medijima i izdavačkoj djelatnosti.

 

 

 

 

 

 

 

II. CILJEVI AKADEMIJE I DJELATNOSTI KOJIMA SE OSTVARUJU NJENI CILJEVI

 

Članak 7.

Ciljevi Akademije su:

a) Sustavno evidentiranje i prikupljanje svih rezultata djelovanja hrvatskih pravnih znanstvenika, poticanje i usmjeravanje interdisciplinarnog djelovanja hrvatskih pravnih znanosti, oblikovanje temeljnih zajedničkih sadržaja hrvatskih pravnih znanosti, sustavno promicanje i razvitak hrvatskih pravnih znanosti i njihovih zajedničkih sadržaja kao cjeline hrvatske pravne znanosti, poglavito radi njenog doprinosa i uvažavanja u znanstvenom nastojanju ostvarenja i zaštite vladavine prava u hrvatskom pravnom sustavu, poboljšanje uvjeta znanstvenog rada za sve pravne znanstvenike u Hrvatskoj, nastojanje da rezultati istraživanja i spoznaje u pravnim znanostima imaju odgovarajuće značenje u sustavu hrvatskih znanosti i da se njima koriste svi dijelovi državne vlasti, poticanje mladih pravnih stručnjaka da se bave pravnim znanostima, i omogućavanje mladim pravnim znanstvenicima bavljenje pravnim znanostima na odgovarajući način, te nastojanje na organiziranoj suradnji hrvatske pravne znanosti i stranih pravnih znanosti.

b) Izgradnja sustava vladavine prava kroz poticanje razvitka i analitičko praćenje stanja zakonodavstva u okviru hrvatskog pravnog sustava, poticanje demokratske političke kulture kroz organizaciju i provedbu obrazovanja za demokratsko građanstvo na području društvenih znanosti, polje prava, prevenciju svih oblika nasilja, promicanje dobrog i učinkovitog upravljanja, te prevenciju korupcije i sukoba interesa u javnom i privatnom sektoru. 

c) Osiguravanje pravne zaštite različitim osjetljivim skupinama (radnici, djeca i mladi, starije osobe, tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, žrtve trgovanja ljudima i drugi) kroz besplatnu pravnu pomoć, pravno savjetovanje, međunarodnu suradnju i druge aktivnosti u skladu s propisima, promicanje prava na pristup informacijama i prava na zaštitu osobnih podataka te prava na zaštitu od svih oblika diskriminacije. 

d) Razvoj i provođenje istraživanja i ostalih intelektualnih proizvoda iz područja prava u suradnji, prema potrebama i u skladu s interesom realnog sektora

 

Područja djelovanja Udruge sukladno ciljevima su: demokratska politička kultura, ljudska prava, međunarodna suradnja, gospodarstvo, kultura i umjetnost, održivi razvoj, socijalna djelatnost te obrazovanje, znanost i istraživanje. 

Ostvarivanje ciljeva iz ovoga članka Akademija postiže sljedećim djelatnostima:

  • poticanjem i usmjeravanjem znanstvenih istraživanja unutar pojedinih pravnih znanosti, interdisciplinarnih istraživanja i istraživanja od značenja za zajedničke sadržaje svih hrvatskih pravnih znanosti;
  • organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova, simpozija, savjetovanja, kolokvija, okruglih stolova i drugih oblika okupljanja hrvatskih pravnih znanstvenika te organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova o pitanjima od općeg društvenog interesa; 
  • poticanjem i usmjeravanjem znanstvene suradnje domaćih i inozemnih pravnih znanstvenika putem zajedničkih istraživanja, sudjelovanjem na međunarodnim znanstvenim skupovima, organiziranjem posjeta stranih pravnih znanstvenika i sustavnim obavještavanjem hrvatskih pravnih znanstvenika o novim pravcima znanstvenih istraživanja, novim metodama i rezultatima istraživanja u stranim pravnim znanostima;
  • poticanjem i usmjeravanjem sustavne suradnje hrvatske pravne znanosti i prakse, poglavito poticanjem za oblikovanje znanstvenih spoznaja o primjeni svih dijelova hrvatskog pravnog sustava u njegovoj praktičnoj primjeni i korištenju tih spoznaja u praksi te primjene;
  • organiziranjem edukacijskih tečajeva za stručno usavršavanje diplomiranih pravnika;
  • organiziranjem natječaja za najbolja dostignuća u hrvatskoj pravnoj znanosti;
  • poticanjem i organiziranjem financiranja istraživanja i znanstvenih projekata iz pravnih znanosti;
  • poticanjem stipendiranja mladih pravnih znanstvenika radi njihovog usavršavanja u domovini i u inozemstvu;
  • izdavanjem znanstvenih i stručnih publikacija;
  • provođenjem istraživanja i predlaganjem konkretnih mjera nadležnim državnim tijelima s ciljem poboljšanja sustava vladavine prava; 
  • organiziranjem edukacija za građanstvo o temama koje se bave sustavom vladavine prava i zaštite ljudskih prava; 
  • organiziranjem tečajeva i stručnih usavršavanja u okviru tematskog i cjeloživotnog obrazovanja za sve relevantne stručne i profesionalne skupine koje se bave zaštitom ljudskih prava i primjenom pravnih propisa u javnom i privatnom sektoru;
  • povezivanjem dionika u javnom i privatnom sektoru radi bolje koordinacije između državne uprave i gospodarstva (industrije);
  • pružanjem besplatne pravne pomoći, pravnim savjetovanjima, međunarodnom suradnjom i drugim aktivnostima pravne zaštite ljudskih prava u skladu s propisima.

 

 

 

 

 

 

III. ČLANOVI AKADEMIJE, NJIHOVA PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOST

 

 

Članak 8.

Članovi Akademije su njeni redoviti i počasni članovi.

Osim članova, u ostvarivanju ciljeva Akademije, pod uvjetima predviđenim ovim Statutom, djeluju i suradnici Akademije.

Redoviti član Akademije može biti državljanin Republike Hrvatske koji ima doktorat znanosti iz područja društvenih znanosti, koji se bavi pravnom znanošću i koji svojim znanstvenim radom u polju prava (objavljeni znanstveni radovi u referentnim časopisima i publikacijama sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima i sl.) značajno doprinosi razvitku hrvatske pravne znanosti.

Počasni član Akademije može biti pravni znanstvenik koji nije državljanin Republike Hrvatske, a koji je svojim radom dao značajni doprinos razvitku hrvatske pravne znanosti i/ili njenom ugledu u inozemstvu.

Suradnik Akademije može biti državljanin Republike Hrvatske koji ima doktorat ili magisterij iz područja društvenih znanosti i bavi se pravnom znanošću.

U Akademiji se vodi popis članova i suradnika.

 

Popis članova vodi se elektronički i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu člana, OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, te datumu prestanka članstva u udruzi.

 

Popis članova uvijek je dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

 

 

 

Članak 9.


Odluku o prijemu u redovito članstvo Akademije donosi Skupština Akademije na temelju molbe kandidata za prijem i pozitivnog mišljenja Znanstvenog vijeća Akademije ili na temelju prijedloga Znanstvenog vijeća Akademije, a uz pisani pristanak kandidata za prijem.

Akademija može imati najviše 140 redovitih članova vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih znanstvenih pravnih grana.

Odluku o prijemu počasnog člana Akademije donosi Skupština Akademije na prijedlog Znanstvenog vijeća Akademije.

Akademija može imati najviše 15 počasnih članova.

Odluku o prijemu suradnika Akademije donosi Znanstveno vijeće Akademije na temelju molbe za prijem kandidata i pozitivnog mišljenja Predsjedništva Akademije ili na temelju prijedloga Predsjedništva Akademije, a uz pisani pristanak kandidata za prijem.

U sastavu Akademije ne može biti više od 70 suradnika vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih znanstvenih pravnih grana.

 

 

Članak 10.


Prava, obveze i odgovornosti redovitih članova Akademije su:

  • da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva Akademije i doprinose ostvarivanju njenih djelatnosti;
  • da surađuju sa ostalim članovima te da u toj suradnji uspostavljaju i razvijaju kolegijalne odnose u skladu sa pravilima ponašanja i poštovanjem dostojanstva svih članova i suradnika te drugih znanstvenika;
  • da biraju i budu birani u tijela Akademije;
  • da budu obaviješteni o radu Akademije i njenih tijela te o materijalno-financijskom poslovanju Akademije;
  • da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Akademije i njenih tijela;
  • da čuvaju ugled Akademije u zemlji i inozemstvu;
  • da redovito plaćaju članarinu;
  • da se pridržavaju odredaba ovog Statuta i drugih općih akata Akademije.

 

Počasni članovi Akademije imaju pravo, obvezu i odgovornost sudjelovati u radu Skupštine i sudjelovati u radu Akademije na poziv Predsjedništva Akademije ili Znanstvenog vijeća Akademije.

 

Suradnici Akademije aktivno sudjeluju u djelatnostima Akademije propisanim ovim Statutom.

 

Počasni članovi Akademije oslobođeni su plaćanja članarine.

 

 

Članak 11.


Članstvo u Akademiji prestaje:

  • prestankom djelovanja Akademije;
  • pisanom izjavom o istupanju iz članstva;
  • neplaćanjem članarine;
  • isključenjem iz članstva.

 

 

Članak 12.


Član Akademije može biti isključen iz članstva ako teže prekrši odredbe Statuta ili ugrozi interese Akademije ili prouzroči znatnu materijalnu štetu Akademiji ili ozbiljnu štetu ugledu Akademije ili nekom njezinom članu.

 

Redoviti član Akademije može se isključiti ako ne plati članarinu dvije godine zaredom.
Suradniku Akademije može se iz istih razloga koji su navedeni u stavku 1. ovoga članka obustaviti daljnje sudjelovanje u radu Akademije.  

Odluku o isključenju iz članstva donosi Predsjedništvo, a odluku o obustavi daljnjeg sudjelovanja u radu Akademije suradniku donosi Znanstveno vijeće.

 

Isključeni član ili suradnik ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke  o isključenju Skupštini čija je odluka o isključenju konačna. Skupština je dužna odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana dostave žalbe.

 

 

IV. TIJELA AKADEMIJE

 

 

Članak 13.


Tijela Akademije su:
1. Skupština
2. Predsjednik
3. Predsjedništvo
4. Znanstveno vijeće
5. Nadzorni odbor
6. Sud časti

 

 

Članak 14.


Skupština je najviše tijelo Akademije, a čine ju svi redoviti i počasni članovi Akademije.
Redovita Skupština Akademije održava se najmanje jednom godišnje.

 

Redovitu Skupštinu saziva i njome predsjeda predsjednik Akademije, koji je ujedno i predsjednik Skupštine Akademije.


Izvanrednu Skupštinu može sazvati na vlastitu inicijativu Predsjednik Akademije ili na zahtjev najmanje jedne trećine ukupnog broja redovitih članova Akademije ako je ujedno predloženo i o čemu se treba na toj Skupštini raspravljati i donijeti odluka.


Ako Predsjednik Akademije ne sazove izvanrednu Skupštinu, na zahtjev predlagatelja iz stavka 3. ovog članka, u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva, ovlašteno je može sazvati predstavnik predlagatelja na način propisan člankom 15. Statuta

Na izvanrednoj Skupštini razmatraju se samo ona pitanja zbog kojih je sazvana.

 

 

 

 

Članak 15.

 

Skupštinu saziva Predsjednik Akademije dostavljanjem pisanih poziva članovima najmanje 7 dana prije održavanja sjednice.


Poziv sadržava podatke o mjestu i vremenu održavanja sjednice te prijedlog dnevnog reda. Uz poziv dostavljaju se i materijali o pitanjima koja su na dnevnom redu.

 

Poziv i materijali za Sjednicu Skupštine se članovima mogu dostaviti i elektroničkim putem.

 

 

Članak 16.


Skupština Akademije može pravovaljano odlučivati ukoliko je prisutna najmanje trećina redovitih članova Akademije.


Ukoliko Skupštini Akademije ne pristupi trećina članova, sazivatelj usmeno saziva novu Skupštinu istog dana pola sata kasnije. Tako ponovljeno sazvana Skupština može donositi pravovaljane odluke ukoliko je prisutno najmanje deset redovitih članova Akademije.

Pravovaljane odluke na Skupštini Akademije donose se natpolovičnom većinom glasova prisutnih, osim ako ovim Statutom nije drugačije određeno. U slučaju jednakog broja glasova, odlučujući je glas predsjednika Akademije ili, u slučaju njegove odsutnosti, glas osobe koja predsjedava sjednicom Skupštine.


Odluke o promjeni Statuta, donose se dvotrećinskom većinom glasova prisutnih na Skupštini Akademije.

Odluke o isključenju iz članstva i prestanku rada Akademije Skupština Akademije donosi natpolovičnom većinom svih redovitih članova Akademije.

 

 

Članak 17.


Skupština Akademije:

  • donosi Statut Akademije i njegove izmjene i dopune;
  • donosi i druge opće akte potrebne za djelovanje Akademije;
  • bira i razrješava Predsjednika Akademije, dopredsjednike Akademije, članove Predsjedništva, predsjednika Znanstvenog vijeća, članove Znanstvenog vijeća, predsjednika i članove Nadzornog odbora te predsjednika i članove Suda časti;
  • odlučuje o prijemu redovitih i počasnih članova u Akademiju ;
  • odlučuje o isključenju redovitih i počasnih članova Akademije;
  • odlučuje u drugom stupnju povodom odluka Suda časti kada je to propisano ovim Statutom;
  • razmatra izvještaj o radu Predsjednika Akademije, Predsjedništva Akademije i Znanstvenog vijeća Akademije;
  • odlučuje o sudjelovanju Akademije u radu nacionalnih i inozemnih organizacija;
  • odlučuje o udruživanju Akademije s drugim udrugama, učlanjivanju u druge organizacije ili istupanju iz njih;
  • donosi financijski plan i usvaja godišnje financijsko izvješće Akademije;
  • odlučuje o prestanku rada Akademije;
  • odlučuje o drugim pitanjima od značaja za rad Akademije utvrđenim ovim Statutom i drugim općim aktima koja nisu stavljena u nadležnost drugog tijela.

 

Kad Skupština Akademije bira i razrješava Predsjednika Akademije, dopredsjednike Akademije, članove Predsjedništva, predsjednika Znanstvenog vijeća, članove Znanstvenog vijeća,  predsjednika i članove Nadzornog odbora i predsjednika i članove Suda časti, kad odlučuje o prijemu redovitih i počasnih članova u Akademiju i o isključenju redovitih i počasnih članova Akademije, te kad odlučuje u drugom stupnju povodom odluka Suda časti kada je to propisano ovim Statutom, glasovanje je tajno ako Skupština Akademije ne odluči da će se glasovanje provesti javno.

 

O radu sjednice Skupštine vodi se zapisnikkoji se trajno čuva u arhivi Udruge i šalje nadležnom uredu koji vodi registar udruga. 

 

 

Članak 18.

 

Skupštinu Akademije u slučaju isteka mandata tijelima Akademije saziva zadnja osoba za zastupanje upisana u Registar udruga ili petnaest redovitih članova Akademije, koji su upisani u popis članova prije isteka mandata tijelima Akademije.

 

 

Članak 19.

 

Godišnje izvješće o radu Akademije za proteklu godinu objavljuje se na mrežnim stranicama Akademije do 1. travnja tekuće godine, po njegovom usvajanju od strane Skupštine Akademije.

 

 

Članak 20.


Predsjednik Akademije je njezin redoviti član koji zastupa Akademiju i odgovara za pravilnost i zakonitost rada Akademije.

Predsjednika Akademije bira Skupština na vrijeme od četiri godine, s time da može biti izabran više puta.

 

Predsjednik Akademije predsjedava sjednicama Skupštine Akademije.

Predsjednik Akademije ujedno je i predsjednik Predsjedništva Akademije.

Predsjednik Akademije jednom godišnje ili kada Skupština Akademije to od njega zatraži podnosi izvješće o svom radu Skupštini Akademije.
Članak 21.


Predsjednik Akademije:

  • zastupa Akademiju;
  • odgovara za zakonitost rada Akademije;
  • potpisuje akte i odluke koje donosi Skupština Akademije;
  • saziva sjednice Skupštine Akademije i Predsjedništva Akademije i predlaže dnevni red;
  • provodi odluke Skupštine Akademije i rukovodi radom Akademije između dvije sjednice Skupštine;
  • provodi odluke Predsjedništva Akademije;
  • odgovoran je za podnošenje Skuptini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća;
  •  dostavlja zapisnik s redovne sjednice skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga;
  • sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun Akademije.

 

 

Članak 22.

Predsjedništvo Akademije sastavljeno je od Predsjednika Akademije, dva dopredsjednika i pet članova koji su redoviti članovi Akademije.

 

Dopredsjednike Akademije i članove Predsjedništva bira Skupština na vrijeme od četiri godine, s time da mogu biti izabrani više puta za redom.

 

Članovi Predsjedništva na prvoj sjednici nakon što su izabrani, biraju između sebe tajnika Akademije. U tijeku izbornog mandata članovi Predsjedništva mogu na prijedlog izabranog tajnika ili uz njegovu suglasnost na ovu funkciju između sebe birati drugog tajnika.

 

Dopredsjednici Akademije pomažu Predsjedniku Akademije u njegovu radu i obavljaju druge poslove propisane ovim Statutom i drugim općim aktima Akademije te poslove koje im povjeri Predsjednik Akademije

Tajnik Akademije obavlja administrativne, financijske i pravne poslove Akademije, vodi popis članova i suradnika; vodi zapisnike sa sjednica Skupštine Akademije, Predsjedništva Akademije i Znanstvenog vijeća Akademije, priprema, za Predsjednika Akademije, zapisnik s redovne sjednice skupštine za dostavu nadležnom uredu koji vodi registar udruga, brine o objavi godišnjeg izvješća o radu Akademije i objavi financijskog plana na mrežnim stranicama Akademije; vodi i čuva arhivu Akademije, priprema nacrte prijedloga izmjena i dopuna Statuta i drugih općih akata koje donosi Skupština Akademije, priprema i Predsjedništvu Akademije podnosi nacrt prijedloga financijskog plana i završnog računa Akademije, te obavlja ostale stručne i druge poslove za potrebe Predsjednika Akademije, Predsjedništva Akademije i Znanstvenog vijeća Akademije u skladu s općim aktima Akademije.

Predsjedništvo Akademije i svaki njegov član odgovaraju za svoj rad Skupštini Akademije.
Članak 23.


Predsjedništvo Akademije:

  • utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna;
  • utvrđuje prijedlog drugih općih akata Akademije;
  • postupa u predlaganju suradnika Akademije sukladno odredbama ovoga Statuta
  • utvrđuje prijedlog financijskog plana i završnog računa; 
  • podnosi Skupštini Akademije izvještaj o radu jednom godišnje ili kad god to od njega Skupština zatraži;
  • odlučuje o visini članarine;
  • odlučuje o promjeni adrese sjedišta Akademije;
  • brine se o informiranju članstva i javnosti;
  • odlučuje o korištenju imovine Akademije;
  • osniva odbore, povjerenstva i druga tijela koja pomažu ostvarivanju ciljeva Akademije;
  • obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština Akademije stavi u nadležnost.

 

Sjednice Predsjedništva održavaju se prema potrebi. Sjednica se može održati ukoliko je prisutna većina članova Predsjedništva Akademije, a pravovaljane odluke donose se većinom glasova prisutnih članova Predsjedništva Akademije. Sjednice Predsjedništva mogu se održati i bez fizičkog sastajanja članova Predsjedništva i to elektroničkom komunikacijom ili telekomunikacijom. Oduke koje Predsjedništvo donese na ovaj način moraju se zabilježiti u zapisniku.


U slučaju jednakog broja glasova svih članova Predsjedništva Akademije i Predsjednika Akademije za ili protiv nekog prijedloga, odlučuje glas Predsjednika Akademije ili, u slučaju njegove odsutnosti, osobe koja predsjedava sjednicom Predsjedništva.

 

 

Članak 24.

 

Znanstveno vijeće Akademije organizira, potiče i usmjerava djelatnosti Akademije propisane ovim Statutom.

Znanstveno vijeće Akademije čine Predsjednik Znanstvenog vijeća, Predsjednik, dopredsjednici i tajnik Akademije, Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku i sedam članova koji se biraju među redovitim članovima Akademije. Prilikom izbora sedam članova Znanstvenog vijeća vodit će se računa o ravnopravnoj zastupljenosti pravnih grana unutar polja prava. Stoga iz jedne grane može biti izabran samo jedan član Znanstvenog vijeća.

 

Predsjednika i članove Znanstvenog vijeća bira Skupština na vrijeme od četiri godine, s time da mogu biti izabrani više puta.

 

U ostvarivanju ciljeva Akademije Znanstveno vijeće Akademije bavi se promicanjem hrvatskih pravnih znanosti organiziranjem seminara, konferencija, okruglih stolova i drugih stručnih i znanstvenih domaćih i međunarodnih skupova, edukacijskih tečajeva za stručno usavršavanje diplomiranih pravnika, organiziranjem izdavačke djelatnosti, pružanjem potpore mladim znanstvenicima, održavanjem međunarodne znanstvene suradnje, prijavom znanstvenih projekata radi financiranja, odlučuje o prijemu suradnika Akademije i prestanku njihovog sudjelovanja u radu Akademije pod uvjetima predviđenima ovim Statutom, te se bavi i svim drugim djelatnostima koje su u cilju promicanja i unaprjeđivanja hrvatskih pravnih znanosti utvrđene ovim Statutom i drugim općim aktima Akademije.

 

 

Članak 25.


Sjednice Znanstvenog vijeća Akademije održavaju se prema potrebi. Sjednica se može održati ukoliko je prisutna većina članova Znanstvenog vijeća, a pravovaljane odluke donose se većinom glasova prisutnih članova Znanstvenog vijeća. U slučaju jednakog broja glasova svih članova Znanstvenog vijeća za ili protiv nekog prijedloga, odlučuje glas Predsjednika Znanstvenog vijeća ili, u slučaju njegove odsutnosti, osobe koja vodi sjednicu Znanstvenog vijeća.

Sjednice saziva i njima predsjedava predsjednik Znanstvenog vijeća Akademije.

Znanstveno vijeće Akademije podnosi izvješće o svom radu Skupštini Akademije jednom godišnje ili kad to Skupština Akademije od njega zatraži.

 

 

Članak 26.


Nadzorni odbor je nadzorno tijelo Akademije koje razmatra i nadzire:

  • primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih općih akata Akademije,
  • izvršavanje prava i obveza Predsjednika, Predsjedništva te zakonitost rada Akademije,
  • materijalno-financijsko poslovanje i ispravnost korištenja imovine Akademije,
  • ostvarivanje odluka, zaključaka i drugih pravnih akata,
  • obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština Akademije.

 

 

Članak 27.


Nadzorni odbor ima tri člana koje bira Skupština Akademije na vrijeme od četiri godine i koji mogu biti izabrani više puta.


Predsjednik i članovi Nadzornog odbora su  redoviti članovi Akademije koji ne mogu biti istodobno Predsjednik Akademije, dopredsjednici, članovi  Predsjedništva, Predsjednik i članovi Znanstvenog vijeća kao niti predsjednik i članovi Suda časti.

Nadzorni odbor pravovaljano odlučuje ako je sjednici prisutna natpolovična većina njegovih članova, a pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. U slučaju jednakog broja glasova, odlučujući je glas predsjednika Nadzornog odbora.


Predsjednik Nadzornog odbora saziva sjednice odbora, rukovodi njegovim radom i obavlja druge poslove koje mu povjeri Nadzorni odbor ili Skupština Akademije.

Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini Akademije kojoj su obvezni jednom godišnje ili kad Skupština Akademije to od njih zatraži podnijeti izvješće o radu.

 

 

Članak 28.

Nadzorni odbor ima pravo zatražiti uvid u dokumentaciju i sve podatke o radu i poslovanju Akademije. Predsjednik Akademije, Predsjedništvo Akademije i svaki član Akademije dužni su bez odlaganja omogućiti uvid u zatraženu dokumentaciju i podatke i dati tražene obavijesti.

Članovi Nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednicama Predsjedništva Akademije, ali bez prava odlučivanja.

Nadzorni odbor može zatražiti sazivanje sjednica Predsjedništva Akademije i Skupštine Akademije ako utvrdi nepravilnosti u materijalno-financijskom ili drugom poslovanju Akademije, nemarnosti u izvršavanju poslova ili povrede Statuta i drugih općih akata Akademije.

 

 

Članak 29.

Sud časti provodi stegovni postupak te raspravlja i odlučuje o povredama obveza članova Akademije, a može odlučivati i u sporovima između članova Akademije koji su nastali u obavljanju njihovoga znanstvenog rada.

Sud časti ima Predsjednika i četiri člana koje na vrijeme od četiri godine bira Skupština Akademije između redovitih članova Akademije, s time da mogu biti izabrani više puta.

Sud časti donosi odluke na sjednicama kojima prisustvuju najmanje tri člana i donosi odluke većinom glasova svojih članova.

 

 

Članak 30.


Sud časti sastaje se prema potrebi, a mora se sastati najkasnije u roku od mjesec dana po primitku prijave.

Obrazloženu prijavu može dati Predsjednik Akademije, Predsjedništvo Akademije ili najmanje pet redovitih članova Akademije.

Sud časti je dužan raspraviti slučaj i donijeti odluku povodom prijave najkasnije u roku od tri mjeseca od primitka prijave.

 

 

Članak 31.


Sud časti može izreći sankcije:
– opomenu i
– ukor.

 

Sud časti može, ako postoje razlozi iz čl. 12. ovoga Statuta predložiti isključenje člana iz Akademije.

Ako sud časti uzme u razmatranje spor između članova Akademije nastojat će da se spor riješi pomirenjem na temelju etike znanstvenih djelatnika.

 

 

Članak 32.


Protiv odluke Suda časti kojom je izrečena opomena ili ukor, član Akademije kojem je kazna izrečena ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke o kazni Skupštini čija je odluka konačna.

 

Skupština je dužna odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana dostave žalbe. 

 

 

Članak 33.

Predsjednika Akademije, Predsjedništvo, Nadzorni odbor, tajnika Akademije i članove Suda časti Skupština može razriješiti i prije isteka vremena na koje su izabrani ako prekorače svoja ovlaštenja ili ne izvršavaju savjesno svoje obveze.

Ako Skupština razrješava cijelo Predsjedništvo onda se bira novo s punim mandatom, a ako razrješava pojedine članove Predsjedništva, Skupština bira nove članove Predsjedništva na vrijeme do isteka mandata u čiji sastav su birani.

Postupak razrješenja pokreće se i na obrazloženi prijedlog 50 članova Akademije.

Predsjednik Akademije, Predsjedništvo i svaki njegov član te Nadzorni odbor odgovara Skupštini za svoj rad.

Predsjednik Akademije i svaki član Predsjedništva može zatražiti da ga se razriješi prije isteka mandatnog razdoblja na koje je izabran, ali dužan je obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju. Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na svojoj prvoj sjednici.

Članak 34.


Imovinu Akademije čine sredstva kojima ona raspolaže.

 

Akademija ostvaruje prihode od:

  • članarine;
  • donacija i dotacija;
  • sredstava dobivenih na natječajima iz javnih izvora;
  • sredstava dobivenih od strane međunarodnih organizacija koje podupiru rad i djelovanje Akademije;
  • sredstava ostvarenih organiziranjem seminara i predavanja te od izdavačke djelatnosti sukladno zakonu;
  • ostalih prihoda sukladno zakonu.

 

Akademija može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanjem djelatnosti određenih statutom Akademije, u skladu sa zakonom.

 

 

Članak 35.

 

Akademija upravlja imovinom u skladu s propisima o materijalno-financijskom poslovanju neprofitnih organizacija.

Svi prihodi i rashodi određuju se financijskim planom koji se donosi za jednu kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen.

Po završetku godine za koju je donesen financijski plan sastavlja se završni račun.

Predsjednik Akademije ima naredbodavno pravo u raspolaganju s imovinom Akademije.

 

Financijsko i materijalno poslovanje Akademije obavlja se putem transakcijskog računa u skladu sa zakonskim propisima te se primjenjuju propisi koji se odnose na financijsko i materijalno poslovanje neprofitnih organizacija, a na temelju godišnjeg financijskog plana Akademije.

Akademija na svojim mrežnim stranicama objavljuje financijski izvještaj o radu za proteklu godinu do 1. travnja tekuće godine.

 

V. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

 

Članak 36.


Statut je temeljni opći akt Akademije i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta.

Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Predsjedništvo i upućuje ga na raspravu članovima Akademije.

Predsjedništvo Akademije razmatra primjedbe i prijedloge koji su dani u raspravi, zauzima stavove o njima i utvđuje prijedlog Statuta ili drugog općeg akta.

Predsjedništvo Akademije utvrđeni prijedlog Statuta predlaže Skupštini koja odlučuje o njegovom usvajanju.

 

 

Članak 37.


Tumačenje odredaba Statuta i drugih općih akata daje Skupština Akademije.

 

 

Članak 38.


Sva unutarnja pitanja Akademije, kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtjevaju podrobnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donosi Skupština Akademije, a na prijedlog Predsjedništva Akademije.

 

 

 

VI. UPRAVLJANJE KVALITETOM

 

 

Članak 39.

 

Akademija će u svom radu primjenjivati neki od sustava osiguranja kvalitete djelovanja u neprofitnim organizacijama zasnovan na samoprocjeni u prepoznavanju potreba korisnika i dokazima o pružanju odgovarajuće razine usluga u skladu sa standardima kvalitete i ciljevima svog djelovanja.

 

 

 

VII. RJEŠAVANJE SPOROVA I SUKOBA INTERESA

 

 

Članak 40.

 

Spor/sukob interesa u Akademiji postoji ukoliko se radi o pravima i interesima članova Akademije kojima članovi mogu slobodno raspolagati a koji utječe na rad Akademije u cjelini odnosno ako se ona odnose na pitanja od zajedničkog interesa na sve članove.

 

Za rješavanje sporova/sukoba interesa, Skupština imenuje Arbitražno vijeće između članova Akademije. Sastav, mandat, način odlučivanja vijeća uređuju se pravilnikom koji donosi Skupština. Arbitražno vijeće u svom radu na odgovarajući način primjenjuje odredbe Zakona o mirenju.

Odluka Arbitražnog vijeća je konačna.

 

Ako se spor/sukob interesa odnosi na odluke tijela upravljanja Akademije temeljem kojih  se podnosi zahtjev za upis promjena u registar udruga o čemu odlučuje nadležni ured, nezadovoljni član najprije se obraća Akademije da riješi spor/sukob interesa. Po konačnosti odluke Arbitražnog vijeća, Akademija podnosi  nadležnom uredu zahtjev za upis promjena u registar udruga zajedno s odlukom Arbitražnog vijeća.

 

 

VIII. PRESTANAK AKADEMIJE

 

Članak 41.

Akademija prestaje djelovati, osim odlukom Skupštine, i u slučajevima propisanim Zakonom.
U slučaju prestanka djelovanja imovina Akademije postaje vlasništvo Republike Hrvatske.

 

 

Članak 42.

 

Likvidatora Akademije imenuje i opoziva Skupština, na prijedlog predsjednika Akademije.

 

Likvidator ne mora biti član Akademije.

 

Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga.

 

 

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

 

Članak 43.

 

Ovaj Statut stupa na snagu idućeg dana od njegovog donošenja, a primjenjuje se danom upisa Akademije u registar pri nadležnom tijelu uprave.

 

Proglašenjem ovog Statuta prestaje važiti prijašnji Statut.

 

 

Članak 44.

 

Sva tijela Akademije izabrana za važenja prijašnjeg Statuta nastavljaju s radom do isteka mandata na koji su izabrana.

 

Predsjednik Akademije:

Prof.dr.sc. Davor Derenčinović