Rikard Lang (1913-1994)

Dr. Lang bio je dugogodišnji profesor političke ekonomije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1947-1983), direktor Ekonomskog instituta Zagreb (1955-1973) i jedan od najuglednijih ekonomista svoje generacije u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. Rođen je 22. veljače 1913. u Vinkovcima gdje je njegov otac Ignjat Lang imao advokatsku kancelariju. Odrastao je u intelektualnoj i pomalo asketskoj sredini. Nakon završetka osnovne i srednje škole upisao je studij prava. Diplomirao je 1936. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon diplome radio je kao advokatski pripravnik do sredine 1942. kada je postao aktivnim sudionikom partizanskog antifašističkog pokreta otpora. U ratu mu je stradala cijela obitelj. Njegova izobrazba, znanje jezika i komunikacijske sposobnosti očito su mu brzo pribavile ugled te je kao jedini nazočan s hrvatske strane sudjelovao u razgovorima Tito-Churchill vođenim u Italiji 1944. g. Nakon rata, iako su mu nesumnjivo bile otvorene razne mogućnosti napredovanja u političkoj i diplomatskoj aktivnosti, odlučio se za akademsku karijeru sveučilišnog nastavnika i voditelja znanstvenoistraživačkog instituta.

Godine 1947. preuzima na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Katedru političke ekonomije gdje predaje najprije kao docent, od 1952. kao izvanredni profesor a od 1958. kao redoviti profesor. Nedugo nakon što je počeo raditi na Pravnom fakultetu, godine 1955. imenovan je direktorom Ekonomskog instituta Zagreb, koji je pred rat, 1939, osnovala Banovina Hrvatska. Dr. Lang ostao je direktorom Instituta gotovo dva desetljeća, do 1973. a profesorom Pravnog fakulteta preko tri i pol desetljeća, do umirovljenja 1983.

U tom relativno dugom razdoblju, koje obilježavaju ideološki sukobi političkog i gospodarskog centralizma i policentričkih tendencija, Lang je bio veoma angažirani polit-ekonomist, pisac i polemičar. Zahvaljujući svom nesumnjivom znanstvenom ugledu, ali i političkom autoritetu, mogao je promicati stavove koji su u tadašnjoj dogmatskoj okolini često bili na rubu hereze. Za njegova gledanja i stavove bila su nesumnjivo važna iskustva koja je stjecao u posjetama inozemstvu, sudjelovanjima na međunarodnim skupovima i konferencijama te u kontaktima s istaknutim zapadnim ekonomistima koji su se katkad pretvarali u druženja pa i prijateljstva.

U vrijeme dubokih blokovskih podjela Lang je bio čest gost-predavač na uglednim zapadnim sveučilištima i aktivni sudionik međunarodnih skupova. Zahvaljujući svojim svojstvima kompetentnog, ležernog i uvjerljivog sugovornika, svom znanju jezika (govorio je tečno engleski, njemački, francuski, talijanski i ruski), Lang je lako sklapao poznanstva i stjecao povjerenje sugovornika. Poznavajući iz iskustva praksu socijalističkih planskih sustava, ali i osnove funkcioniranja tržišnih privreda, Lang je bio dobar i poželjan posrednik u raspravama koje su se održavale među vodećim ekonomistima Istoka i Zapada. Kao zagovornik pokreta nesvrstanosti a i profesionalno zainteresiran za problem gospodarske nerazvijenosti, sudjelovao je na brojnim međunarodnim skupovima u zemljama "trećeg svijeta" kao i onima koje su organizirali Ujedinjeni narodi. Aktivno je sudjelovao u osnivačkim skupštinama UNCTAD-a i UNIDO-a. Godine 1951. izabran je za člana Economic, Employmcnt and Development Commission UN. Pri osnivanju UNCTAD-a izabran je za predsjedavajućeg komisije čija je dužnost bila predložiti nova načela međunarodnih ekonomskih odnosa, a bio je i predsjednik grupe zemalja u razvoju koja je formirala tzv. Grupu 75. Bio je vrlo aktivan u UNIDO-u prilikom donošenja Povelje u Umi kojom su zacrtane perspektive industrijske politike u zemljama u razvoju. Bio je stalni član Međunarodnog upravnog vijeća (stecring committcc) Bečkog instituta za međunarodne gospodarske usporedbe, Instituta za komparativne studije Državnog sveučilišta Floride te čest gost Instituta za ekonomska i politička istraživanja Ruske akademije znanosti.

Kao direktor Instituta Lang je poticao istraživačku znatiželju, slobodu istraživanja i intelektualnu toleranciju. Prikupljao je darovite studente, zapošljavao ih u Institutu i osiguravao im poslijediplomske studije na prestižnim sveučilištima Zapada, poglavito SAD-a. Institut je tako postao nosilac modernih teoretskih gledanja i istraživačkih metoda, rasadište kadrova i nezaobilazno mjesto posjeta stranih znanstvenika, delegacija i misija međunarodnih organizacija (OECD-a, Svjetske banke, MMF-a i dr.).

Rikard Lang bio je vrlo aktivan i kao sveučilišni nastavnik. Osim rada s vlastitim studentima, mentorstva magistarskih i doktorskih radnji, obnašanja dužnosti dekana (1960-1962) i prodekana (1962-1964) bio je i predstojnik Katedre političke ekonomije te osnivač i voditelj poslijediplomskog studija Samoupravljanje i udruženi rad - ekonomski i pravni aspekti na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je na poslijediplomskim studijima na drugim fakultetima: Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu u Skopju, a držao je predavanja na fakultetima i međunarodnim seminarima u Velikoj Britaniji, SAD, Sovjetskom Savezu, Francuskoj, Belgiji, Norveškoj, Turskoj, Nigeriji, Zambiji, Italiji, Japanu, Meksiku i SR Njemačkoj. Niz godina bio je zamjenikom direktora Interuniverzitetskog centra za poslijediplomske studije u Dubrovniku u koji je bilo učlanjeno više od 150 sveučilišta iz cijeloga svijeta.

Rikard Lang bio je plodan pisac i objavio velik broj radova: udžbenika, knjiga, znanstvenih članaka, redakcija i recenzija. Samostalno je objavio 10 knjiga, u 32 knjige bio je koautor ili redaktor, autor je 107 monografija, studija i članaka, 17 radova objavio je u inozemstvu (članci i referati sa znanstvenih skupova), a napisao je i brojne prikaze i recenzije. Svoju bogatu knjižnicu poklonio je Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Među udžbenicima posebno mjesto pripada udžbeniku iz političke ekonomije koji je imao četiri izdanja, a koristio se kao obavezna literatura i na drugim fakultetima u Jugoslaviji. Među ostalim knjigama posebno mjesto pripada knjizi Koncepcija i strategija razvoja, HZ, Zagreb, 1986, str. 520. Ta je knjiga svojevrsna suma njegovih dugogodišnjih praktičnih i teoretskih istraživanja fenomena gospodarskog razvitka. Problemi razvitka, odnosa razvijenih i nerazvijenih područja te problemi i uloga tržišta, tehničkog napretka i plana u gospodarskom razvitku manje razvijenih bila je jedna od njegovih osnovnih istraživačkih preokupacija. Tome je posvećen najveći broj njegovih objavljenih znanstvenih članaka i referata.

Druga važna područja njegova zanimanja, usko povezana s problemima privrednog razvitka, bila su problemi međunarodne gospodarske razmjene te mehanizama i konzekvencija jačanja međunarodnih integracijskih procesa.

Konačno, predmet njegova istraživanja bile su i teorije privrednih sustava, pri čemu je posebnu pažnju posvećivao sustavu samoupravljanja. Bilo je to vrijeme kada je model samoupravljanja pobuđivao interes i kod zapadnih tržišnih ekonomista, s jedne strane zbog elemenata participacije, za što se smatralo da i u tržišnim privredama može utjecati na rast proizvodnosti rada, a s druge kao model pomoću kojeg bi se preostale cenlralnoplanske privrede mogle vratiti u okrilje tržišnih privreda. Svojim ukupnim djelovanjem Lang je utjecao na razvitak ekonomske misli svoga razdoblja i pridonio ugledu Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog instituta. Umro je 16. rujna 1994.


Copyright (C) 2014 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana