Institucije i pravni sustav EU

Poslijediplomski studij iz europskog prava

- prvi semestar -

predmet "Institucije i pravni sustav EU"

 

11.10.2016.

Struktura, evolucija i institucije EU

 

Ciljevi učenja: 

Shvatiti današnju strukturu EU i povijesne razloge njenog današnjeg ustrojstva. Upoznati se s organizacijom institucija EU i njihovim ulogama i međusobnim odnosom.

 

Gradivo za pripremu:

Literatura:

  • Ćapeta T. i Rodin S., Osnove prava EU, Glava I.
  • Iris Goldner Lang, Novi institucionalni okvir, u: Reforma EU - Lisabonski ugovor, str.67 - 88

 

12.10.2016.

Novi pravni poredak, izravan učinak i nadređenost

 

Novi pravni poredak

Ciljevi učenja: 

Razumjeti pojam "novog pravnog poretka europskog prava" i što ga razlikuje od pravnih poredaka država članica s jedne, te pravnog poretka međunarodnog prava s druge strane.

Steći uvid u metode rada Europskog suda, uključujući i intelektualni proces koji se odvija prilikom donošenja odluka. Steći sposobnost razlikovanja induktivne i deduktivne metode i razumijeti njihovu važnost u pravosudnom procesu.

Upoznati i razumijeti ulogu Europskog suda u procesu konstitucionalizacije prava EU, te mjesto i funkciju njegovih odluka u pravnom poretku EU.

Steći osnovno znanje i razumijevanje koncepta "izravnog učinka" prava EU i nadređenosti prava EU nacionalnom pravu država članica.

 

 

Gradivo za pripremu:

Pročitajte presude u predmetima Van Gend en Loos i Costa v. ENEL. Budite spremni o njima raspravljati na satu.

Neobavezno čitanje:

Dodatna literatura kao pomoć za pripremu ispita:

  • Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.  str. 3 - 22
  • Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 2. izdanje, NN, 2011, str.53 - 67

 

Nadređenost - nacionalna i EU perspektiva

Ciljevi učenja:

Upoznati se s razlikama u razumijevanju koncepta nadređenosti euoropskog prava nacionalnom pravu između Europskog suda i nacionalnih visokih sudova.

Razumjeti nacionalne argumente koji ističu da europsko pravo nije nadređeno nacionalnim ustavima, te protuargumente iz europske perspektive.

Razumjeti koje ovlasti/obveze nastaju za nacionalne sudove iz koncepta nadređenosti i izravnog učinka, te shvatiti probleme koji zbog toga mogu nastati u kontekstu nacionalnog pravnog poretka država članica (te Hrvatske).


Gradivo za pripremu:

Pročitajte dolje navedene presude. Budite spremni o njima raspravljati na satu. Pročitajte članak 37 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH i usporedite situaciju u Hrvatskoj s onom u Italiji u doba predmeta Simmenthal 2. Pročitajte i dio Ustava RH koji se odnosi na sklapanje međunarodnih ugovora, njihove učinke, kao i nove članke o EU.

Dodatna literatura kao pomoć za pripremu ispita:

  • Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997. str. 117-205
  • Rodin S., Ustavni sud i članstvo RH u EU, Liber Amicorum Jadranko Crnić, Novi informator, Zagreb 2009.
  • Ćapeta, T., Nacionalni Ustav i nadređenost prava EU u eri pravnog pluralizma, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 59 Br. 1, 2009 ; ili
  • Ćapeta, T. Ustavni acquis communautarie i ustavni poredak Republike Hrvatske, Liber Amicorum Jadranko Crnić, u tisku
  • S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX. tč. 3.1

 

 

14.10.2016. 

Izravan i neizravan učinak sekundarnog prava (uredbe i direktive)

 

O uredbama.....

Ciljevi učenja: 

Naučiti osnovno o novoj sistematizaciji akata na zakonodavne i nezakonodavne; te nezakonodavnih na delegirane i provedbene.

Razumjeti razliku između uredbi i direktiva; Razumjeti osnovne karakteristike uredbi i njihove učinke u pravu država članica.

Pročitajte zadano gradivo, uključujući ugovornu definiciju uredbi. Razmislite koja je osnovna svrha uredbi u pravu EU? Zašto je Sud bez problema priznao izravni učinak uredbama? Imaju li sve odredbe uredbe nužno izravni učinak? 

Gradivo za pripremu:

Literatura za spremanje ispita:

Osnove prava EU, str. 10 -15; 

Rodin S., i Ćapeta T. (ur.), Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008. (Knjiga se može pribaviti upitom kod pravosudne akademije. Određenim brojem knjiga raspolaže biblioteka Fakulteta, a PDF otisak je dostupan na web stranicama katedre

Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.  str. 41 - 53 i 72 - 92

 

O direktivama....

 

Ciljevi učenja: Razumjeti kako Europski sud objašnjava mogućnost vertikalnog izravnog učinka direktiva (odnos između pojedinca i države), te razviti shvaćanje koncepta države u praksi ES. Razumjeti razliku između vertikalnog i horizontalnog učinka direktiva te raspraviti argumente za i protiv horizontalnog učinka direktiva.

Razumjeti koncept "države" i kako se ona određuje u pravu EU, za potrebe izravnog učinka direktiva, 

Pročitajte zadano gradivo. Pronađite argumentaciju ES na kojoj on zasniva vertikalni učinak direktiva. Pronađite i argumentaciju kojom Sud opravdava nepostojanje horizontalnog izravnog učinka direktiva. Čitajući predmet Foster v. British Gas razmislite što bi u hrvatskom kontekstu značila primjena kriterija iz tog predmeta.

 

Gradivo za pripremu:

Literatura za spremanje ispita:

 

 

17.10.2016.

Temeljna prava u EU

 

Cilj učenja: Razumjeti razloge uvođenja zaštite ljudskih prava u pravni sustav EU.  Razumjeti odnos između nacionalnih jamstava temeljnih prava, jamstava u EU i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razumijeti čemu služe jamstva ljudskih prava na razini EU. Steći vještinu identifikacije izvora temeljnih prava u pravnom poretku EZ/EU i razumjeti granice u kojima u njihovoj zaštiti djeluje Europski sud.

Razmislite: Pročitajte ponovo odluku 11/70 Internationale Handelsgessellschaft i odluke Solange I i II i razmislite zašto je ES uveo zaštitu ljudskih prava u pravni poredak Zajednice. Pročitajte predmet Nold i razmislite kako Sud odlučuje koja se ljudska prava štite u okviru europskog prava.

Pročitajte čl. 6 i čl. 7 Ugovora o Europskoj uniji. Pronađite na Internetu i pogledajte što je predviđeno Poveljom EU o zaštiti temeljnih prava.

Gradivo za pripremu:

Dodatno čitanje:

Napomena uz predmete Hauer i 2/94: U predmetu Hauer, riječ je o presudi u kojoj je ES primjenio pravnu analizu koja je uobičajena pred Europskim sudom za ljudska prava i pred Saveznim ustavnim sudom SR Njemačke. Pronađite relevantne dijelove i razmislite zašto ES primjenjuje interpretativnu metodologiju tih sudova i materijalne zahtjeve tih pravnih sustava.

U mišljenju 2/94, Europski je sud smatrao da Zajednica ne posjeduje ovlasti za pristupanja Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Koji su razlozi naveli ES da to zaključi? Je li moguće da je ES imao i neke skrivene razloge?

 

Dodatna literatura kao pomoć za pripremu ispita:

 

18.10.2016.

Osnove migracijskog prava i politike EU

 

Ciljevi učenja

Razumijeti razvoje europskog prava migracija, azila i vanjskih granica od trenutka njihovog nastanka do današnjih dana.

Razumijeti utjecaj velikog priljeva izbjeglica u EU u proteklih dvije godine na daljnji razvoj i promjene u ovom području.


Gradivo za pripremu:

 

 

28.10.2016.

Odgovornost države za štetu; Zajednička vanjska i sigurnosna politika

 

 

Odgovornost države za štetu

 

Ciljevi učenja: 

Razumjeti motivaciju Europskog suda da uvede mogućnost naknade štete protiv države zbog povrede prava Unije.

Naučiti i razmjeti uvjete za nastanak odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije. Razumjeti koncept "ozbiljne povrede prava Unije" i znati odrediti koje su takve ozbiljne povrede.

Pročitajte zadane sudske odluke. Koji je uvjete Sud postavio za nastanak odgovornosti za naknadu štete zbog povrede prava EU? Postoji li u tom pogledu razlika između predmeta Francovich i Brasserie? Kako je Sud opravdao postojanje odgovornosti za štetu u predmetu Francovich?

Gradivo za pripremu: 

Literatura za spremanje ispita:

  • Ćapeta, Tamara, Odgovornost država za štetu u pravu Europske zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53 (2003), 3-4

Dodatna literatura kao pomoć za pripremu ispita:

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

 

Gradivo za pripremu: 

 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana